Svijet današnjice mnogima predstavlja hladno mjesto,bez poštovanja,tolerancije i iskrenih međuljudskih odnosa,a za takvo stajalište mnogih krivi smo svi mi ljudi. Mi određujemo u kojem smjeru se razvijaju ekonomija,gospodarstvo,politika i društvo uopće,i toliko smo tehnološki napredovali da u trenucima mislimo da možemo vladati prirodom. Ona ima svoje zakone koje mi ne bismo trebali kršiti i koje zasigurno ne možemo uvijek predvidjeti.

Jedna od pojava je korona virus koji je uzburkao svijet današnjice,ljudi koji su "ovladali" prirodom našli su se u podređenom položaju jer nisu predvidjeli situaciju,jer se nisu pripremili za ovakvu katastrofu. Nemoguće je uvijek znati što će se dogoditi ali moguće je biti spreman i uložiti sve napore kako bi štetu barem učinili manjom. Karl Marx govori kako su tu filozofi koji imaju različita viđenja svijeta i pojava,a zadaća im je potaknuti nas sve na razmišljanje,poduzimanje inicijativa jer zajedno možemo revolucionarno promijeniti svijet. U komunističkom manifestu Marx govori o bauku protiv kojeg su se svi borili „Bauk kruži Europom – bauk komunizma. Sve sile stare Europe sjedinile su se u svetu hajku protiv tog bauka…“,to možemo usporediti s današnjom borbom protiv korona virusa,danas nam Karl Marx poručuje da ključ budućnosti leži u zajedničkoj borbi protiv nevidljivog neprijatelja. Naglašava se individualna i kolektivna svijest ljudi koja se mora promijeniti da bi sustav mogao funkcionirati prema načelima filozofije humanizma,samim time svi bismo imali više poštovanja,empatije i obzirnosti jedni prema drugima. Filozof Hans Jonas iznosi svoj stav govoreći da je čovjek tjelesno biće i da ga se treba poštivati ali da on ima i misaonu dimenziju koja omogućava shvaćanje da svaki njegov postupak sa sobom donosi posljedice,pozitivne ili negativne. Ovo možemo povezati sa Kantovom ideologijom jer svoje subjektivno htjenje trebamo prevesti u opći moralni zakon kako bismo uvidjeli je li neko djelovanje ispravno i kakav će utjecaj imati na okolinu.

Slažem se sa stajalištem Hansa Jonasa i smatram da bismo trebali biti odgovorni i brinuti o prirodi koja je nužna za opstanak čovječanstva,samo na ta način zajedničkim snagama,opstat ćemo u budućnosti.

Ema Đurković,4.d

Bauk je prema mitologiji Južnih Slavena opisan kao zastrašujuće stvorenje koje se skriva na mračnim mjestima i čeka kako bi zgrabilo svoju žrtvu. No zapravo nad našom Zemljom možemo reći da ima više bauka koji se šetaju i uzimaju svoje žrtve. Najveća nevolja koja nas pogađa danas je epidemija COVID-19 virusa koja svaki dan uzima sve veći i veći broj žrtava. No prije tog virusa, iz dana u dan smo se mučili sa terorizmom, gladi u svijetu, siromaštvom, opresijom drugih rasnih ili vjerskih skupina, kriminalom, ratovima, uništavanjem ekološkog sustava, korupcijom, nepravdom i još mnogim nedaćama koje smo sami sebi stvorili. Ova epidemija se može gledati i na način da nam priroda samo uzvraća milo za drago jer ne poštujemo ništa što nam je pruženo, sve što dotaknemo znamo samo uništiti.

Mi kao ljudi nismo mogli očekivati epidemiju ovolikog razmjera, no mogli smo pretpostaviti da će se uskoro nešto dogoditi. Naš međuljudski odnos i odnos prema prirodi je dotakao najniže moguće razine tako da je samo bilo pitanje vremena kada će nam se nešto dogoditi što će nas pokolebati. Bill Gates je 2015. godine održao bitan i velik govor u kojem je objasnio kako nas uskoro čeka epidemija na globalnoj skali, a ne nuklearni rat, zato je i na samom početku govora rekao: "Ako nešto ubije 10 milijuna ljudi u sljedećih par desetljeća to će biti iznimno zarazna bolest, a ne rat. Ne rakete, nego mikrobi." No nažalost je bio u pravu, predvidio je zarazu i potvrdio da nismo spremni bili tada, a nismo ni danas. Tu dolazimo do Marxovog "ključa za budućnost", on nam govori da taj ključ leži u revolucionarnoj izmjeni svijeta. To znači da želi ostvariti novo društvo slobode, jednakosti i harmonije koji prije svega ovisi o promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi. On tu svijest želi podići na višu spoznajnu, humanu i etičku razinu gdje prevladavanje egocentričnosti ide u korist toleranciji i suosjećanju. On filozofima daje zadaću da ostatku društva prenesu tu poruku, da im daju nekakvu vrstu uputa za promjenu kako bi svi zajedno mogli ostvariti bolju budućnost jer filozofi to sami bez nas ne mogu. Hans Jonas nam predstavlja etiku odgovornosti kojom ukazuje na greške dosadašnjih etičkih teorija i predstavlja novu, u kojoj govori da smo mi moralno odgovorni za cjelokupnu prirodu: "Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti."

H. Jonas je iznio jednu sjajnu ideologiju koja potiče na popravak međuljudskog odnosa i odnosa ljudi prema prirodi. S takvim stavom možemo puno toga učiniti protiv svih katastrofa, zla i nevolja koje nas okružuju. No za takve pothvate pojedinci nisu dovoljni, nego svi ljudi kojima je ova Zemlja povjerena, a povjerena je više od sedam milijardi ljudi i svatko od nas kao pojedinac ima zadaću da njegujemo to što nam je pruženo i da njegujemo jedni druge jer smo i mi dio te prirode. I ako svi kao pojedinci izvršimo našu zadaću, postat ćemo jedna ogromna skupina koja može nadvladati i pobijediti svaku nevolju odnosno svakog bauka koji trenutno šeta Zemljom i svakog novog koji se može pojaviti.

Anđela Barić, 4.d

Značenje imenice bauk preuzeto je iz narodnog vjerovanja koji ga definira kao neodređeni prikaz od koje hvata strah, ono što zastrašuje. Evolucija bauka tekla je paralelno s evolucijom čovjeka. Prvi neodređeni prikaz koji je plašio čovjeka bila je vatra. Vatra, kao nešto prirodno, izazivala je veliki strah i čuđenje u čovjeku jer nije poznavao njezinu bit, ali kada je spoznao njezinu svrhu i kako može njome ovladati ona je za njega postala nešto svakodnevno i obično. U srednjem vijeku bauk je bila crna kuga, a na početku 20.st. španjolska gripa dok danas strah izaziva korona virus. Čovjek poučen iskustvom da se povijest ponavlja mogao je pretpostaviti da će opet doći do velike pandemije, ali čovjek današnjice se ne bavi problemom dok on ne dođe pa je tako nespreman dočekao novi bauk koji izaziva velike promjene u svijetu.

Upravo u promjenama Karl Marx vidi ključ budućnosti u kojoj je ostvareno novo, revolucionarno društvo slobode, jednakosti i harmonije. Kako bi ostvarili to društvo nije dovoljna samo radikalna institucionalna preobrazba, već je potrebna korjenita preobrazba pojedinca i društva kojem pripada. Pojedinac mora pobijediti svoju egocentričnost kako bi spoznao humanu i etičku razinu svijesti i stekao višu razinu poštovanja, suosjećanja i tolerancije. Marx najveću zadaću daje filozofima koji svojom interpretacijom moraju probuditi svijet kojeg je kapitalizam uspavao.

Filozof Hans Joans upoznaje nas s čovjekom koji kao tjelesno biće zahtjeva visoki stupanj poštovanja i s čovjekom koji kao misleće biće ima mogućnost i dužnost promišljanja ishoda njegovih odluka koje mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj na okolinu. Navedene dužnosti i osobine čovjeka možemo povezati s Kantovom ideologijom iz koje proizlazi kategorički imperativ koji nam nalaže da radimo tako da naša maksima može postati opći i moralni zakon i da ljude uvijek uzimamo kao svrhu, a nikad kao sredstvo.

Slažem se s biotičkim stavom Hansa Joansa i smatram da je potrebno hitno ljudsko djelovanje koje za cilj ima spas našeg ranjenog planeta i samim time i čovječanstva jer ako on nešto ne poduzme, priroda će sama krenuti u borbu protiv bauka koji njoj nanosi boli jer misli da je veći i da ima moć nad njom.

N.P., 4.d

I dok se budućnost čovječanstva nikada nije činila manje izvjesnom, sada, i više nego inače na vidjelo dolaze suosjećajnost, tolerancija i zajedništvo. U utrci za što većim napretkom, koju vodimo sami sa sobom, ali i jedni s drugima, gotovo pa smo se kao vrsta proglasili gospodarima prirode. Ipak, priroda nam je još jednom pokazala tko je u našem odnosu nadređen, a tko podređen. „Bauk kruži Europom…“ mali je dio rečenice koju je Marx napisao 1848. Sada, nakon 172 godine i mi možemo suosjećati s Marxom. Europom se širi bauk. Bauk koji, kako dani prolaze, stvara strah u svakome od nas. Bauk 21. stoljeća više poznat kao COVID-19 ili korona virus.

Bitno je prisjetiti se Bill Gatesa i njegova govora (2015.) te svih ostalih njemu sličnih koji su upozoravali čovječanstvo na ono što je neizbježno te na to isto davali strategije kojima bismo spriječili ovaj kaos. Ono, na što smo svi tupo odmahivali glavom te uzimali „zdravo za gotovo“. Zamišljam ih ljute, ne samo na nas koji ih nismo slušali, već same na sebe jer zasigurno misle da nam poruku nisu dovoljno ozbiljno prenijeli. Kako ih uvjeriti da oni nisu krivi? Vratimo li se ponovno na Marxa uvidjet ćemo kako on budućnost vidi u sebi sličnima. U filozofima. Onima koji osim što interpretiraju svijet, moraju promijeniti taj isti. Revolucionarno promijeniti. Svijet koji je zarobljen okovima kapitalizma i egocentričnosti potrebno je osloboditi u duhu humanizma (u smislu većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva).

Hans Jonas čovjeka predstavlja kao tjelesno biće koje zahtjeva visoki stupanj poštovanja i čovjeka kao misleće biće koje ima obvezu postupati mudro i oprezno naspram nesagledivih ishoda vlastitog djelovanja. Ovakvo razmišljanje možemo povezati s Kantovom etikom, jer svoja subjektivna htijenja promatramo kroz opći moralni zakon i tako procjenjujemo i preispitujemo je li nešto dobro ili loše.

Slažem se sa Hansom Jonasom te smatram da bismo trebali biti odgovorniji, više djelovati i razmišljati o prirodi. Bez čovjeka, priroda se ponovno rađa. Bez prirode, čovjek ne postoji.

Valentina 4.D

Današnje moderno društvo pokušavalo je na sve načine postati slobodno i jedinstveno. Objektivno gledano, to društvo težilo je napredovanju tehnologije, ekonomije i znanosti. Svojim postupcima ono je često zanemarivalo osnovna egzistencijalna pitanja i životne vrijednosti. Time smo zanemarivali i prirodne zakone.

Današnjica je potresena i uzburkana pojavom korona virusa koji nas je naglo i bez ikakvog upozorenja vratio nazadovanju. On je bauk koji se širi Europom i koji nismo mogli predvidjeti. Usprkos tome što ne možemo predvidjeti neku situaciju, mi možemo i moramo utjecati na nju. Potrebno je ujediniti se i zajedno izaći iz ovoga kao pobjednici, kao oni koji će biti snažniji i mudriji. Upravo to govori poznati filozof Karl Marx u svom djelu „Komunistički manifest“. „Bauk kruži Europom- bauk komunizma. Sve sile stare Europe sjedinile su se u svetu hajku protiv tog bauka.“ Citirano možemo analogno prenijeti na današnji svijet. „Sav svijet se treba sjediniti u borbu protiv bauka(korona virusa)“. Potrebna je svijest pojedinca koji će spoznati važnost pravilnog ponašanja u ovakvim teškim i rigoroznim situacijama. Potrebno je širom otvoriti oči i razviti osjećaj solidarnosti koji će se proširiti svijetom i učiniti nas jačima. Filozof Hans Jonas svoj bioetički stav iznosi predstavljajući čovjeka kao tjelesno i misaono biće. To misaono biće ima obvezu postupati mudro i oprezno. Mi smo ta misaona bića koja moraju biti odgovorna. Njegovo razmišljanje možemo povezati s Kantovom etikom. Ono subjektivno u nama, odnosno našu dobru nakanu, moramo prevesti u moralni zakon i uvidjeti je li ta nakana, to htijenje uistinu dobro ili ne.

Slažem se s Hansovim razmišljanjima o nužnosti odgovornosti pojedinca jer se samo tako možemo izboriti protiv današnjeg zla. Ne postanemo li svjesni krizne situacije i ne budemo li maksimalno odgovorni, priroda će pokrenuti zadnji udar protiv nas kao odgovor na sve ono što smo joj činili uništavajući je i trčeći za „napretkom i bogatstvom“.

Ana Mužik, 4.d

Bauk, riječ koja ima mogućnost svevremenske interpretacije, predstavlja neodređenu prikazu koja izaziva strah u ljudima. Svako razdoblje ima svoj bauk, pa tako i ovo, u kojemu se nosimo sa Coronavirusom- baukom našeg doba.

U svijetu izrazitog napretka gdje nam je svaka informacija lako dostupna zahvaljujući tehnološkim postignućima današnjice, gotovo je nemoguće ne primijetiti što se događa s našim svijetom, i u ekološkom i u socijalnom aspektu. Mogli smo naslutit da ovakav nezdrav način suživota s prirodom, ali i drugim ljudima, neće moći još dugo funkcionirati. Stav Hansa Jonasa, čija se etika može povezati s Kantovom deontološkom etikom, gotovo se savršeno uklapa u trenutnu situaciju- ljudi su bića odgovornosti koja mogu predvidjeti efekte svojih djelovanja. Upravo svjesno ignoriranje štetnih efekata našega djelovanja, dovelo je do pojave bauka s kojim ćemo se moći nositi uvažimo li Marxov ključ budućnosti. Prema Marxu i njegovoj socijalističkoj viziji, ljudi se moraju i individualno i kolektivno osvijestiti, sustav se treba temeljiti na filozofiji humanizma. Svijet u kojem vlada antropocentrizam mora se promijeniti u svijet uvažavanja etičkih, moralnih i ekoloških zahtjeva.

Gospodarski se i društevni napredak temelji na prirodi i njezinim zakonima koji su postojali i prije izgradnje svijeta kakvog danas poznajemo. Smatram da čovječanstvo mora čuvati svoje temelje jer se bez dobrostojećih temelja sve što je na njima stvoreno vrlo lako da urušiti.

Sara Krtić, 4. d

Jučerašnji, današnji, a i sutrašnji bauk generalno je nepoćudan. Bill Gates objasnio je na primjeru nuklearnog oružja i virusa svevremenost njegovog bitka, ističući dužnost čovjeka da reagira na problem današnjice jednako odgovorno kao što se to učinilo i u prošlosti. »Etika za tehnološku civilizaciju«, dio filozofije Hansa Jonasa, neophodna za održavanje balansa u svijetu, nažalost, nije ispoštovana u pogledu situacije s COVID-19. Jonas je istaknuo da o onome što nam je povjereno moramo skrbiti, no kako voditi brigu o svemu, sada, kad nam je povjereno više nego ikad prije? Nadalje, govori kako tehnološki napredak uzrokuje devalvaciju prirode i time odsustvo pojedinčeve moralnosti. Nedostatak kolektivne svijesti ljudi, ključan je razlog svjetske neorganiziranosti i nemarnosti prema prirodi, nama. Uvijek postoje prioriteti, a ovdje je tu prividno društveni i gospodarski razvoj. Prividan, jer je iščeznuo čim su ljudski životi došli u pitanje. Zasigurno, ekonomija će doživjeti najdramtičniji pad u zadnjih nekoliko desetljeća, no ona je popravljiva za razliku od ljudskih života. Stoga, neosporivo, priroda vodi glavnu riječ te nas ovakve nedobrodošle situacije podsjećaju na to. I Kantovo učenje o moralnom zakonu koji je objektivan i poopćen, povezujemo s ovim, zakašnjelo, dok trpimo već sadašnje posljedice svjetskih razmjera. U konačnici, možemo li početi učiti iz vlastitih grešaka?

Sara Kovač 4.d

Po mom mišljenju, Europom se trenutno šire tri bauka. Dva manja su iskrcavanje američke u Europi I potencijalna izbjeglička kriza. Trenutno su te dvije situacije izašle iz pažnje javnosti zbog ogromnog bauka, Corona virusa. Vlade u Europi pokušavaju riješiti situaciju svim silama, ali virus se I dalje širi zbog nepripremljenosti za ovakve situacije. Ovakva situacija bi se dogodila prije ili kasnije, što znači da se lako moglo pripremiti potrebna sredstva I ljude za epidemiju, odnosno za sprječavanje iste. Marx smatra kako je potrebno promijeniti Individualnu kolektivnu svijest ljudi prevladavanjem egocentričnosti. Njegova socijalistička vizija je društvo gdje svi rade za zajednicu I društvenu korist, umjesto za sebe I vlastitu korist. Drugo mišljenje ima Jonas, koji smatra kako je čovjek koji je tehnologijom stekao moć nad prirodom sada dužan brinuti se za nju. Njegovo razmišljanje slično je Kantovoj deontološkoj etici. Smatra kako treba razmotriti posljedice svog djelovanja. To bismo primijeniti na trenutnu situaciju, zaraženi bi trebali ostati u izolaciji I ne širi virus dalje, ali I vlade trebaju imati unaprijed spremne planove za ovakve situacije, odnosno uložiti sredstva u prevenciju širenja, a ne u liječenje zaraženih nakon što se virus već proširio. Oba filozofa iznose smislena, ali teško ostvariva rješenja ovakvih kriza.

Bauk se definira kao prikaza, tj. sablast koja izaziva strah. Trenutno se jedan bauk širi Europom, a to je pandemija koronavirusa. Mi smo ljudi, kao savjesna i inteligentna bića, mogli predvidjeti da će sve težnje gospodarskim i društvenim postignućima, kad-tad doživjeti povratnu reakciju. I sam Bill Gates je 2015. godine rekao kako smo svi zaokupljeni pripremanjem oružja za ratove, a ubit će nas upravo ono što najmanje očekujemo, virus.

Ključ budućnosti, smatra Karl Marx, leži u individualnoj i kolektivnoj svijesti ljudi. U njihovom pogledu na korist zajednice, a ne na svoju vlastitu. Ljudi trebaju stvarati svoje stavove i dijeliti ih na dobrobit društva u kojem se nalaze. Tako dolazimo i do njegovog pojma socijalističke vizije po kojem sustav treba biti zasnovan na filozofiji humanizma, a ne na filozofiji utilitarizma. Hans Jonas, u etici odgovornosti, također progovara o čovjekovoj biti. Smatra da je čovjek biće koje može unaprijed planirati i predviđati, biće odgovorno za sve što se događa oko njega, pa tako i za uništenje prirode i nastanak raznih bolesti. Čovjek ima odgovornost upravljati svime oko sebe, a ponekad tu privilegiju u potpunosti iskrivljuje. Ova pandemija primjer je povratne reakcije prirode na naizgled bezazlene postupke ljudi. Njegova tumačenja možemo povezati i s deontološkom etikom Immanuela Kanta jer obojica smatraju da čovjek unaprijed može odrediti posljedice svoga djelovanja.

Zakoni prirode određuju sve, ona je temelj života, postoji od samih početaka, zato smatram da ona ne može biti podređena ničem ovozemaljskom, a pogotovo ne nečemu kratkotrajnom kao što je gospodarski razvoj. On može uništavati prirodu, ali na kraju je ona ta koja ima posljednju riječ.

Iva J., 4.d

Može li nešto neodređeno u nama probuditi strah? Nešto neodređeno, nevidljivo, ali ubojito? Upravo danas se suočavamo s jednim takvim neprijateljem. Tog neprijatelja kojeg ne možemo ni vidjeti golim okom Karl Marx nazvao je bauk. Iako smo znali da će do njegove pojave doći, nismo osvijestili brzinu njegova dolaska. Bill Gates govorio je o budućoj epidemiji za koju nismo bili spremni ni tada (2015. god). Pokušao je promijeniti kolektivnu svijest ljudi, dao je rješenja i upozorio da vrijeme ne stoji na našoj strani. Primjer Ebole i Španjolske gripe samo je potvrdio njegovu tezu da nismo spremni. Marx je rekao „Bauk kruži Europom – bauk komunizma. Sve sile stare Europe sjedinile su se u svetu hajku protiv tog bauka…“. Umjesto komunizam možemo reći coronavirus i uvidjeti koliko je Marxova teza uistinu bezvremenska. Jonas govori da „ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti“. Slažem se s tom tezom jer čovjek je naposlijetku inteligentno biće, on sam može predvidjeti posljedice svojih postupaka i sam zna da je samo on odgovoran za svoje postupke. Kako čovjek ima moć nad prirodom tako i nema, možemo reći da čovjek danas ima veliki utjecaj na prirodu, ali u konačnici je priroda ta bez koje čovjek ne može i o kojoj čovjek ovisi. Budućnost koja slijedi ovisi o promjeni kolektivne svijesti ljudi. Čovjek mora uvidjeti je priroda ključan čimbenik njegovog opstanka te da je on sam moralno odgovoran za nju. Jonas kao i Kant govori o moralu, odnosno svijet gleda i tumači kroz moral time zaključujem da i on pripada etičkoj poziciji deontologiji.

Lucija Barba, 4.e

Trenutno bauk kruži svijetom. Zla, izopačena, zastrašujuća mitska životinja koja unosi strah u svakoga. Sinonim za bauk (trenutno) je strah od zaraze. Toliko je promijenilo naš život, strah od širenja virusa, da nam je svaki dio života u potpunosti izmijenjen. Izlazimo van u strahu da će čarobno doletjeti iz susjednoga dvorišta i da ćemo baš mi biti ta osoba koja zauzima još jedan respirator. Bojimo se otići do bake ili djeda u strahu da slučajno ne prenosimo virus i u strahu da će ga oni dobiti. Baš kao što je Bill Gates rekao, nismo spremni za još jednu pandemiju/epidemiju, ali možemo biti spremni. Mislim da smo relativno dobro reagirali na trenutno stanje, no nikada ne možemo savršeno reagirati na bilo što. To možemo vidjeti iz banalnog primjera rušenja stranica za online edukaciju po cijelome svijetu. O naglom padu gospodarstva i ekonomije, o općem strahu građana i needuciranosti istih. Da bismo ikako drugačije i bolje reagirali, mora se dogoditi neka promjena. Marx je sam rekao kako je potrebno promijeniti cijeli svijet i kako su filozofi tu da to pokušaju realizirati. Potrebno je promijeniti individualno i kolektivno shvaćanje društva. Treba nastojati da se sustav reformira u smislu većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. Također, etika odgovornosti Hansa Jonasa govori o tome kako smo odgovorni za prirodu jer imamo vlast nad njom (zbog napretka tehnologije). Zbog toga što se slažem sa Jonasovom mišlju, mislim da su zakoni prirode iznad gospodarskog i društvenog rasta. To možemo i vidjeti, globalna pandemija koja je u potpunosti kontrolirala ekonomiju i gospodarstvo. Ako zanemarimo prirodu i idemo protiv nje, zbog gospodarstva ili društva ili bilo čega u egoističnom smislu, stvorit ćemo si više problema nego što smo ih riješili. Mihovil Begović, 4.D

Bauk je, prema narodnome vjerovanju, neodređena prikaza koja zastrašuje. Jednom riječju, sablast. Trenutno cijelim svijetom vlada jedna takva, nama golim okom nevidljiva, a opet toliko razorna da svakim danom odnosi sve više života. Ljude straši borba protiv nevidljivog neprijatelja. Strah u kosti ulijeva se pri samoj pomisli da je ljudski organizam sposobna uništiti čestica na granici živoga i neživoga. Jesu li ljudi mogli predvidjeti pojavu ubojitog patogena? Naravno da jesu. Bill Gates, jedan od brojih vizionara u ovome svijetu, upozoravao je upravo na to. U svome govoru iz 2015. godine, baš kada je jenjavala epidemija ebole na afričkom kontinentu, iznosi mogućnost pojave još razornijeg virusa. Navodi, isto tako, da se ljudi mogu i obraniti samo kada bi se velike količine novca odvajale upravo na sustav za zaustavljanje epidemije umjesto na sustav za sprječavanje nuklearnog rata. „Nismo spremni za sljedeću epidemiju“, riječi su ovoga filantropa.

Ključ budućnosti, kaže Marx, leži u revolucionarnoj izmjeni svijeta. Prije svega, pojam 'revolucionarna izmjena' odnosi se na promjenu individualne i kolektivne svijesti ljudi. Zadaća filozofa je podići svijest na višu spoznajnu, humanu i etičku razinu. Kako filozofi to mogu postići? U tome, pak, ne mogu sami uspjeti. Oni mogu dati upute, a na svakom čovjeku je da prevlada svoju egocentričnost u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva.

I Marxova socijalistička vizija te Jonasova ideja odgovornosti čovjeka prema cijelome svijetu, koja se može sagledati i u kantijanskom pogledu, zasnovane su na filozofiji humanizma te se udaljavaju od utilitarizma na kojem počiva kapitalizam. „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti“, kaže H. Jonas. Dakle, ni društveni ni gospodarski razvoj ne smiju biti nadređeni zakonima prirode. Naprotiv, razvoj svakog segmenta ljudskog postojanja treba biti podređen prirodi i njenome postojanju.

Sara Rimac, 4.d

Karl Marx jednom je napisao da svaki filozof interpretira svijet na svoj način, a isto tako je napisao da je ključ svega izmjena svijeta. Pri tome ta izmjena ne proizlazi iz gospodarstva, ekonomije ili politike, već u prvi plan stavlja čovjeka, njegovu svijest i sposobnost djelovanja za neki zajednički cilj. Potrebno je prevladati egocentričnost u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva. Bill Gates u svom je izlaganju za TED poslao vrlo jasnu poruku:čovječanstvo se mora probuditi, pripremiti za nadolazeće borbe i staviti u visoko stanje pripravnosti. Tada, 2014. godine, ljudska rasa imala je sreće nakon što se virus ebole zaustavio u Africi i nestao. Gates je proročanski 2015.godine najavio trenutnu pandemiju, pandemiju 2020. godine i izjavio kako ipak nismo spremni za takvo nešto. Ljudi su postali oholi. Nije pravedno globalizirati cijelu ljudsku rasu pod tom imenicom, ali kako su najglasniji oni ˝najpametnijji˝, primorana sam na to. Počevši od raznih firmi, tvrtki i tvornica, čiji vlasnici ne gledaju ništa drugo osim vlastitu dobit, preko svih ˝visokih ličnosti˝, pa sve do čovjeka koji se ne zadovoljava onim što ima, nego poseže za nečim nerealnim, čini neobjašnjive stvari. Hrvatski jezični portal definira bauk kao neodređenu prikazu od koje hvata strah. Prije tri mjeseca, rekla bih da je bauk NLO ili Bermudski trokut. Sada je najlogičnije da kažem da je to COVID-19. No, ne želeći se tu zaustaviti, nadodajem još jedan bauk, bauk modernog doba, a to je prosječnost. U svemu tome, današnjem komercijaliziranom svijetu, gdje ljudi slabih stavova bivaju manipulirani i korišteni, bez da oni to uopće vide i osjete, dolazi do zapuštanja glavne stvari, a to je ljudskost. Priroda tako ne funkcionira. Hans Jonas je rekao:˝Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti.˝ Priroda je dana ljudima u ruke, prepuštena da bude vođena razumom. Ona, ipak, nije glina koja se oblikuje po želji, nego zadaje protuudarce. Udarce kojima odgovara na naše djelovanje. Kako bi Bill Gates rekao, nema razloga za paniku, ali moramo se pokrenuti, jer vrijeme nije na našoj strani.

Magdalena Knežević, 4.d

Današnji svijet, prvenstveno, pun je straha od ''Bauka''. Bauk je prikaza koja izaziva strah i sablazan. Taj Bauk su prvo pokrenuli silni ratovi u prošlosti od kojih ljudi i danas strahuju jer odnosi puno života. No, kako se naglasak stavlja na upravo te ratove, koji su donijeli i migracijsku krizu, tako zaboravljaju na prirodu i na bolesti koje dolaze, upravo ovakve bolesti kao što je danas, COVID-19. Upravo na ovaj način priroda nam pokazuje kako je ona ipak, superiornija. Treba li doći do ovakvih bolesti, treba li doći do katastrofa koje nam MORAJU očito dokazati kako smo zapravo mi, mali ljudi koji se suprotstavljaju prirodi, koja je velika i moćna?

Bill Gates, 2015. , ''Zapravo, ako postoji jedna pozitivna stvar koja može proizaći iz epidemije ebole, to je nekakva vrsta uranjenog upozorenja, poziva na buđenje i pripremu. Ako počnemo sada, bit ćemo spremni za sljedeću epidemiju.''. Mi, pored zdravih oči, zaslijepljeni smo, ne tuđom, već svojom voljom smatrajući ovo sitnicom. Trebali bismo biti ljuti sami na sebe zbog ovoga što se danas događa. Puno se ulaže u nuklearna oružja, a upravo bismo trebali više ulagati u sredstva koja su nam potrebna za izlječenje bolesti. Oružje možemo kontrolirati, dok bolest ne. I upravo zato bismo trebali biti spremni za nju. Marx nam govori kako je ključ budućnosti revolucionarno društvo slobode, jednakosti, zajedništva i skladnosti. Kako bismo postigli tu harmoniju zajedništva, potrebno je prvo krenuti od sebe i krenuti mijenjati sebe, a potom i druge. Moramo prijeći preko svoje egocentričnosti kako bismo došli do humanosti, kako bismo stekli puno više suosjećanja, tolerancije i poštovanja, prema sebi i prema drugima. Marx pokušava svojim riječima trgnuti svijet i odagnati zle misli i strahove kojima caruje kapitalizam.

Hans Jonas prikazuje nam čovjeka kao tjelesno biće koje traži veću dozu poštovanja i čovjeka koji je slobodan duhom i mislima i time može prvo promisliti o posljedicama svojih odluka koje može imati veliki utjecaj na svijet koji ga okružuje. Ovaj stav možemo povezati s Kantovom teorijom iz koje izvire kategorički imperativ (bezuvjetna zapovijed uma) koji nam propisuje da radimo tako da nam maksima može postati opći i moralni zakon i da ljude uvijek uzimamo i gledamo kao SVRHU, a nikad kao SREDSTVO.

Slažem se sa stavom Hansa Jonasa te smatram da bismo trebali malo ozbiljnije shvatiti stvari i uzeti u obzir da priroda bez nas može, ona nastavlja dalje sa svojim tijekom, a možemo li mi bez nje?

Patricia Brletić, 4.d

COVID-19. Ovo je oznaka za virus koji je postao trenutno najaktualnija tema u svijetu. Svijet više nije siguran, ljudi se boje, žive u neizvjesnosti, broj žrtava zaraženih ovim virusom se povećava iz dana u dan. Jesmo li mogli pretpostaviti ovakav scenarij i djelovati prije ovog bauka? Naravno da jesmo. I prije ovoga virusa se govorilo o klimatskim promjenama i ostalim posljedicama djelovanja nezasitnog čovjeka. Kao što je Hans Jonas rekao: ˝Čovjek kao tjelesno biće zahtjeva visoki stupanj poštovanja i čovjek kao misleće biće ima obvezu postupati mudro i oprezno naspram nesagledivih ishoda vlastitog djelovanja.˝ Mi pokušavamo što više gospodarski i društveno napredovati i ne okrećemo se iza sebe da vidimo kakve posljedice ostavlja naše djelovanje. Sve manje je zelenih površina, a sve više tvornica, zgrada, zagađenog zraka. Djelujemo štetno i razarajuće i tako ne može stvoriti podlogu za dobru budućnost već samo podlogu za stvaranje novih epidemija koje će možda u konačnici i razoriti ovaj planet. No, još nije kasno za promjenu. Ključ za bolju budućnost, prema Marxu, leži u promjeni individualne i kolektivne svijesti. Svi se zajedno moramo podići na jednu višu spoznajnu, humanu i etičku razinu. Potrebno nam je zajedništvo, suradnja, solidarnost i tolerancija. Marx navodi kako to možemo postići jedino prevladavanjem egocentričnosti. To također tvrdi i Jonas kada kaže kako moramo skrbiti nad onime nad čime imamo moć i što nam je povjereno. Danas pronalaze bačene zaštitne maske po plažama u Kini. O nama ovisi kakva nas budućnost sutra čeka.

Klara Plavšić, 4.d

Čovjek, kao vrhunac stvaranja, stigao je u već stvoren svijet s davno i dobro razvijenom prirodom. Možemo pretpostaviti da se to dogodilo zbog potrebe za dostojnim prostorom za život. Napretkom čovjeka, napredovala je i priroda te čovjek počinje shvaćati kako ju pogodno oblikovati u svoju korist. Nažalost, u današnje vrijeme dolazi do prekomjernog iskorištavanja iste, što će s vremenom rezultirati ugrožavanjem cijelog čovječanstva. Ipak, čovjek je taj kojemu je u moći i potrebi oblikovati ju prema vlastitim potrebama, bile one društvene ili gospodarske. Govoreći o društvu, stavivši na stranu situaciju coronavirusa, jedan od bauka koji je oduvijek, a i trenutno aktualan je bauk AIDS-a. Neopravdani strah ljudi da će se zrakom zaraziti, što je nemoguće, dosta negativno oblikuje društvo i stvaranje njihovih predrasuda. Osim što ljudi izbjegavaju osobe s AIDS-om, smatraju da to čine za dobrobit društva, ali kao što je i sam Marx rekao, trebali bismo napustiti svoju egocentričnost, u ovome slučaju prvenstveno strah od vlastite zaraze, i podići svijest na višu spoznajnu, humanu i etičku razinu u cilju osjećaja zajedništva i tolerancije. Govoreći o gospodarskim prilikama, H. Jonas tvrdi kako su ljudi oni nadređeni zakonima prirode, zbog čega je na čovjeku da se ponaša odgovorno prema njoj i sam predvidi efekte svojih djelovanja, što povezujemo sa Kant-deontološkom etikom. Prekomjernom sječom šuma, ispuštanjem otrovnih plinova u tvornicama sami sebi oblikujemo životni prostor, ali svakako i narušavamo život na zemlji, što je i predvidljivo, ali mjere sprječavanja istoga mogle bi biti puno pažljivije određene. Priroda je ta koja nas je primila, a vrlo je vjerojatno da će ona biti ta koja će nas i „odbaciti“. Čovjekova nadređenost prirodi uzrokovala joj je brojne neprilike, na što je priroda uzvratila ovom epidemijom. Kao što je Bill Gates rekao, postoji mogućnost da se pripremimo na to, ali nismo u stanju učiniti to zbog nedovoljno razvijenih sustava.

Tea Zlojić, 4.d

Trenutno svijetom vlada teror straha koji se kao kakav opresivni režim odražava na svim aspektima našega života. Neki to nazivaju baukom što je, naravno, potpuno točno jer je globalna epidemija nevidljivi neprijatelj, utvara koja nas hvata nespremne, sablast. S strahom koji je potpuno normalan, ljudski osjećaj miješa se i osjećaj mučnine, prouzrokovan osobnom odgovornošću svakoga pojedinca. Možda je to zato što nismo poduzeli potrebne mjere kako bismo spriječili nastajanje smrtonosnog virusa, možda zato što nismo organizirali i oformili tim stručnjaka koji će biti spremni odgovoriti na ovo „biološko oružje prirode“, a dotad smo besramno sipali mlazove novca na simetrično, asimetrično i svakojaka druga ratovanja. Možda je to zato jer sam se jučer išao prošetati, iako znam da nisam smio, ali tako je bio lijep dan, bio bi grijeh ne iskoristiti ga. Cijelu ovu situaciju moglo se predvidjeti. Bila bi beskrupulozna laž tvrditi drugačije. Pukom srećom se ovako nešto nije dogodilo prije, a opet smo ostali zatečeni kada se u hiperglobaliziranom svijetu virus koji se prenosi zrakom proširio u nekoliko dana. Svatko od nas ima svoje mišljenje na ovu temu, bilo to da su virus osmislili Kinezi kao biotehnološko oružje ili da je sve ovo Božja kazna jer smo gradili modernu kulu babilonsku. Marx je također imao jednu misao za koju bismo mogli reći da je univerzalna: „Filozofi su svijet samo različito interpretirali, radi se o tome da se on izmijeni“. Jesmo li mi bili filozofi u ovoj situaciji? Bili pasivni promatrači procesa za koje smo mislili da nas se ne tiču? Djelovanje je ključ. Dakako, Marxovu izjavu ne treba vaditi iz konteksta i potrebno je naglasiti kako je on pod djelovanjem podrazumijevao revoluciju proletarijata. Što nas navodi na drugu pomisao da je i Marx bio jedan licemjerni filozof, pasivni promatrač čije je djelovanje bilo ograničeno na skrivanje iza tinte i pera i huškanja radnika na revoluciju. Nakon ove male digresije, vratio bih se na prave biti ideje socijalizma, a to je ravnopravnost u raspodjeli bogatstva i djelovanje odnosno proizvodnja. Proizvodnja, kao i sve druge stvari u prirodi ne može se u nedogled razvijati što nam jasno definira Mooreov zakon. Stoga se potpuno slažem sa Jonasovom izjavom da moramo skrbiti nad onime nad čime imamo moć. On tvrdi da smo ovladali prirodom u našim antropocentričnim nastojanjima koja bi se, bez pogreške, mogla nazvati jednostavno sebičnim nastojanjima te da bismo se sada trebali orijentirati ka skrbi prema prirodi na čijem temelju smo izgradili moderna čuda. Svoju tvrdnju bih potkrijepio jednim jednostavnim povijesnim dokazom: ako samo preletimo pogledom kroz povijest i usporedimo civilizacije koje su pokorile razne narode i skrbile se o njihovim slobodama i umjesto da svoj napredak grade nauštrb njih, razvijale se usporedno s njima i „vukli ih sa sobom“. Tu Jonasovu ideju rehabilitacije etičke biti povezujemo s Marxovom idejom socijalizma koja se suprotstavlja kapitalizmu. Antikapitalističke ideje socijalizma pretpostavljaju kako je jedini način za kapitalistički razvoj onaj u kojem radimo na štetu drugih. Naravno, da je jedino normalno da onaj sposobniji i uporniji dobije veću nagradu od onoga koji to nije, ali ne bismo smjeli dopustiti da taj drugi bude priroda odnosno naš svijet koji nam je u cijelom Svemiru zapravo jedini relevantan.

Filip Vujeva

Riječ bauk predstavlja neodređenu prikazu koja ulijeva ljudima strah u kosti. Rečenica „Bauk kruži Europom.“ dolazi iz knjige Komunistički manifest čiji su autori K. Marx i F. Engels. Ta rečenica znači da se pojavilo nešto čega se mnogi boje bez razloga. Danas bauk opet kruži Europom u obliku virusa COVID-19. Zašto nam bauk predstavlja mikroskopski oblik nevidljiv ljudskom oku? Zašto nam bauk ne predstavljaju puno veće i vidljive stvari kao što je na primjer naš odnos prema prirodi koji nas je upravo i doveo do ove situacije? Čega se točno bojimo? Toga što trenutno nemamo lijek za taj opaki virus, toga što ne znamo puno o njemu ili toga da nam može oduzeti najdragocjenije: zdravlje i život?

Da smo poslušali govor Billa Gatesa iz 2015. u kojem govori da nas neće ubiti ratovi već neka nova epidemija te da smo ozbiljno shvatili njegov dobroćudan prijedlog u kojem je rekao da bismo trebali uložiti puno više u sustav koji će nas spasiti od epidemije, a mi ulažemo u naoružanja, opremu za ratove i slične stvari, danas se ne bismo morali boriti s baukom. Bill Gates najavio je budućnost, a mi smo na tu najavu odlučili začepiti uši. Mogli smo pretpostaviti da će se priroda jednom poigrati s nama i vratiti nam svaki udarac koji smo mi njoj zadali. Karl Marx rekao nam je da u svijetu mora doći do revolucionarne promjene, a ona se temelji na promjeni individualne i kolektivne svijesti. Poručio nam je kako trebamo prevladati egocentričnost u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva. Odnosno, da bismo spasili ono što nam je od svijeta ostalo, moramo izaći iz kruga u kojem se sve vrti oko nas kako bismo mogli pomoći i suosjećati se s ljudima oko nas. Najveću zadaću za promicanje promjena nose filozofi. Oni bi nas trebali potaknuti da se konačno probudimo, trgnemo i napravimo nešto jer oni trebaju našu pomoć, ne mogu se sami boriti baš kao nije čovjek kao pojedinac.

Hans Jonas predstavlja nam čovjeka u dvije verzije: čovjek kao tjelesno biće koje zahtjeva visoki stupanj poštovanja i čovjek kao misleće biće koje ima obvezu postupati mudro i oprezno naspram nesagledivih ishoda vlastitog djelovanja. Jedna verzija bez druge ne ide. Jonasova etika može se povezati s Kantovom deotološkom etikom koja je autonomna jer u toj etici polazimo od sebe, odnosno, od naše maksime koja predstavlja subjektivno htijenje. Jonas rekao: „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti.“ ,a mi te riječi moramo shvatiti ozbiljno kako bi nam život bio što ljepši i bolji te kako ne bismo ostali bez naših dragocjenosti.

Dora Škrlec 4.d

U današnjem svijetu u kojem vlada tehnologija ljudi nisu obraćali veliku pozornost na prirodu. Tako je bilo dok se stvari nisu pogoršale i dok se vijesti o globalnom zagrijavanju i ostalim nepogodama nisu proširile u javnost. Danas se na mnoge načine situacija pokušava dovesti u normalu. Ali postavlja se pitanje što bi bilo da ljudi nisu bili toliko pohlepni i bezobzirni te da su prije uočili što se događa u njihovoj okolini i pokušali se prilagoditi?

Svima je jasno da se svijet ne može gospodarski razvijati bez „dopuštenja“ prirode. Svijet se mora prilagoditi prirodnim okolnostima u kojima se nalazi i pokušati se na takav način i razvijati. Jedan od argumenata za takav razvoj je kvalitetno obrazovanje stanovništva. Budući radnici, poduzetnici, poljoprivrednici i ostali djelatnici moraju biti upoznati s nepogodnim situacijama te razvijati svoje poslove tako da to bude i produktivno i ekološki prihvatljivo. Obrazovanjem se stječu znanja koja nam to omogućuju, ali i postaje jasno kako ljudi ne mogu predvidjeti razne nepogode koje mogu snaći čovječanstvo, a s jednom se takvom i trenutno borimo. Čovjek je oduvjek smatrao da je on taj koji postavlja zakone, ali nije imao na umu da je priroda nepredvidljiva i da se ona ne pokorava čovjekovim zakonima. Ako mi nemamo punu kontrolu nad nečim, kako možemo reći da smo nadređeni nad time? To je ujedno i razlog zašto čovjek i priroda moraju djelovati zajedno i zašto je važno brinuti se o onome nad čime imamo moć i čemu govori i Hans Jonas: „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a ono što nam je povjereno moramo skrbiti“. Ako čovječanstvo bude prihvaćalo prirodne zakone i njima se prilagođavalo, tada će doći do kvalitetnog razvoja.

Moje je mišljenje da je odgovornost jedna od najvažnijih osobina koje čovjek mora imati, o čemu govori i Marx i dodaje da čovjek mora poduzeti inicijativu u poboljšanju svijeta. Tako postajemo svjesni potreba ovoga svijeta, ali i zašto moramo raditi u skladu s prirodnim zakonima. Odgovor je vrlo jasan; zato što bez prirode ne možemo živjeti. Kada si osvijestimo ovu činjenicu, lakše će nam biti uskladiti stalne navike s potrebama prirode te živjeti u skladu s njom.

Helena Udovičić, 4.d

Današnji svijet suočava se s jednim od najstrašnijih i najstarijih bauka, a to je bolest. Bauk definiramo kao često nematerijalnu stvar koja pobuđuje strah u velikom broju ljudi, što zatim dovodi do panike.

COVID-19 je bolest koja se pojavila prije nekoliko mjeseci na istoku, točnije u Kini. Iako su ljudi diljem svijeta mogli pratiti razvoj bolesti, nitko nije poduzimao mjere koje bi spriječile širenje te bolesti izvan države u kojoj je nastala. Samim time što su odbili reagirati na samom početku širenja, cijeli svijet je doveden u opasnost i u medijima svakodnevno pratimo danak koji bolest uzima u obliku broja ljudi koji umiru. S obzirom na brzo širenje koje je bilo očito još od početka, svjetske vlasti su mogle doći do zaključka kako će uskoro cijeli svijet biti ugrožen, no činjenica je da je u ljudskoj naravi misliti kako smo mi otporni na ono što se događa na drugoj strani svijeta i kako to neće doći do nas. Ubrzano širenje zaraze se moglo spriječiti da su ljudi više savjesni i svjesni kako samim time što je ugrožen jedan dio populacije, ostatku prijeti isti problem.

Karl Marx smatra da ključ budućnosti leži u podizanju svijesti ljudi u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva. Njegova socijalistička vizija obuhvaća ideju o preobraženju te stvaranju tolerantnog i naprednog ljudskog društva.

Rehabilitaciju humanističke i etičke biti prema Hansu Jonasu označava odgovornost prema prirodi i svemu onome što nam je podređeno. Čovjek može predvidjeti što će se dogoditi u budućnosti prema pravcu u kojem se čovječanstvo kreće te isto tako može spriječiti ili pokušati usporiti te događaje. Njegovo razmišljanje možemo povezati s Kantovom dentološkom etikom jer obojica smatraju kako gledanjem prema budućnosti čovjek može doći do posljedica koje će zadesiti čovječanstvo.

Slažem se s njima jer smatram kako mi kao društvo možemo učiniti mnogo kako bismo pomogli očuvanju života na Zemlji. Jedini problem koji se tu pojavljuje je to što mnogi ljudi pričaju o revolucionarnim idejama koje bi nam mogle pomoći, ali se nitko ne usudi napraviti prvi korak prema njima.

Tanja Jurković, 4.d

U Komunističkom manifestu Marxa i Engelsa iz 1848. godine, komunizam je predstavljen kao pojava koja zastrašuje mnoge, odnosno biva nazvan baukom. Danas takav bauk, koji osim cijelom Europom se širi i cijelim svijetom, virus je naziva COVID-19.

Pretpostavku sadašnje situacije, epidemije izazvane virusom, uz inicijativu i rješenja za sprječavanje ovakve epidemije, još 2015. godine, iznio je Bill Gates. "Ako postoji išta što će ubiti 10 milijuna ljudi u idućih nekoliko desetljeća, najvjerojatnije je da će to biti vrlo zarazni virus, a ne rat." S Gatesovim nastojanjima da zaustavi moguću pojavu epidemije u budućnosti, povezana je etika odgovornosti Hansa Jonasa koja govori o tome da se na ekološke katastrofe treba reagirati i prije nego što se dogode. Jonas tvrdi da ljudi posjeduju moralnu odgovornost za prirodu te da bi oni, kao bića koja su svjesna svojih djelovanja i pozitivnih i negativnih učinaka koje ta djelovanja ostavljaju, trebali ista uskladiti s takvom odgovornošću. Njegovo stajalište povezujemo s Kantovom deontološkom etikom koja smatra dužnost osnovom moralnosti.

Prema Marxu glavni zadatak filozofa mijenjanje je pojedinačne i kolektivne svijesti ljudi te stvaranje poticaja za preobrazbu u sustav koji će, umjesto na kapitalizmu, biti temeljen na humanizmu.

Mišljenja sam da društveni i gospodarski razvoj ne mogu biti nadređeni zakonima prirode. Kako nešto može imati moć nad nečime što je moćnije od njega samoga?

Dora Petrović, 4.d

Danas se u svijetu javljaju mnoge stvari koje nam predstavljaju bauk. Bauk kao strah od nečeg o čemu ne znamo puno danas je sa sigurnošću mogu reći sveprisutan. Definitivno najjači strah koji se trenutno vjerujem nalazi u svima nama je strah od Covid 19 virusa.

Živimo u dobu totalnog materijalizma. Više nije bitno koliko postignuća imaš iza sebe niti kakva si osoba. U današnjem svijetu vlada zakon bogatstva, što više imaš to si bolji i više želiš. Više nitko nije zadovoljan i sretan malim stvarima već stalno želi još više misleći da će tako postati još bolji. Kada mali čovjek tako razmišla to i ne prestavlja nekakav problem. No do problema dolazi kada osobe koje imaju utjecaj na brojne živote i naš svijet u globalu razmišljaju tako. Izrazi koje vjerujem da svi znamo poput gospodarski rast, profit, zarada, suficit postali su naša svakodnevica. Vlasti država kao da se utrkuju tko će biti bolji, tko će više zaraditi i konstantno su im u mislima novci i brojke dok za male ljude koji su zapravo ti koji ih odabiru i povjeravaju im vlast nitko više ne mari. Također te iste vlasti uopće ne mare za prirodu te smatraju da time što posjeduju stotine tisuća vojnika ili su razvili najbolju nuklearnu bombu na svijetu da su apsolutno nedodirljivi. Situacija sa Covid 19 virusom nam dokazuje upravo suprotno. Kako je moguće da u tako uznapredovalom i razvijenom svijetu nama danas najveći strah predstavlja tvar koja ne možemo ni vidjeti golim okom? Upravo zato jer današnji ljudi štuju filozofiju utilitarizma tj.koristi prije filozofije humanizma. Na to bi nas danas trebali upućivati filozofi jer njima nije u koristi imati bogatstvo već spoznaju. Prema Marxu oni bi trebali pomoći u mijenjanju svijeta na bolje jer promišljanjem mogu spoznati da neke stvari koje su nam danas postale moralne možda nisu nužno dobre za nas. Do situacije s Covid 19 virusom došlo je do premalog ulaganja u zdravstvenu skrb čime su zapravo zanemareni etički, socijalni i ekološki uvjeti. Jedino ono što nas može preventirati od ovakvih situacija u budućnosti je stvaranje etike odgovornosti. Ljudi bi trebali shvatiti da ponekad potpuna samoostvarenost pojedinca uopće nije dobra niti postignuće ako ona šteti drugima više nego pomaže.

Karla Čordašić 4.c

Čovjek je sebe sama od nejakog sabirača postupno pretvorio u najmočnijeg člana ekosustava. Vlastitom je djelatnošću promijenio, osiromašio i uvjetovao biosferu. Biološki i još više kulturno trebao bi se prilagođavati okolišu, ali ovaj današnji, kakav nam je predan, samo je čovjekov povijesni proizvod. Pogledamo li prošlost čovječanstva vidjet ćemo nekoliko situacija u kojima je priroda ipak dokazala svoju nadmoć. Takvu situaciju imamo i danas uvjetovanu virusom COVID-19.

Prema Marxu, bolju budućnost postić ćemo promjenom individualne i kolektivne svijesti. To možemo ostvariti prevladavanjem egocentričnosti i razvijajući osjećaje empatije, dobrohotnosti i tolerancije. To potvrđuje njegov pojam socijalističke vizije prema kojem sustav treba biti zasnovan na filozofiji humanizma, a ne filozofiji utilitarizma. Marx svoje stajalište poistovjećuje s etikom odgovornosti o kojoj progovara Hans Jonas. Etika odgovornosti naglašava problem kojeg stvara antropocentričnost i prikazuje čovjeka kao moralno odgovorno biće za cjelokupnu prirodu jer smo gotovo pa stekli nadmoć nad njom. Jonas smatra da su ljudska bića u mogućnosti predvidjeti posljedice svog djelovanja i tom spoznajom trebala bi otkloniti ono štetno za prirodu i okoliš. Na takav čin utjecat će odgoj i obrazovanje. Jonas također iznosi svoj bioetički stav kojim čovjeka prikazuje kao tjelesno i kao misaono biće.

Slažem se s navedenim teorijama i smatram da čovjek treba voditi brigu o prirodi kako bi sebi, ali i svojim potomcima osigurao kvalitetan život jer je ipak čovjek svojim sposobnostima otkrio puno pronalazaka, ali nikad neće otkriti pronalazak koji može nadmašiti prirodu.

Tea Vaktarić 4.d

Bauk u narodnom vjerovanju je neodređena prikaza koja izaziva strah, sablast. Današnja sablast koja hara svijetom i svakim danom odnosi sve veći broj žrtava je COVID-19 još poznat kao korona virus. Taj virus ujedno je i naš nevidljivi neprijatelj, nešto nepoznato, nešto za što ljudi smatraju da nismo bili spremni. No, je li to doista tako, jesmo li se mogli pripremiti i kako?

Na ovo pitanje još 2015.g odgovor daje Bill Gates. U svom govoru govori o slabljenju epidemije virusa ebole na prostoru Afrike, ali isto tako nas upozorava na slijedeći još opasniji virus koji će se pojaviti. Govori kako "Mi nismo spremni" za nadolazeću globalnu epidemiju, ali isto tako savjetuje veća ulaganja u sredstva koja će nam u budućnosti biti od velikog značenja. Gatesa isto tako možemo povezati s izjavom Hansa Jonasa "Potrebno je preventivno, pred-refleksivno odnošenje spram snažne »inercije« tehnike, a ne kurativno, post- refleksivno i samim tim zakašnjelo reagiranje na ekološke katastrofe..."

Marx pak, spas svijeta vidi u filozofima, koji svijetu mogu dati uputstva, usmjeriti ih , ali sami ne mogu promijeniti svijet. U tome ćemo uspjeti jedino ako probudimo kolektivnu svijest ljudi, prevladamo egocentričnost u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva.

Marxova socijalistička vizija može se povezati s onom Jonasovom idejom kako je čovjek odgovoran za svijet u kojem obitava, koju možemo sagledati i u kantijanskom pogledu, jer se obje zasnivaju na filozofiji humanizma u kojoj "Treba nastojati da se taj kapitalistički sustav reformira u smislu većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahjeva"

Marija Kumburić, 4.d

Bauk je u narodnom vjerovanju neodređena prikaza od koje hvata strah ili nešto što nas zastrašuje. Prema mom mišljenju danas Europom kruži bauk Korone virusa, ali ne samo Europom već i cijelim svijetom.

Svi ljudi, svih nacionalnosti udružuju se kako bi se zajedničkim snagama borili protiv istog neprijatelja i na kraju vjerujem pobijedili. Bill Gates u svojom govoru iz 2015.godine ističe kako je upravo virus poput ovog današnjeg najveći globalni problem za kojega je najavio da ljudi neće biti spremni te je naveo mogućnost razorne katastrofe. Također nam poručuje da se možemo obraniti ako počnemo ulagati znatna sredstva u sustave poput znanosti i medicine. Marx navodi da je ključno da promijenimo cijeli svijet ali i nas same. Zalaže se za drastične promjene individualne svijesti svakog čovjeka. Filozofi kažu da trebamo prestati misliti samo na sebe nego da se trebamo svi zajedno udružiti. Jonas u svojoj rečenici: ,,ONO NAD ČIME IMAMO MOĆ NAM JE POVJERENO, A O ONOME ŠTO NAM JE POVJERENO MORAMO SKRBITI“ kaže da se moramo brinuti o onome što nam je dano poput prirode prema kojoj se ne odnosimo dobro, kao da nas nije briga a upravo nas ona održava na životu.

Antonio Vnuk

Riječ bauk u narodnom vjerovanju jest neodređena prikaza od koje hvata strah. U ovo moderno dobra susrećemo se često s tom neodređenom prikazom. Najaktualnija takva je COVID -19. Virus, vidljiv tek mikroskopom, a tako razoran. 2015. Bill Gates održao je govor o mogućoj epidemiji. Rekao je kako nećemo biti spremni na nju ako se nastavimo fokusirati na stvari koje nisu toliko bitne, novac se ulaže u sve samo ne u sustav za zaustavljanje epidemije. Kao što smo iz povijesti slušali o katastrofalnim bolestima koje su “harale” svijetom (španjolska gripa I sl.), mogli smo predvidjeti da nećemo moći živjeti zauvijek lagodno da se nekakva bolest ne dogodi jer priroda je uvijek korak ispred nas. Najveći problem je što ljudi koji su predviđali takve scenarije kao npr. Bill Gates, smatrani su luđacima i da ne znaju što pričaju. 5 godina kasnije saznajemo da je bio u pravu. K. Marx je rekao da u svijetu treba doći do revolucionarne promjene, spas je u promijeni individualne i kolektivne svijesti, trebamo prevladati egocentričnost u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva. H. Jonas nam predstavlja etiku odgovornosti i kaže: „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti.“ Iznosi svoj stav da je čovjek tjelesno i misaono biće, misaoni dio ima obvezu postupati ispravno i odgovorno jer svaki postupak ima pozitivne ili negativne posljedice što možemo povezati s Kantovom etikom. Kao društvo sposobni smo postići bolji svijet za danas, sutra, 10 godina itd. samo pitanje je koliko nam je vremena ostalo da krenemo izvlačiti pouke iz naših grešaka i napokon raditi kao jedna jedinka.

Nikolina Kujundžić, 4.d

Čovjek kao vrsta već 2.6 milijuna godina kontrolira prirodu, od nje živi i istu uništava. Čovjek je "alatima" kao što su naoštreno kamenje ubijao i kontrolirao, nije mario za prirodu i nije bio svjestan utjecaja koji ima na prirodu te samim time i na samog sebe. U samim početcima ljudske rase nisu postojale stvari poput novca, slave i imiđža, jedini pojam koji je čovjek poznavao bio je preživljavanje, stoga je bauk prapovijesnog vremena bio strah od smrti i sama smrt. U današnjem vremenu neke stvari su se promjenile a neke su ostale potpuno iste. Čovjek nastavlja iskorištavati prirodu iako je svjestan svog utjecaja na nju, čovjek pokušava kontrolirati prirodu i svaki takav pokušaj mu se izjalovi. Čovjek ne zna koegzistirati s drugim čovjekom a kamoli s prirodom. Bauk današnjice je sam čovjek, čovjek se boji čovjeka iz nekolicine razloga. Trenutno je epidemija "najpopularniji" bauk , no uvjeren sam da će se za nekoliko mjeseci situacija vratiti na staro, te ćemo se opet bojati tuđih mišljenja, privida moći, popularnosti i svega ostaloga što nas čini malim i površnim ljudima. Čovjek zapravo ne zna postoje li zakoni prirode, možda ne postoje, možda postoje, možda su nekada davno postojali ili će tek postojati. Što su oni uopće? Podrazumijeva li se da je zakon prirode to što moramo prati zube prije spavanja, ili je ipak jedan od zakona prirode matematička jednadžba koja daje smisao životu i odgovara na egzistencijalna pitanja?To čovjek ne zna- ali to čovjeka niti ne zanima. Zašto imati morale, izmišljene i nepoznate zakone prirode i etičke kodekse koje bismo samo kršili da bismo dobili ono što želimo? Mi smo tvorci svojih života, te smo samim time tvorci i prirode i svijeta oko sebe, ponašamo se kaotično i destruktivno iako samo prjeciramo svoje mane i nedostatke. Takav je čovjek uvijek bio i takav će i biti.

Ivan Mesić 4.f

Iako je današnji svijet u kojemu živimo čovjekovo najveće postignuće, najrazvijenije i moguće najsigurnije okruženje u kojemu se on nalazi, još uvijek postoje problemi koje čovjek ne može zanemariti niti izbjeći. Najveći takav problem, odnosno bauk našeg vremena, je pandemija virusa COVID-19.

Mnogi se pitaju kako je u ovo moderno doba uopće i moglo doći do ovako velike pandemije. Sam odgovor nalazi se u čovjekovoj nutrini, našoj pohlepnoj teži za sve većim gospodarskim i tehnološkim postignućima. U ovakvom svijetu izrazitog napretka u svim granama ljudskih djelatnosti, čovjek je postao „gospodar“ prirode, tj. nad njome je stekao potpunu moć. Sama ta činjenica trebala je ljudima dati do znanja da o prirodi sada mi trebamo skrbiti, što je tvrdio i H. Jonas: „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti“. No, u tome smo doživjeli neuspjeh te nam je priroda odgovorila i dala nam do znanja da ovakav način suživota s njom neće funkcionirati. Potrebno je nešto promijeniti, ostvariti novo društvo, s novim načinima razmišljanja, a do toga će doći jedino, po Marxovom mišljenju, promjenom individualne i kolektivne svijesti ljudi. Ljudi moraju uvidjeti probleme modernoga društva, njegovog društvenog i gospodarskog napretka te djelovati na način da se te probleme pokuša ukloniti, a ne ih samo ignorirati. U suprotnom, priroda će i dalje reagirati na naše pogreške te će nanijeti štetne posljedice ljudskom društvu.

Zakoni prirode bili su temelj od samog početka života, u svakom aspektu ljudskog napretka, te će takvi i ostati.

Patrik Cindrić, 4.d

Ljudski strah od nepoznatog prisutan je oduvijek i čovjek po svojoj prirodi uglavnom ne voli promjene. Upravo zbog navedenih ljudskih osobina Marxu je bilo teško objasniti narodu kako komunizam bez obzira što je nov, neshvaćen i u brojnim situacijama krivo interpretiran, može zapravo biti rješenje tadašnjeg nepodnošljivog stanja u društvu. Također, upravo je u Marxovom Manifestu komunizma upotrjebljena sintagama „širenje bauka“, tj. širenje nečeg što bezrazložno izaziva strah u ljudima, a to je ujedno i tema ovog osvrta. Već spomenuti ljudski strah ne mora uvijek značiti nešto loše, nekada je čak i poželjno osjećati određenu dozu straha jer će nas ona navesti da detaljnije i obzirnije promislimo o svojim prethodnim, ali i narednim postupcima. S druge strane, prevelik strah može nam zablokirati racionalno ponašanje u situacijama koje od nas to zahtijevaju, a premal strah ili izostanak straha uopće, može nas navesti da ne shvaćamo ozbiljnost vladajućih događaja. Uzmimo primjer aktualne pandemije COVIDA-19, virusa koji zahvaća dišne puteve. Istražujući povijest širenja ovog virusa, naišla sam na nekolicinu podataka i izjave liječnika koji potvrđuju da se u početku nisu bojali ovog virusa i nisu ga doživljavali razarajućim u onolikoj mjeri koliko on zapravo jest. Ovo je odličan primjer gdje izostanak straha i naš prirodni osjećaj ljudske neranjivosti i svemoći nad prirodnim procesima uzrokuje internacionalnu štetu. U cjelokupnom tehnološkom i industrijskom razvitku zaboravili smo da nas čak i oku nevidljiv mali mikrob može ubiti. Zaboravili smo na kugu, španjolsku gripu, pa čak i ebolu koja se dogodila prije par godina, Bill Gates je upozoravao upravo na ovo, poticao je pripreme da ovakve globalne štete možemo spriječiti, a ne da se od njih moramo liječiti i nadoknađivati ono što smo već davno mogli izgraditi. COVID-19 nije bauk, to nije nešto čega se ne treba bojati, dapače trebali bi se bojati ovog virusa, ali to ne znači da ne trebamo reagirati, to znači da trebamo reagirati smisleno razmišljajući korak unaprijed, strah nas treba potaknuti na sprečavanje daljnjih zaraza, liječenje aktualnih i suzbijanje nastanka novih pandemija. Nakon ovog možemo naučiti na vlastitim greškama i napokon se početi voditi Jonasovom idejom da se o prirodi treba skrbiti te Morrisovim razmišljanjem da su biologija i ekologija neizostavne stavke svakog razvoja. Opovrgavam tezu da „društveni i gospodarski razvoj trebaju biti nadređeni zakonima prirode“ jer smatram da je čovjek jedan dio prirode kojemu je ona također i povjerena u većinskom djelu, zato svaki put kada radimo protiv nje, radimo i protiv sebe. Umjesto da govorimo o nadređenosti spomenute dvije varijable, pametnijim smatram da govorimo o njihovim sukladnostima, odnosno gospodarskom razvitku koji raste paralelno prirodnim zakonima.

Klara Perišić, 4.d

U narodnom vjerovanju bauk je neodređena prikaza od koje hvata strah, ono što zastrašuje; sablast. Bauk koji se trenutno širi Europom je pandemija COVID-19.

Teško je predvidjeti nastanak nove bolesti jer većinom takve bolesti nastaju slučajnim spletom okolnosti najčešće u nerazvijenim krajevima svijeta. Trebamo pokušati pomoći ljudima koji žive u teškim uvjetima. Također iako se nikad ne zna gdje će i kako će se bolest pojavit, možemo imati medicinski tim spreman u slučaju da se pojavi pandemija i tako bi se smanjio broj zaraženih i mrtvih. Karl Marx tvrdi da je ključ budućnosti u tome da se kapitalistički sustav reformira u smislu većeg uvažavanja etničkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva pa će sustav biti zasnovan na filozofiji humanizma umjesto na filozofiji ulitiarizma koje obilježava kapitalizam. Upravo etika odgovornosti Hansa Jonasa ukazuje na probleme dosadašnjih etičkih teorija koje su se držale antropocentričnosti i govorile o moralnoj obavezi prema bićima koja pripadaju našoj vrsti. Jonasovu etiku povezujemo s etikom Immanuela Kanta jer obojica smatraju da čovjek unaprijed može odrediti posljedice svoga djelovanja.

Smatram da Marx, Jonas i Kant imaju jednaka stajališta, samo sto su ih opisali drugim riječima. Slažem se s njima i nadam se da ćemo svi naučiti što oni žele reći iz ove situacije.

Petar Tomić, 4.d

Ovih dana, ne samo Europa, nego i cijeli svijet, susreće se s novom pojavom, odnosno korona virusom. Ovu pojavu možemo okarakterizirati i kao bauk, to jest, neodređenu prikazu zbog koje ljude hvata strah, zbog koje se pokreće osjećaj mučnine u njima.

Ljudi su mogli, a na neki način i jesu pretpostavili sadašnju situaciju. Jedan od njih je i Bill Gates koji je u svom govoru, 2015. godine, rekao kako će doći do katastrofe, na koju nećemo biti spremni.

Svaki filozof pa tako i Marx vidi svijet na drugačiji način, ali, svi oni imaju zajedničku zadaću, a to je potaknuti svakog od nas na promišljanje, propitivanje o tome tko smo mi i što zapravo možemo učiniti. Ljudi previše trče za materijalnim, a u svemu tome ponekada izgube i samoga sebe. Zaboravljamo da smo samo ljudi, dio prirode bez koje ne možemo. H. Jonas je rekao: "Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a ono što nam je povjereno moramo skrbiti." Da, upravo tako, zaboravili smo skrbiti o povjerenome, počeli smo se ponašati kao da je to samo i isključivo naše. Jonasovu etiku bismo također mogli povezati i s Kantovom ideologijom, svako naše htjenje, trebali bismo prevesti u opći moralni zakon i vidjeti je li ono prihvatljivo ili nije.

Slažem se s Jonasom. Trebamo biti odgovorniji, više promišljati o našoj moći i posljedicama koje prouzrokuju naša djela. Moramo se uskladiti s prirodom jer ovisimo o njoj. Priroda može bez nas, ali mi bez nje ne.

Magdalena Nađ, 4.c

Bauk? Naizgled nepoznat pojam, a zatim na Vaš poticaj saznajem da je to imenica, riječ ili pojam koji je prisutan u našoj svakodnevnici, oduvijek. Stručno rečeno, bauk je neodređena prikaza od koje hvata strah. Trenutno, bauk koji se širi Europom krije se pod imenom COVID-19. Virus COVID-19 se pojavio prvi put u Kini u gradu Wuhanu, koji je od Hrvatske udaljen približno 10044km (procijene vremenskog putovanja: 123 h. 47 min). Zbog te činjenice, većina stanovnika hrvatske, a i svijeta, držali su se svima nama poznate rečenice: „Ma Kina je daleko, neće to stići do nas. ” Zbog neprihvaćanja da smo svi mi povezani i da svi utječemo jedni na druge bez obzira koliko nas kilometara, oceana i rijeka udaljavalo ,dovodimo svijet do ovakvih problema. Inovator Bill Gates je upozoravao svijet 2015. godine na točno ovaj problem, a njegovi savjeti ostali su neiskorišteni. Ključ za sprječavanje ovog bauka zaboravili smo u 2015. godini! No, nije toliko ni čudno što ljudi više strahuju od izbijanja rata nego nekog virusa kojeg ne možemo ni vidjeti. Zbog ovakvih činjenica potrebna je izmjena svijeta, ali ne bilo kakva nego revolucionarna izmjena svijeta, kako navodi i sam Karl Marx. Potrebna je takva revolucionarna izmjena da svakom čovjeku glavna zadaća bude briga za čovječanstvo. S druge strane imamo Hansa Jonasa koji govori da je potrebno preventivno reagirati, kako bi se spriječile zakašnjele reakcije. Njegovo stajalište možemo povezati s Kant-deontološkom etikom, koja govori da svrsishodno ponašanje predstavlja vrhunsko dobro. Naposlijetku, željela bih se složiti s Marxom i Jonasom, te reći da je svakom čovjeku podarena moć. Moć da svojim odgovorim ponašanjem utječemo na sigurnost svih ljudi, i smatram da je krajnje vrijeme da svaka osoba iskoristi podarenu moć.

Ivana Šmituc,4.f

U Europi se već godinama vuče mnogo bauka od kojih je najveći izbjeglička kriza, no u zadnje vrijeme tu ulogu je preuzeo Coronavirus koji se širi zbog nemara stanovništva i nepripremljenosti vlasti u Europi za ovu situaciju koja je bila lako predvidljiva(Gates,2015). Ova se situacija naravno mogla spriječiti i predvidjeti puno boljim ulaganjem u epidemiologiju i poučavanjem stanovništva o potencijalnim razmjerima krize i adekvatnom ponašanju ako se kriza dogodi. Ključ budućnosti prema Marxu leži u tome da se trenutno filozofija utilitarizma pretvori u filozofiju humanizma te da se prema humanističkim principima nastavi život koji će tada biti obilježen većim obzirom za druge oko sebe, tolerancijom i suosjećanjem:"...o podizanju te svijesti na višu spoznajnu, humanu i etičku razinu prevladavanjem egocentričnosti u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva."On kao zadaću filozofa vidi revolucionarnu promjenu sadašnjeg stanja u svijetu i svojom socijalističkom vizijom želi promjeniti individualnu i kolektivnu svijest ljudi.Hans Jonas pak govori o odgovornosti čovjeka za cjelokupnu prirodu jer je ona osnovni preduvjet bez kojega je život nemoguć. Prema Jonasu rehabilitacija humanističke i etičke biti govori da je uvijek potrebno preventivno reagirati da sve ono što se odnosi na čovjek i što mu je u moći da predvidi.Prema njemu je čovjek stekao moć nad prirodom razvojem tehnologije te je sada dužan brinuti se za nju. Njegovo razmišljanje stoga povezujemo s Kantovom deontološkom etikom."Naravno da će u svemu tome odgoj i obrazovanje igrati veliku ulogu, pogotovo, smatra Morris, discipline poput biologije i ekologije koje će senzibilizirati i informirati čovjeka o fragilnoj biosferi"-Morris smatra da će Jonasovoj teoriji odgovornosti uvelike pomoći i poučavanje čovjeka o posljedicama njegova djelovanja.

Osobno se slažem s obje teorije jer mislim da je za uspješan svijet potrebno i tolerantno i mudro društvo, no u praksi su teorije ovakvog tipa utopijske i nemoguće.

Luka Jukić 4.b

Sablast koja izaziva strah, ili kako je Karl Marx rekao, bauk, u današnje vrijeme dolazi u obliku sitnog virusa koji se širi svijetom i uzrokuje globalnu paniku ograničavajući mogućnosti ljudskog djelovanja. Sama činjenica da nešto što je toliko malo, ljudskom oku nevidljivo, može uzrokovati tolike posljedice na cijeli svijet i njegovu gospodarsku i društvenu situaciju, govori nam koliko je priroda važan čimbenik ljudskog postojanja te kako ona nikako ne bi smjela biti podređena ljudskoj težnji za napredkom. H. Jonas je rekao: „Ono nad čime imamo moć (priroda) nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti.“ Smatram da je Jonas u krivi kada kaže da nad prirodom imamo potpunu moć. Kada bi ta izjava bila u potpunosti istinita bismo li stvarno dopustili da nam mikrob napravi toliki problem te nas naposlijetku i zatvori u kuće na tko zna koliko dugačak vremenski period? No smatram da definitivno ima nešto u kraju njegove izjave, o prirodi 'moramo skrbiti'. Priroda je temeljni faktor našeg preživljanja te nam je neizmjerno potrebna za daljnji razvoj. Nikako ne smijemo dopustiti da svojom pohlepom i željom za gospodarskim razvojem uništavamo nešto toliko bitno za sam naš opstanak. Jer naposlijetku, što ljudima znači najviši stupanj gospodarskog razvoja, ako u njemu neće imati tko ili pak neće imati gdje uživati? Nadalje, bitno je spomeniti da se za vrijeme ove epidemije Zemlja polako počinje oporavljati. Čini se kao da nam je poslala ovaj 'bauk' kako bi nas ograničila, dopuštajući sebi da se izliječi od svih naših nemarnih postupaka. Činjenica je da priroda ne ovisi o čovjeku, no nažalost nekim ljudima nije jasno da obrnuto ne vrijedi.

D. Winkler, 4.e

Bauk je definiran kao sablast, kao nešto što zastrašuje. Riječi ˝Bauk kruži Europom...˝mi bismo ovih dana mogli parafrazirati u ˝Bauk kruži svijetom...˝, a taj bauk je upravo pandemija koronavirusa (COVID-19). Nama je ljudima priroda povjerena na očuvanje i brigu, te smo taj zadatak trebali shvatiti ozbiljno i čuvati nju i njezinu dragocjenost. Sve što radimo čini nam se u redu, sve dok ne dođemo do krajnje granice u iskušavanju nje, za koju znamo da nam može vratiti to sve najjačim udarcima. I napravila je to. Osvećuje nam se na najgori mogući način i ne znamo što nas sljedeće očekuje.

Mi smo mogli i trebali pretpostaviti da će se sve ovo s vremenom dogoditi i trebali smo na vrijeme postati bolji i odgovorniji.

Marx smatra da je ključ budućnosti promjena individualne i kolektivne svijesti ljudi, te da svaki pojedinac treba raditi i pridonositi ne samo u svoju korist, već i u korist zajednice; pojedinac mora podići svoju svijest o drugima. Marx također donosi svoju socijalističku viziju sustava; on želi sustav koji će biti zasnovan na filozofiji humanizma, a ne na filozofiji utilitarizma.

Prema Hansu Jonasu, svaki čovjek može unaprijed predvidjeti posljedice svoga djelovanja. Naravno, posljedica svakog čovjekovog djelovanja, zapravo je posljedica njegovog obrazovanja i njegove informiranosti o onome što namjerava napraviti. Ali, čovjek bi kao misaono biće trebao postupati mudro i promišljeno, koliki god on stupanj informiranosti o nečemu imao. Čovjek je odgovoran za svaki svoj postupak, pa tako i za uništavanje prirode, jer čovjek prirodu nije shvatio kao nešto što mu je povjereno za suživot, već je on svojim djelovanjem i svojom odlukom njoj postao nadređen, bez razmišljanja o tome da priroda, kada osjeti da smo loši prema njoj, postaje nadređena nama. Etiku odgovornosti Hansa Jonasa možemo povezati sa deontološkom etikom Immanuela Kanta, jer oba filozofa smatraju da čovjek unaprijed može odrediti i biti svjestan posljedica svog budućeg djelovanja.

Mislim da mi ljudi ne trebamo odbacivati činjenicu da su priroda i njezini zakoni ono što je postojalo prije nas, ono što će postojati poslije nas i ono što je vječno, a mi smo oni koji su prolazni na ovome svijetu.

Gabrijela Korpar, 4.f

Bauk je u narodnom vjerovanju neodređena prikaza tj. sablast koja izaziva strah. Trenutno cijelim svijetom vlada jedna takva razorna sablast u obliku koronavirusa. Ljudi se plaše nevidljivog neprijatelja koji svakim danom odnosi sve više ljudskih života. Svi si postavljamo pitanje jesmo li mogli predvidjeti pojavu tog virusa. Naravno da jesmo. Jedan od ljudi koji je predvidio ovu epidemiju bio je Bill Gates koji u svom govoru 2015. godine, kada je prestajala epidemija ebole u Africi, iznosi mogućnosti pojave razornog virusa. Navodi da se ljudi mogu obraniti ako počnu stavljati velike količine novca u sustave za obranu od epidemije (zdravstvo, znanost..) umjesto da ga stavljaju u sustav protiv nuklearnog rata. U svom govoru također izgovara rečenicu: „Nismo spremni za slijedeću epidemiju.“

Prema Marxu ključ budućnosti leži u izmjeni svijeta i nas samih. Spominje pojam „revolucionarna izmjena“ koji objašnjavamo kao promjenu individualne svijesti svakog čovjeka. Marx smatra da je zadaća svakog filozofa podići svijest na višu spoznajnu, humanu i etičku razinu. Oni u tome ipak ne mogu sami uspjeti. Svaki čovjek bi trebao prestati misliti samo na sebe i početi tolerirati druge ljude i s njima suosjećati u korist zajedništva.

Marxova socijalistička vizija i Jonasova ideja odgovornosti mogu se sagledati iz kantijanskog pogleda jer su obe zasnovane na filozofiji humanizma. H. Jonas kaže: „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti.“ Dakle, ništa u našim životima poput gospodarstva i društvenog razvoja ne bi trebalo biti nadređeno prirodi. Priroda nije nešto što mi možemo oblikovati kako želimo jer ona sama zadaje protuudarce koji odgovaraju na naše loše djelovanje. Zato mislim da bismo svi trebali poslušati Bill Gatesa koji je rekao da nema razloga za paniku, ali da bismo se trebali pokrenuti jer vrijeme nije na našoj strani.

Klara Mlinarević, 4.d

U današnje vrijeme, kada smo zarobljeni u vlastitim domovima dok se svijetom širi bolest za koju nema lijeka, čovjek ima vremena da promisli o svom odnosu prema prirodi i koliku moć nad prirodom zapravo posjeduje.

Pandemije poput COVID-19 virusa su nepredvidive i na njihovu pojavu ne možemo utjecati, naime jedino što možemo učiniti je pokušati spriječiti njeno širenje ponašajući se odgovorno. Marx nam govori kako je ključ budućnosti i napretka promjena individualne i kolektivne svijesti društva. Marxova teza je vrlo aktualna u ovome vremenu, kako bi prebrodili nesreću koja nas je snašla, ljudi se trebaju osvijestiti i početi se ponašati odgovorno kako bi spriječili dodatno širenje bolesti. Upravo to osvješćivanje ljudi je zadaća filozofa o kojoj Marx govori. Marxova socijalistička vizija predočava sustav zasnovan na filozofiji humanizma umjesto na filozofiji utilitarizma, Marx želi stvoriti sustav u kojem će se više uvažavati etički, socijalni i ekološki zahtjevi društva. Hans Jonas, kao i Marx ukazuje na probleme dosadašnjih etičkih teorija, Jonas govori o tome kako smo mi kao ljudi odgovorni za cjelokupnu prirodu oko nas, Jonas smatra da smo uz pomoć tehnologije stekli nadmoć nad prirodom i time smo automatski odgovorni za nju. Jonasovu etiku povezujemo s Kant-deontološkom etikom koja govori kako se moral nekog čina temelji na tome je li taj čin ispravan ili neispravan u skladu s nekim pravilima, a ne temelji se na posljedicama čina.

Osobno smatram da društveni i gospodarski razvoj ne trebaju biti nadređeni zakonima prirode jer je priroda nepredvidiva i puno moćnija nego što mislimo, to dokazuje današnja situacija, ako nešto tako malo kao što je virus može poremetiti našu društvenu i gospodarsku ravnotežu, zamislimo što će biti ako nas stekne nešto veće.

Marijan Boronjek 4.e

Bauk je nešto što se pojavilo u društvu, nešto čega se ljudi bez razloga boje. Zvuči čudno, ljudi koji sebe smatraju najmoćnijima, koji upravljaju svijetom, ipak imaju neki strah. Problem leži u tome što se ljudi boje stvari kojih se ne bi trebali bojati , a zanemaruju one stvari s kojima će se, prije ili kasnije, morati suočiti. Bill Gates je 2015. godine upravo objasnio tu situaciju na primjeru straha od nuklearnog rata koji je samo prividan problem, dok se zanemaruje virus koji će potencijalno ugroziti sudbinu svih ljudi. Govori o ljudskoj nespremnosti i površnosti. Ljudi probleme uvijek gledaju površno, za razliku od filozofa. Stoga on spas svijeta vidi upravo u filozofima. Njihova zadaća je da usmjere ljude, no oni ne mogu sami promijeniti svijet bez podrške ljudi. Potrebno je promjeniti način razmišljanja ljudi, ukazati da u životu ništa nije crno-bijelo i da sve u sebi krije dublju poruku. Ključno je da pojedinac spozna humanost i etičnost, no to će jedino spoznati ako pobjedi svoju egocentričnost.

Filozof Hans Joans govori o čovjeku kao o tjelesnom biću koje zahtjeva visok stupanj poštovanja. Također govori da je čovjek biće koje ima razum i to mu daje određenu odgovornost prema okolini i društvu.

Slažem se s njegovim stavom jer on potiče ljude da grade bolji odnos sa prirodom, a ujedno i jedni prema drugima. Čovječanstvo treba čuvati svoje temelje jer na njima počiva cijela ljudska sudbina.

Patricia Sesar, 4.c

Imenicom bauk, koja se spominje još u mitologiji svakako možemo opisati trenutnu situaciji u svijetu. Bauk je poput neke sablasti koja budi u nama osjećaj straha. Kada bismo aktualizirali Marxov citat, on bi glasio ovako: ,,Bauk kruži Europom – bauk koronavirusa.'' Polako, poput tihog ubojice, ovaj virus ubija ljude iz dana u dan i vuče za sobom negativne ekonomske i gospodarske posljedice. Problem nespremnosti države na epidemiju, a još gore svijeta na pandemiju, s čime smo se, nažalost, susreli predvidio je Bill Gates u svome govoru 2015. godine. Živimo u svijetu brzine, flat Internet, fast-food, susrećemo se s velikom količinom informacija, a ono što nas se ne tiče trenutno i nas osobno, zanemarujemo, kao što smo se oglušili na riječi velikana Bill Gatesa i poput Kreonta, došli smo do spoznaje prekasno. Upravo takav način života ne daje nam prostora za promišljanje o nama samima, drugima, prirodi i svijetu u kojem živimo. Neosporivo je da nam je ovaj virus donosi više negativnih posljedica, nego onih pozitivnih. Ali, ova situacija omogućava nam da zastanemo, duboko udahnemo i spoznamo da nešto tako malo, nevidljivo može uništiti veliki dio čovječanstva i da smo bez obzira na materijalni i društveni status svi jednaki u ovoj situaciji. Karl Marx ističe da ključ budućnosti leži u individualnoj i kolektivnoj svijesti ljudi. Trebali bismo se češće prisjetiti latinske izreke ,,Historia est magistra vitae.'' i ne ponašati se poput Narcisa, nego težiti dobrobiti drugih, točnije zajednice. Neophodna je promjena u mentalitetu pojedinca. U situaciji u kojoj se nalazimo, priroda je dobila šansu da ponovno diše punim plućima. U prilog Marxu ide H. Jonas koji govori o čovjekovoj biti i ističe da trebamo biti svjesni svojih postupaka jer svaki od njih vuče određene posljedice za sobom. Smatra da moramo imati odgovornost nad svojim postupcima i da je neophodno razmišljati i previđati o njima. Pronalazimo poveznicu između Marxa i Jonasa jer obojica pronalaze propuste u etičkim teorijama. Također, etiku Hansa Jonasa možemo povezati s Kantovom deontološkom etikom koji navodi da je sloboda osobe pretpostavka dužnosti, jer slijediti vlastita moralna načela može se samo uz pretpostavku apsolutne slobode, a sve radnje koje nisu u skladu sa statusom osobe kao slobodnog i racionalnog bića nisu moralne.

Lada Barić 4.e

Ulaskom u 21.stoljeće rođena je generacija ljudi koja ima potpuno drugačiji pogled na svijet. Svijet bez ratova, koji su se na istim ovim prostorima vodili puno prije nas. No, moderna generacija suočena je sa puno opasnijim problemima. Onim problemima koji nisu vidljivi golim okom. Onima koji potječu od prirode. Ali trebali bismo se zapitati, jesu li možda oni samo odgovor prirode na našu neodgovornost i sebičnost. Stoljećima smo napredovali, razvijali tehnologiju, usavršili medicinu. Dolazi li sada naplata za sve ono što smo učinili prirodi? Istoj onoj koja nas je na ovaj svijet donijela i pružila nam sva svoja bogatstva.

Trenutno smo suočeni sa nevidljivim neprijateljem koji se brzo širi cijelim svijetom. Kao ljudi, imamo želju i nagon opstati što duže kao pojedinci u ovoj velikoj "košnici" čovječanstva. Naš opstanak je sada upitan i on ovisi o našoj individualnoj i kolektivnoj svijesti. Većinu nas trenutno zastrašuje virus, koji sa svojim teškim simptomima može odnijeti veliki broj života. Sveprisutna panika, jer nam nitko ne garantira da to nećemo biti baš mi. Mogli smo prije puno godina pretpostaviti da će nam se to jednog dana i dogoditi. Zbog načina na koji tretiramo okolinu oko sebe, tako se to odrazilo i na cjelokupan planet. Mogli smo utjecati na ovu situaciju puno prije. Svaki pojedinac za sebe. No znamo da to nije moguće. Nije moguće kontrolirati svakoga na ovome svijetu. Zbog toga su nam se javile posljedice kao što su izumiranje životinjskih vrsta, povećanje CO2 u atmosferi koje je dovelo do klimatskih promjena, onečišćenje itd. Ključ promjene, odnosno ključ budućnosti leži u mijenjanju i podizanju svijesti. Filozofija humanizma, koja stavlja naglasak na prevladavanje egocentričnosti u korist zajedništva. Sada moramo biti jači zajedno nego ikada prije. Situacija koja se sada trenutno odvija možda nam zauvijek promijeni pogled na sve. Možda se prema prirodi krenemo ponašati odgovornije, savjesnije, pažljivije? Možda ćemo kroz ovu nesreću shvatiti da svaki, ali baš svaki čovjek ima utjecaj na ovaj golemi sustav. Možda ćemo shvatiti da smo mi jedina vrsta na ovoj planeti koja svojim postupcima nanosi nepovratnu štetu. Ako se to dogodi, generacije koje budu dolazile nakon nas biti će pažljivije i odgovornije. Poštivati će prirodu i sve darove koje nam daje. Paziti će da se ovako nešto više ne ponovi, jer će biti svjesni velike snage prirode. Spoznati će da gospodarski i društveni razvoj MORA biti stavljen na drugo, a priroda i njeni zakoni na prvo mjesto.

Sada se pitamo, je li sve ovo bilo potrebno? Priroda je odlučila da je. Odlučila je da se ovo mora dogoditi, jer je ovo izgleda jedini način da se saberemo i krenemo razmišljati zajedno. Razmišljati o postupcima i posljedicama. Nitko od nas ne zna kako će se sve ovo završiti, no možemo biti sigurni da nakon ovoga svega ništa neće biti isto. Nadajmo se da će se rehabilitirati kolektivna, ali i pojedinačna svijest svakoga od nas. Jer ako ovako nastavimo, priroda će nas opet vratiti na mjesto kojem i pripadamo. No sljedeći put će možda biti PREKASNO!

Borna Bertić 4.c

K. Marx i F. Engels 1848.godine sastavili su Komunistički manifest koji započinje riječima “ Bauk kruži Europom-bauk komunizma. Sve sile stare Europe sjedinile su se u svetu hajku protiv tog bauka...”

Bauk je nekakva neodređena prikaza koja izaziva strah, sablast. I danas bismo mogli reći da bauk kruži Europom-bauk coronavirusa. Taj virus naš je nevidljivi neprijatelj. Iz dana u dan raste broj žrtava, ljudi žive u strahu i neizvjesnosti. No je li do toga stvarno moralo doći? Jesmo li ovo sve morali dočekati ovako nespremni? Bill Gates na svom govoru 2015.godine spomenuo je opasnost od moguće epidemije. Jasno je naglasio kako smo mi ljudi površni, kako ulažemo previše novca u sve, osim zaustavljanja epidemija koja bi se mogla pojaviti i opasno zaprijetiti našoj egzistenciji. Zastrašujuća je i sama pomisao na to da se ništa od ovoga danas nije moralo dogoditi. K. Marx rekao je kako je zadaća filozofa napraviti revolucionarnu izmjenu svjeta. Kaže da ostvarenje novoga društva slobode ne ovisi samo o promjenama odnosa ekonomske i političke moći i društvenih odnosa, već prije svega ovisi o promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi. Treba doći do većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtijeva, sustav treba biti zasnovan na filozofiji humanizma, a ne na filozofiji utilitarizma.

Tehnologijom, ljudi su stekli potpunu moć nad prirodom. “ONO NAD ČIME IMAMO MOĆ NAM JE POVJERENO, A O ONOME ŠTO NAM JE POVJERENO MORAMO SKRBITI“, H. Jonas. Mislim da bi svi trebali obratiti više pažnje na ovu Jonasovu etiku odgovornosti koju možemo povezati s Kantovom etikom. Kako je i sam rekao, čovjek je tjelesno biće koje zahtijeva visoki stupanj poštovanja, ali je također i misleće biće iz čega proizlazi njegova odgovornost prema okolini i društvu. Svaki naš postupak trebamo donijeti mudro i oprezno te sagledati pozitivne i negativne posljedice. Iako posjedujemo prirodu, ne možemo predvidjeti njezine reakcije. O njoj moramo skrbiti i moramo poštovati njezine zakone. Sve ovo što se događa u posljednjih nekoliko mjeseci odgovor je prirode na naše neodgovorno ponašanje. Smatram da je čovjek ipak podređen njoj i da su njezini zakoni iznad svega. Mislim da ovo sve treba utjecati na nas na način da se trgnemo i da naučimo nešto iz naših grešaka te tako osiguramo bolju budućnost, budućnost s više odgovornosti prema samoj prirodi, ali i prema drugim ljudima.

Marta Despot, 4.a

Danas se svijetom širi bauk poznatiji pod nazivom korona virus ili COVID-19, cijeli svijet strahuje od njega. Nevidljivi virus, koji ostavlja ogromne posljedice na sve aspekte našeg života. Nakon ove epidemije, u svijetu i Hrvatskoj, ništa više neće biti isto. Ovom se nitko nije nadao i većina država nije bila spremna na tu situaciju. Iako smo se mogli puno bolje pripremiti, te se trebalo puno više uložiti u naše zdravstvo. Ključ budućnosti leži u tome da se probudi svijest svakog čovjeka, individualno i kolektivno. Ljudi ne vide probleme oko sebe i nisu svjesni na koji način svojim negativnim djelovanjem mogu pogoršati situaciju. Čovjek ne treba misliti samo na sebe, već i na zajednicu. Što je lako uočljivo u trenutnoj situaciji. Ljudi u dosta država se ne pridražavaju izolacije i karantene. Npr. Italija, da se većina ljudi pridržavalo mjera opreza, ne bi smo dobivali vijesti kako u Italiji umire dnevno po 800-900 ljudi.

Pod socijalističkom vizijom podrazumijevamo promjene, ljudi trebaju mijenjati način razmišljana i činiti što više za dobrobit zajednice. Kada svakom čovjek on sam ne bi bio najbitniji, te kada bi ljudi malo više razmišljali o tome kakve posljedice donose njihovi postupci, svijet bi bio bolje mjesto. Ljudi bi bili spremniji za ovakve situacije, samim time pojedinac i zajednica bi bili svjesni toga da se treba puno više ulagati u sektore koji su od najveće važnosti.

Prema Jonasu, čovjek ima dva nosiva principa : čovjek kao tjelesno biće zahtjeva visoki stupanj poštovanja i čovjek kao misleće biće ima obvezu postupati mudro i oprezno naspram nesagledivih ishoda vlastitog djelovanja. Na temelju ova dva principa, možemo zaključiti da čovjek zahtjeva visok stupanj poštovanja ali isto tako ima i obvezu mudro razmisliti o tome koje će posljedice donijeti njegovo djelovanja. Svaki pojedinac bi trebao dobro razmisliti o tome, za što lakše posljedice koje nam donese problemi, kao što je trenutno pandemija virusom. Drugi princip također možemo povezati sa Kantovom deontološkom etikom, koju Jonas nastoji na sva živa bića koja predstavljaju svrhe u sebi.

Marija Knežević, 4.f

Neki bauk, manji ili veći, svagda kruži svijetom i ta je činjenica neprolazna. Problematična posljedica bauka jest panika. Kako je ljudsku percepciju gotovo nemoguće izmijeniti unatoč informiranosti, ona se zacijelo ne može spriječiti jer od ljudi traži da ostanu indiferentni ili smireni, što se kosi s naravi društva. Dakle, bauk je neizbježan.

Bill Gates navodi da ključ zaustavljanja bauka epidemije leži u spremnosti. S vremena na vrijeme događaju se epidemije, ali zašto mi nikada nismo spremni? Rekla bih da je to iz razloga što ljudi gotovo nikad nisu spremni na loše, a ono što nas u tome sprječava jest upravo nada. Ona je nešto što nam ulijeva optimizam, no ujedno je i čimbenik koji utječe na nespremnost kada se dogodi ovako nešto. Čovjek po prirodi teži mišljenju da mu se ne može dogoditi ništa loše. Još jedan problem leži u čovjekovom vjerovanju da poznaje zakone prirode, no nitko ne uočava onaj njen najveći zakon - arbitrarnost. Nadređenošću društvenog i gospodarskog razvoja zanemarujemo prirodu i polako uništavamo njenu bit, a bez nje ni bit čovjeka ne može biti ostvarena. Čovjek je naučio vladati svime, kako ljudima tako i prirodom. Spreman je učiniti sve radi postizanja cilja i stjecanja moći. No, jednu važnu stvar je zanemario: njegova moć nad prirodom je tek kratkotrajna i prividna. Ovdje se moram složiti s Marxom da je socijalističko preuređenje društva moguće rješenje ovog problema jer nas prevelika moć pojedinaca vodi u propast. Vrijeme je da uočimo kako je jedina opravdana hijerarhija ona planete i stanovnika koji na njoj borave. Hijerarhije među ljudskom vrstom su za prirodu opasne. Kako joj dugo nismo htjeli vratiti njenu moć, sada ju ona uzima k sebi natrag ne mareći za posljedice. Došlo je vrijeme da se s prirodom pomirimo jer mislim da je jasno tko u ovom ratu pobjeđuje.

Rafaela Čavlina, IV. c

Bauk je riječ koja opisuje strah, slabost, nešto strah nepoznatog. Što može opisati današnje stanje u Europi i cijelome svijetu. Zadnjih mjesec dana našim životima vlada pandemija pod imenom koronavirus (COVID-19). Taj virus nam onemogućava normalan način života. Većina ustanova je zatvoreno, gradovi i sela su prazna. Virus se širi jako brzo, ali ljudi to ne shvaćaju ozbiljno; U nekim državama u kojima je potvrđen veliki broj smrtnih slučajeva od virusa ljudi se i dalje normalno kreću, djeca idu u školu, građani obavljaju svoje poslove, što je jako ne odgovorno i opasno. Sva ova događanja su mogla biti spriječena da smo poslušali riječi Bill Gates-a koji je na konferenciji 2015. godine govorio o izbijanju nove pandemije te kako je ona opasnija od bilo kojeg nuklearnog oružja. Govorio je o tome kako ljudi ulažu preveliku količinu novca i vremena za obuku vojske, a premalo u medicinu i lijekove, odnosno u ono u što bi trebali ulagati najveću količinu novca. Hans Jonas također govori o tome u etici odgovornosti. Ljudi vladaju svijetom, stekli smo moć nad prirodom. Ljudi uopće ne brine o prirodi, potrebama okoliša i upravo to je ono što može ugroziti čovječanstvo. U posljednjih mjesec dana smo po prvi put nakon mnogo vremena mi koji se borimo protiv prirode, odnosno nečega za što nismo spremni i nečega što može ugroziti ne samo zdravlje, nego i gospodarstvo, školstvo, ekonomiju, medicinu, sve. Isto tako, ovo bi nam trebala biti lekcija da krenemo brinuti o našoj Zemlji i okolišu jer otkako su se brojne tvornice zatvorile i otkako je drastično smanjena uporaba prijevoznih sredstava možemo vidjeti koliko to pozitivno utječe na prirodu, samo mjesec dana je bilo potrebno da se u Kini zrak krene pročišćavati. Karl Marx je rekao kako filozofi moraju utjecati na ljude, te kako svi moramo raditi kao jedno kako bi pobijedili bilo koje zlo koje se zatekne na Zemlji, ako mi kao pojedinac ne shvatimo svoju odgovornost, nećemo spriječiti ni ovu, ni bilo koju drugu pandemiju

Dario Alduk 4.f

Od prve vatre koju je zapalio čovjek pa sve do današnjice, čovjek je postepeno postajao sve veći i jači faktor utjecaja na prirodu i okoliš. Taj razvitak je rastao eksponencijalno te je najviše utjecaja čovjek imao u razdoblju od prije dvjestotinjak godina od začetaka industrijalizacije pa nadalje u budućnost te ljudi imaju prividnu nadmoć nad prirodom čiji su zakoni izvan naše kontrole. Stoga nastaje pitanje kako bismo kao ljudi imati veću odgovornost prema drugima i prirodi.

Bauk koji danas prožima Europu je pandemija virusa COVID-19 koja kod gotovo svakog čovjeka budi strah i strepnju od posljedica koju ona može prouzročiti i žrtve koje može odnijeti. Ljudi nisu očekivali zarazu ovolikih razmjera, no mogli su je pretpostaviti iz prijašnjih primjera bolesti šrih razmjera te uspješno usporiti ili čak zaustaviti širenje ove pandemije. Primjer prijašnjih globalnih pandemija sličnih,ako ne i gorih posljedica je bila takozvana Španjolska gripa, tj. zaraza virusom H1N1 koji je po pretpostavkama odnio najmanje 50 milijuna života pri početku jenjavanja posljedica Prvog svjetskog rata. Marx je smatrao kako filozofi ne bi smjeli samo promatrati, zapažati i nastojati razumjeti svijek oko njih nego proaktivno na njega i utjecati. Karl Marx je također naučavao da ljudi svih država moraju zajedničkim snagama pobijediti nevidljivog neprijatelja pomoću suosjećanja, tolerancije i pomoći, pritom povećati važnost konformizma individualne svijesti kolektivnoj za dobrobit iste . On je to uvidio u obliku rješavanju socijalnih, ekoloških i etičkih problema na račun reforme kapitalističkog razmišljanja društva gdje humanizam nadvladava utilitarizam. Njemačko-židovski filozof Hans Jonas se zalagao za ideju o čovjeku kao biću koje zahtjeva duboko poštovanje te da ono racionalno razmišlja te shvaća stupnjeve odgovornosti koje njegova djela nose. Njegov oblik etike usko s lakoćom povezujemo s kantijanskom etikom razmišljanja.

Sa stajalištem Hansa Jonasa se moja razmišljanja velikim djelom podudaraju te i ja također smatram kako bismo trebali osjećati ogromnu odgovornost pri donošenju odluka koje mogu utjecati na druga ljudska bića te na naš dom Zemlju.

F.Leko 4.f

Strepnja od gubitka bližnjih, vlastitog života, bojaznost koja prevladava od čudovišta, koje smo mi ljudi možda sami i stvorili, prožima svakoga od nas. Bauk koji se skriva pod krinkom virusa COVID-19.

Ne razmišljajući o nekim višim krajnostima, ogorčeni vlastitim problemima, ljudi se katkad dovedu u svojevrsni rat protiv njih samih. Ulažemo u vlasti koje nas često ne vode u pravome smjeru i guraju od plemenitijih pothvata. Ipak, važno je naglasiti kako je svijet jedna nepredvidiva okolnost i da ne možemo uvijek utjecati na sve bitke, ali možemo pratiti njegove zakone i čvrsto se hvatati za njih. Produbiti svaki kutak njegove prirode uključujući se u ulogu privatnih filozofa, što naposljetku tvrdi i Marx – zadaća filozofa najprije je potaknuti na šire razmišljanje u korist cjelokupnoga čovječanstva. Kako bismo takve spoznaje mogli primijeniti na današnju situaciju, moramo se osvrnuti na zajedništvo i ujedinjenje svih sila, što svjetskih, što moralnih. Primjerice, Hans Jonas opažava zakašnjelo reagiranje na ekološke katastrofe, čime se i danas možemo poistovjetiti, opoziva se na ulogu razuma i etičkog razlučivanja koje je ključno za ostvarivanje općeg dobra. Takvo je stajalište lako povezati s Kant-deontološkom etikom koja tvrdi da upravo to produbljeno, svrsishodno ponašanje utjelovljuje vrhunsko dobro.

U konačnici, iznosim svoje slaganje Jonasu i smatram da se što prije moramo osvijestiti, poduzimati adekvatne mjere za pomoć našem vječnom borcu – prirodi.

A.Mrkonjić, 4.f

Bauk, riječ koja opisuje sablast, strah. Danas je to koronavirus. Svjetske sile se pripremaju za ratove i konstantno se utrkuju tko će imati jaču nuklearnu bombu, ali se nisu pripremili za najopasnijeg nevidljivog protivnika: bolest. Posljedice korona virusa su se mogle i trebale ublažiti. Neki ljudi koji još uvijek ne shvaćaju ozbiljnost situacije i ne pridržavaju se restrikcija. Zbog takvih će se samo produžiti naše vrijeme u karanteni.

Skrenuli smo iz prirodno geološke ere u kojem ljudska aktivnost postaje snažnija od prirode. Danas smo svjedoci da je u mnogim slučajevima čovjekova djelatnost nadvladala prirodne procese. Neki od primjera su ozonske rupe, globalno zagrijavanje i kisele kiše. Napretkom i tehnologijom smo postali moćniji od prirode. Time se podrazumijeva da imamo i veću odgovornost, što je tvrdio i H. Jonas: „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti“. Priroda je već sada ranjena i ako se ne probudimo mogli bismo osjetiti grozne posljedice. Svaki pojedinac mora početi djelovati za boljitak kolektiva.

Karl Marx govori kako su tu filozofi koji imaju različita viđenja svijeta i pojava,a zadaća im je potaknuti nas sve na razmišljanje,poduzimanje inicijativa jer zajedno možemo promijeniti svijet. Marx je to odlično složio ali od razmišljanja izrazito je važnije djelovanje. Moja baka s 92 godine može razmišljati o prirodi, no ona nikako ne može pomoći krajnjem cilju.

Mislim da spas svijeta nisu filozofi nego su ljudi koji djeluju.

Domagoj Maljković, 4.f

Problemi poput globalnog zatopljenja, nepravde u kapitalističkom svijetu i diskriminacije nad marginalnim skupinama društva rezultiraju sve jačim posljedicama u svijetu. Uz ovakve mnogobrojne probleme, u današnjem čovječanstvu raste osjećaj bespomoćnosti i iscrpljenosti pred prividno beskrajnim izazovima. Stoga smatram da se širi bauk opće propasti svijeta na svim razinama – ekološkoj, gospodarskoj, društvenoj, a u krajnosti i moralnoj.

Teško bi bilo predvidjeti točno ovakvu pandemijsku krizu, međutim određene posljedice bile su očekivane u umu svakog razumnog čovjeka. Primjerice, Bill Gates predvidio je određenu katastrofu poput one u kojoj se danas nalazimo u svome govoru prije 5 godina. Kako bi se podigla svijest o izgledu budućnosti i potaklo razmišljanje o posljedicama svakidašnjeg ponašanja, nužne su ponajprije promjene u obrazovanju. Jačanjem humanističkih predmeta, ponajprije filozofije, moguće je razviti ljude s osjećajem odgovornosti u svijetu koju smo stekli našim superiornim fizičkim stanjem te bi se time mogao postaviti temelj za unapređenja u znanstvenim predmetima, ponajprije biologiji koja je nužna u današnjem ekološkom stanju Zemlje. Hans Jonas ukazuje na to da je u korist općeljudskog dobra potrebno razviti svrsishodno ponašanje. Smatra da bi se time obnovile etičke vrijednosti čovječanstva. U tom pristupu uočavaju se poveznice s Kant-deontološkom etikom. Filozofija, prema Marxu, ima ulogu vođenja društva prema humanistički orijentiranom djelovanju za razliku od dosadašnjeg utilitarističkog. Njegov cilj jest suprotstaviti se kapitalističkoj gladi za profitom tako da etičnost i humanost poprime ulogu vrhunskih načela. Takav cilj smatra se socijalističkom vizijom i, zbog povijesnih okolnosti toga vremena, često nosi sa sobom negativne konotacije.

Ljudi su jedina bića koja ujedno nose sposobnost uništenja i unapređenja društva u kojem živimo stoga je potrebno imati to na umu pri svakom pokretu kojeg učinimo.

Lana Magdić, 4.f

Bauk je,prema narodnom vjerovanju, sablast koja sije strah. Kroz stoljeća ljudi su imali priliku iskusiti različite bauke. Od ratova i gladi, do nevidljivih ubojica odnosno epidemija. Hrvatsku, kao i ostatak svijeta pogodila je epidemija korona virusa. Na prvu, svaki čovjek proživljavao je stanje šoka. Zatim dolazi preispitivanje i radoznalost. Jesmo li mogli spriječiti mnogobrojne smrti diljem svijeta svojim zanimanjem i pripremom za nadolazeću katastrofu?

Bill Gates održao je predavanje kako bi probudio svijest mnogih, istaknuo je važnost pripreme na sljedeću veliku pošast,odnosno epidemiju. Iako smo dobili upozorenje,svi smo ga olakotno shvatili i ignorirali činjenicu da se takav scenarij mora dogoditi.

Ključ budućnosti, prema Marxu, leži u individualnoj i kolektivnoj svijesti zajednice. Čovjek mora pobijediti svoju egocentričnost kako bi spoznao humanu i etičku razinu svijesti i stekao višu razinu poštovanja, suosjećanja i tolerancije. Ideja odgovornosti čovjeka prema cijelome svijetu filozofa H. Jonasa i Marxova socijalistička vizija zasnovane su na filozofiji humanizma te se sve više udaljavaju od filozofije utilitarizma na kojem počiva kapitalizam. Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti“, kaže H. Jonas. Moj stav se podudara sa onim H. Jonasa, trebali bismo napokon početi brinuti za prirodu jer se ona brine i za nas. Po mom mišljenju i u današnje vrijeme postoji puno ljudi koji su osviješćeni i pokušavaju doprinjeti očuvanju prirode,ali smatram da bi ih trebalo biti više. Odluka je na nama.

Lorena Lozančić 4.f

Bauk postoji otkako je čovjeka, od davnina je čovjek upoznat sa strahom od nepoznatog. Ljudi su se u povijesti bojali prirodnih nepogoda, raznih božanstava, nekih nestvarnih bića, pa čak i raznih epidemija koje su tada bile novost, protiv koje se nisu imali čime boriti. I danas unatoč mnogim tehnološkim dostignućima i razvoju samog čovjekovog intelekta još uvijek postoje bauci koji ga koče, zastrašuju i spuštaju na zemlju u trenucima kada misli da je on iznad prirode. Takav bauk vlada i sada, čiji uzrok ne znamo, da li je priroda ili produkt nečijih bolesnih ambicija. Virus, koji navodno nije ništa strašniji od obične gripe, uspio je zaustaviti ekonomiju i gospodarstvo te spustiti čovjeka na, kako kažu, razinu čistog preživljavanja.

Na osnovi raznih događaja iz povijest, smatram da smo mogli, ne predvidjeti nego se pripremiti na trenutnu situaciju. Svaki period kroz povijesti imao je neku svoju „ugrozu“, koju unatoč svemu uvijek dočekamo nespremni. Nakon izlaganja Bill Gates-a sve više sam uvjerena da je ovaj virus proizvod laboratorija, a ne prirode. Kako god, moramo biti svjesni da je on sada tu među nama i da se trebamo nositi s njim što bolje možemo. Trebamo slušati savjete osoba koje su obrazovane i osposobljenje za ovu situaciju, ali opet ne pretjerivati i stvarati paniku tamo gdje je ne bi trebalo biti.

Ovu epidemiju možemo spriječiti samo ukoliko svi budemo surađivali. Nju neće spriječiti samo jedna institucija, nego svatko od nas. Zato trebamo krenuti od sebe, jer ako svatko krene od sebe to će na kraju biti cijeli kolektiv. To je i mišljenje Karl Marx-a koji smatra da ostvarenje novoga društva ne ovisi samo o radikalnoj institucionalnoj preobrazbi, odnosno o promjenama odnosa ekonomske i političke moći, već prije svega ovisi o promjeni individualne, a zatim i kolektivne svijesti ljudi. Marx također smatra da su filozofi ti koji bi to trebali zagovarati kako bi se to i ostvarilo, svaki na svoj način ali da konačni cilj bude isti.

Čovjek treba prestati biti egocentričan i početi više mariti za svoju okolinu, ne samo za ljude nego i za prirodu. Složila bi se s Johansovom izjavom, da trebamo brinuti o prirodi, trebamo prvo promisliti o svojim postupcima, radit na preventivi jer će nam to biti dugoročnije i isplativije nego da kasnije saniramo posljedice naših ne promišljenih postupaka. Morris nam govor kako tu trebamo primjenjivati znanje o ekologiji i biologiji te da će nam one pomoći u osvješćivanju nužnosti za očuvanjem prirode.

Matea Čepo 4.F

Po uzoru na video Bill Gatesa možemo zaključiti kako je naše društvo strahovalo od nuklearnog rata, dok isto to društvo nije očekivalo ovakav „rat“ i nije bilo spremno na njega, što i vidimo iz trenutne situacije u svijetu. Bauk kao pojam označava neodređenu pojavu od koje nas hvata strah. Koronavirus jest bauk koji se zadnjih mjeseci širi Europom i svijetom, koji utječe na svaki aspekt naših života i trebat će nam svima puno strpljivosti i truda kako bi nam se životi vratili u normalu nakon ovoga. Svakome od nas ostaje pitanje jesmo li mi kao pojedinci mogli utjecati na ishod trenutne situacije?

Upravo kada si postavimo to pitanje do izražaja dolazi Marxova teorija o ključu budućnosti koja je ujedno i zadaća filozofa, a ovisi o svakome od nas, tj. o promjeni individualne i kolektivne svijesti zajednice. Marx smatra da je prvi korak u tome prevladavanje egocentričnosti i rad u korist zajedništva. Takva filozofija humanizma podudara se s H. Jonasom i njegovom etikom odgovornosti kojom objašnjava da naša ljudska vrsta nije jedina o kojoj trebamo skrbiti. Jonas tvrdi kako je svako pojedinačno djelovanje bitno u izvršavanju općeg dobra jer svatko od nas može svojim moralnim zakonima razlučiti što će loše, a što dobro utjecati na okoliš i prirodu o kojoj ovisimo. Upravo u tome ga možemo povezati s Kant-deontološkom etikom koja tvrdi isto.

Na kraju krajeva, svi bismo trebali, ako već nemamo, stvoriti u sebi osjećaj odgovornosti prema drugima jer kao razumska bića znamo da naši postupci ne utječu samo na nas. Naši postupci imaju moć uništavanja, ali isto tako i poboljšavanja naše zajednice i prirode bez koje ništa ne bi moglo funkcionirati.

Marija Katić, 4.F

Bauk je ono što zastrašuje. Puno događaja u povijesti čovječanstva se mogu opisati na taj način, pa ni današnjica nije iznimka. Današnji bauk bi bio ovaj nevidljivi, visoko infektivni virus. Kao prelazak na drugu stranu ulice kada vidimo osobu kako ide u našem smjeru, misleći da bi baš ona mogla biti naš ubojica. Veći strah bi po mom mišljenju ipak trebala biti neosjetljivost i nepripremljenost ljudi na visokim položajima, i nas samih za ovakvu situaciju. Bill Gates je u 2015. rekao da još nije kasno početi se pripremati za ovakvu situaciju, no ipak se čekalo da se dogodi kako bi se krenule poduzimati mjere. Znači li to da je sada prekasno?

Marx smatra da je zadaća filozofije dovesti svijest ljudi na višu, humaniju razinu kako bi se sustav mogao reformirati i kretati u nesebičnijem i moralnijem smjeru. H. Jonas također zaključuje da ljudi kao svjesna bića koja mogu predvidjeti posljedice svojih djelovanja moraju preuzeti odgovornost i promišljeno postupati. Takvo razmišljanje možemo povezati s Kantovom deontološkom etikom. Ne slažem se ipak s H. Jonasom da su ljudi stekli moć nad prirodom, mislim da je i uz svu tehnologiju koju posjedujemo priroda još uvijek daleko moćnija od nas, no slažem se da smo mi svejedno moralno odgovorni za nju najviše zbog ljudi oko nas i nas samih, ona može bez nas, ali mi bez nje ne.

Olja Martinović 4.f

Sam bauk po svome značenju predstavlja sablast, nešto što zastrašuje, ali što je uzrok straha u čovjeku, čovjek se plaši nepoznatih stvari, i kao takvima im daje veće značenje, ljudi su se kroz povijest plašili brojnih stvari, ali uzrok tome strahu je bio samo jedan, a to je nepoznatost pojave ili predmeta. Prema tome bauk sadašnjice je korona virus, jer većina ljudi koji obitavaju našom planetom se do sada nisu susreli s masovnim širenjem zarazne bolesti bilo kakve vrste.

Egocentričnost današnjeg kapitalističkog svijeta dovodi nas u položaj kakav jesmo, gdje se sve države naoružavaju i spremaju za ratove, samo kako ne bi bili gospodarski ugroženi, što Bill Gates uočava, i upozorava na važnost razvoja zaštite od širenja nepoznatih bolesti. Hans Jonas nas upozorava na nestajanje tolerancije i zajedništva (što primjećujemo i danas kod ljudi koji stvaraju nepotrebne zalihe) kao posljedice kapitalističkog društva. Karl Marx nudi rješenje za taj problem, a to je socijalističko preobraženje ljudskog društva.

Zbog toga važnu ulogu u današnjem svijetu imaju filozofi, koji tumače svijet koji se konstantno mijenja, i kojemu je potrebna promjena u etičkom i socijalnom aspektu pojedinaca. Sve kreće od pojedinca koji ima moć i odgovornost nad onime čime ovlada, pa tako i društvo treba promjenu, treba shvatiti i preuzeti odgovornost prema našem planetu i djelovati svrsishodno, a ne reagirati na posljedice, koje u današnjem svijetu imaju veliki utjecaj na ekološko stanje svijeta, moramo preuzeti kontrolu kao pojedinci, kao društvo i ovladati svojim postupcima koji ne dolaze bez posljedica. Društveni i gospodarski razvoj ne smiju biti podređeni kapitalu i materijalizmu, već trebaju biti povezani sa stvarnim potrebama pojedinca, društva, svijeta i prirode.

Matko B. 4.b

Strah je jedna od glavnih ljudskih emocija.Ima ogroman utjecaj na nas,tj. psihofizičko stanje svakog pojedinca.Njegova sposobnost je da ima učinak na ljude koji nas okružuju.Tako nastane bauk - prikaza od koje hvata strah.U današnji život uvukao se bauk imena Coronavirus.

U prošlosti,koliko nam je poznato,bilo je više pandemija.Bill Gates pokušao je iskoristiti svoj utjecaj i osvijestiti ljude što ih možda, u budućnosti, čeka.Iznosi primjer Španjolske gripe i Ebole.Naglasio je da smo imali sreće te da krenemo na vrijeme s pripremom.Koliko vidim nije uspio u svojem zadatku.Smatram da je pojedinu situaciju moguće predvidjeti,ali njen razvoj te ishod nismo u stanju.Razlog tome je upravo taj što mi ne poznajemo zakone prirode.Marx navodi čovjekov cilj "prije svega ovisi o promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi, tj. o podizanju te svijesti na višu spoznajnu, humanu i etičku razinu prevladavanjem egocentričnosti u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva".Mislim da sve potiče od spoznaje.Od spoznaje da ne poznajemo prirodu,da ne možemo njome ovladati i kontrolirati ju,nego da ona kontrolira nas i kad god se čovjek ponaša egocentrično, priroda ga "ošamari da se okrene za 360 i spusti tamo gdje mu je i mjesto".Dakle,ključ budućnosti nije nešto što će nam pomoći da i budućnost pokušamo ukrotiti,nego da spoznamo našu veličinu i ulogu.Jonas iznosi: „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno,a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti" te dodaje:"...da smo mi moralno odgovorni za cjelokupnu prirodu i to ne samo zato što je ona neophodna za čovjekov opstanak, već zato i što smo s tehnologijom stekli nad njom potpunu moć.".Ne slažem se s drugom tezom,nego smatram da imamo moć jedino nad nama samima,a priroda nam je povjerena na brigu.Jonasovu etiku povezao bih s etikom Immanuela Kanta jer je obojici filozofa glavni princip moral,tj. motiv,a ne posljedica postupka što je značajka deontološke etike.

Dominik Greifenstein, 4.e

Premda živimo u najsigurnijem razdoblju u povijesti čovječanstva uopće, naravno da se novi problemi uvijek pojavljuju. Bilo da pričamo o ekonomskoj krizi, migrantskoj, ili danas vrlo relevantnoj pandemiji koronavirusa, glavno raspoloženje je strah, koji je uzrokovan našim nepravovremenim djelovanjem. Naime, ljudi koji su mogli pretpostaviti i predvidjeti tijek i razvoj infekcije koronavirusa ili općenito neke iznimno zarazne bolesti, nisu poslušani jer bi njihov plan bila investicija bez izvjesnog dobitka. Zbog toga danas trpimo ekonomske i društvene posljedice.

Marx tvrdi da je ključ budućnosti prvotno opća revolucija protiv status quoa, a zatim promjena individualne i kolektivne svijesti ljudi, tj. prevladavanje urođenog egocentrizma za dobrobit sveopćeg društva, uključujući i brigu za okoliš u kojem se čovjek nalazi, te odbacivanje kapitalističkog utilitarizma i zasnivanje društva na humanizmu.

Na to se veže filozofija odgovornosti Hansa Jonasa, kojom on karakterizira rehabilitaciju humanističke i etičke biti kao svrsishodno i odgovorno ponašanje pojedinca naspram sebe, svojeg djelovanja i njegovih ishoda, tj. ako ljudsko djelovanje šteti okolišu i prirodi oko njega, potrebno ga je promijeniti jer si čovjek takvim djelovanjem dugoročno čini štetu, iako ne vidi posljedice odmah. Ovakvo razmišljanje možemo povezati s kantijanskom deontološkom etikom, tj. etikom dužnosti (ako neko djelo ne možemo poopćiti, ono nije moralno).

Iako se ne slažem s tezom da društveni i gospodarski razvoj trebaju biti nadređeni prirodnim zakonima, smatram da će čovjekova kratkovidnost i poriv za životnim užitcima na kraju krajeva biti pečat i potvrda propasti civilizacije, jer će se efekti djelovanja protiv prirode pokazati u tolikoj mjeri da više neće moći biti promijenjeni, što će učiniti Zemlju nenastanjivu za ljudski rod. Iako volimo govoriti da smo pokorili Zemlju, u pravilu sami sebi kopamo grob, a život na Zemlji može opstati i bez ljudi, najvjerojatnije u nekim drugim oblicima koji su bolje prilagođeni na ekstremne uvjete.

Ivan Blažanović, 4.e

Već u siječnju ove godine započela je internetska šala na globalnoj razini o nuklearnom Trećem svjetskom ratu. Sudeći po člancima i televizijskim vijestima, dalo se zaključiti da su svjetske sile ulagale više milijuna sredstava u nuklearno oružanje čija utrka započinje još na početku Hladnog rata. Gledajući govor Bill Gatesa iz 2015. godine, gdje je čovjek upozoravao da se sredstva prenamijene u druge globalne svrhe, postalo je tragikomično gledati te iste svjetske sile kako su pali na koljena jedne obične zanemarene Majke prirode samo zato jer sredstva nisu išla tamo gdje su zapravo i trebale.

Govoreći iz moje perspektive, smatram da je svijet bio previše zaokupljen nekim drugim zbivanjima, poput australskih požara, šuškanja o nuklearnom ratu ili vlastitom situacijom države, da nisu mogli ni zamisliti katastrofu koja bi zahvatila cijeli svijet u svega tri mjeseca. Da je netko od svjetskih vođa razmišljao o takvim naizgled bezopasnim situacijama, mi bismo možda i suzbili trenutnu pandemiju učinkovitije i u kraćem vremenu. Sada kada je već postalo kasno, nekako je tužno da se ni obični ljudi nisu odlučili na međusobnu solidarnost privremeno promijeniti i adaptirati ni kada je katastrofa doživjela ekspanziju među njihovim vlastitim domovima, a kamoli da razmisle o trajnoj promjeni svojeg djelovanja i razmišljanja. Doduše, primjer je trebao započeti s državnog vrha i od uglednih članova države, a pošto se to nije dogodilo, ishod i uzorak ponašanja ostatka populacije je bilo sasvim logično i očekivano.

Marx je iznio vrlo pametan cilj jer zasigurno nije jedini čovjek koji je vidio ogromne mane u društvu. Zadaća filozofa samim time trebala je biti iz korijena promijeniti svijest i djelovanje društva na globalnoj razini. Tu se, međutim, javlja puno usputnih prepreka jer promjena svijesti i djelovanje samo jednog čovjeka zahtijeva od istog dopuštenje da se podlegne promjenama, razumijevanje i upornost, neke osnovne osobine koje masa ljudi nije usvojila, a kamoli da govorimo o nekoliko bilijuna ljudi koje čine naše kolektivno društvo.

Godine i godine ljudske povijesti je naučilo svaku generaciju da ne valja ići protiv kolektivnog dobra, a opet je iduća generacija učinila istu grešku. To je već poznati uzorak ljudskog ponašanja da najbolje naučimo kada se opečemo na vlastitoj koži umjesto da naučimo iz tuđih pogrešaka, ali po kojoj to cijeni? Uvjerena sam da se i Marx zapitao postoji li zaista ta cijena koju čovječanstvo mora platiti da napokon primijete, priznaju, promijene i provedu svoje ponašanje za stvarnu dobrobit svih na ovoj planeti. Ljudi su se izgubili u svojoj viziji superiornosti da više nisu mogli pronaći ljudskost u njoj.

Koliko god da je čovjek društveno biće, isto tako smo i jako sebična bića. Dvostruki su standardi ako bismo čak i uspostavili harmoniju među ljudima, a opet istovremeno uništavali prirodu i druge stanovnike našeg planeta. Hans Jonas iznio je filozofiju etike odgovornosti koju smatram samo nadogradnjom na Marxovu. Dana je ogromna tehnološka moć vrsti koja očito nema moć njome upravljati kako treba.

Smatram da čovjek prvo treba razviti vlastite potencijale kako bi mogao mijenjati svijet oko sebe. Kada bi takvo što uspio svaki čovjek na svijetu, ni zvijezde nam ne bi bile granice. Željezo se kuje dok je vruće, stoga je najbolje početi kovati svoje potencijale od rođenja novim metodama odgoja, novim edukacijskim metodama i pristupom i novim mogućnostima jer je sasvim očito da niti jedna metoda do dana današnjeg nije zaista urodila kvalitetnim plodom.

Tara Balen, 4.c

Europi, a i cijelom svijetu trenutno prijeti bauk iliti sablast, pandemija korona virusa. Zašto koristim riječ "bauk"? Razlog je jednostavan; bauk je mitološko biće koje se krije u tami i sjenama i ondje čeka svoj plijen. Upravo to je i korona virus, tihi ubojica. Mi ga ne vidimo, a on ipak odnosi živote. Ljudi misle da rat odnosi najviše života i zapostavljaju mogućnost pandemije poput trenutne. Upravo to je prognozirao Bill Gates još prije 5 godina kada je i osudio vodeće svjetske sile koje se fokusiraju na naoružavanje, a ne na obranu od bolesti koje, ako smo nespremni, mogu biti puno kobnije od ratova.

Veliki filozof Karl Marx nam nudi rješenje takve situacije. On rješenje vidi u tome da se, osim promjene društveno-ekonomskih odnosa, mora promjeniti mentalitet odnosno svijest ljudi. Etički, socijalni i ekološki zahtjevi će se morati više uvažavati što daje prednosti filozofiji humanizma pred filozofijom utilitarizma, zaključuje Marx još u 19. st. Osim Karla Marxa, još jedan filozof se dotiče ove problematike, a to je Hans Jonas. Jonas tvrdi da moramo skrbiti o onome što imamo, dakle cijelom prirodom.S obzirom na to da su tehnološke mogućnosti čovječanstva velike, to je i moguće. Dakle, nužno je brinuti se o našoj okolini, užoj i široj, pedantno zapažati i rješavati probleme i spriječiti nastanak novih.

I Marx i Jonas pozivaju na rehabilitaciju humanističke i etičke biti u smislu da svaki čovjek kao pojedinac mora predviđati efekte svoga djelovanja i ako ne može predvidjeti efekte svoga djelovanja, njegova dužnost je da postupa oprezno je nehotično može uzrokovati negativan učinak koji svojom veličinom i opsegom može negativno utjecati ne samo na njega nego i na širi krug ljudi što se može povezati s Kantovom filozofijom dužnosti.

Dominik Puljiz 4.a

Karl Marx vrlo je vješto odredio ulogu filozofa i filozofije – revolucionarno izmijeniti svijet. Zanimljivo je što je svijetu konstantno potrebna revolucionarna promjena, a još zanimljivije što ta potreba nikad neće nestati. Upravo je zato to toliko teška zadaća jer je, usuđujem se reći, neostvariva. A neostvarivom ju čine ljudi koji su važan dio svijeta, nisu ljudi važan dio svijeta jer su svijetu potrebni, nego jer su sami sebi dodijelili tu važnost. Sebe, svoj društveni i gospodarski razvoj nadredili su prirodi. Takav sustav može funkcionirati neko vrijeme, sve dok se ne pojavi neki bauk, nešto što će u ljudima izazvati strah. Takvih bauka ima mnogo, ljudi se ne znaju nositi ni s onima koje su sami planirano stvorili, a kamoli s onima koji su neplanirano nastali. Jedan takav je u vrlo kratkom roku promijenio način života, coronavirus. Bauk je izazvan strahom, a strah je izazvan stanjem u kojem si nemoćan. Ljudi su, unatoč brojnim upozorenjima, coronavirus dočekali nespremni i zato je jedino što sada preostaje nositi se sa posljedicama nespremnosti najbolje moguće. Da je Hans Jonas uspio revolucionirati svijet ljudi bi o prirodi skrbili i već u korijenu mogućnost ekološke katastrofe bila bi manja, a kad bi do nje i došlo ljudi bi na nju bili spremni. Ali budući da govorimo o ljudima takva izmjena svijeta nije se dogodila. Ta kombinacija filozofije humanizma uz etiku odgovornosti usko je povezana sa stavom Immanuela Kanta, prema kojemu ljudi i svaki pojedinac imaju dužnost odgovorno provoditi svoju slobodu i u tom slučaju svojim ponašanjem ne ugrožavati nikoga i ništa oko sebe.

Smatram da ljudi nikada neće sebe, svoj društveni i gospodarski razvoj staviti u podređen položj jer to nije nužno. Mislim da bi čitav koncept nadređenosti i podređenosti čovjeka i njegova razvoja u odnosu sa prirodom trebao biti takav da je granica, ako mora postojati, jedva vidljiva; svojevrsna koegzistencija. Ali bojim se da bi to bio još jedan neuspjeli pokušaj revolucionarne izmjene svijeta.

Marta Barunčić, 4.b

Danas u svijetu bauk predstavlja Koronavirus (COVID-19), sitni virus od kojeg strahuje gotovo svaki čovjek. Nešto tako sitno, a ugrozit će gotovo svaku granu ljudskog djelovanja, egzistencijalizma. Postoje razne rasprave, ali u svakom slučaju stoji činjenica da smo mogli biti bolje pripremljeni za ovakvo što (B. Gates,2015.). Ulagali smo znanja, novac i sredstva u sve, osim u zdravstveni sustav (što nam sada najviše i treba)

Što se budućnosti tiče, Marx nam govori o ostvarenju novog društva. Potrebna je promjena individualne i kolektivne svijesti ljudi. Ljudima je potrebno više osjećaja za zajedništvo, suradnju i pomoć. Da su ljudi neodgovorni i da misle samo na sebe, to možemo najbolje vidjeti u trenutnoj situaciji. Koliko se samo ljudi ne pridržava izolacije, koliko njih slobodno šeta iako su kritični za ostale. Stanje u svijetu ne bi bilo ovakvo kakvo je da su ljudi obzirniji i da imaju više osjećaja za druge. Socijalistička vizija nam govori upravo o tome da društvo treba promjene. Ako se promjeni društvo, način razmišljanja pojedinaca te njihovo djelovanje, moguće je napredovati i živjeti boljim životom. Jonas kaže da su ljudska bića sposobna predvidjeti efekte svoga djelovanja, stoga smo dužni biti spremni na sve.

Kako nam i sam H. Jonas kaže da smo mi ljudi odgovorni za prirodu i to ne samo jer je ona neophodna za naš život, nego i zato što smo mi s tehnologijom stekli doslovno nadmoć nad prirodom. Ljudi mogu sve i došlo je do toga da je tehnologija jako napredovala. Mi svi zapravo svojim neodgovornim ponašanjem ne radimo ništa dobro za prirodu. Trebamo postići to da se naša svijest podigne na višu humanu i etičku razinu upravo zbog velike količine egocentričnosti u svijetu ( rehabilitacija humanističke i etičke biti).

Njegovo razmišljanje, tj. Etiku povezujemo s Kantom jer obojica smatraju da ljudi unaprijed mogu biti svjesni posljedica svoga djelovanja.

Za kraj samo možemo reći da nam je priroda potrebna i da ju ne smijemo uništavati, moramo iskoristit svoja znanja u korist prirode.

Marta Lučanin, 4.b

Bauk koji trenutno kruži Europom i svijetom pandemija je koronavirusa. Godinama unazad predviđao se ovakav scenarij. Bill Gates u svom je govoru 2015. godine rekao kako smo svi previše zaokupljeni pripremom oružja za rat, a nismo ni svjesni da nam dolazi epidemija koja prijeti našoj egzistenciji.

Mi ljudi misaona smo bića. Prema Jonasu, upravo zbog toga imamo obavezu postupati mudro i oprezno te razmišljati o ishodima vlastitog djelovanja imamo mogućnost uvidjeti što je dobro, a što je loše i upravo zato povjerena nam je briga o prirodi i svemu što nas okružuje: “Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a ono što nam je povjereno moramo skrbiti.”, H. Jonas. Prema Marxu, sustav treba biti zasnovan na filozofiji humanizma, a ne na filozofiji utilitarizma. Tehnološkim napretkom stekli smo moć nad svime i upravo zbog toga trebali bismo gledati korist svih živih bića, a ne samo korist vlastite vrste. Upravo u tome i jest ključ budućnosti. Nažalost, čovjek svoju funkciju ponekad iskrivljuje i tada se dogodi ono što se upravo i događa, pandemija, prijetnja ljudskoj egzistenciji.

Priroda nije podređena ni društvu, a ni gospodarskom razvoju, priroda je mnogo jača od svega toga. Priroda ne ovisi o čovjeku, nego čovjek ovisi o prirodi. Na nama je samo da brinemo o njoj, baš kao što brinemo o nama samima.

Ena Jakob, 4.b

Čovjek, kao takav, može utjecati na puno toga, no jesmo li učinili dovoljno kako bi, ovo što nam predstavlja bauk, spriječili u najbržem mogućem trenutku. Govorim svakako o koronavirusu i pandemiji koja se širi jako brzo i od koje ljudi strahuju.

Pojedinci, poput Bill Gatesa, pokušali su nas upozoriti na situaciju u kojoj se nalazimo trenutno. Jesmo li mogli zaustaviti pojavljivanje ovako nečega? Mogli smo učiniti promjene koje nas ne bi dovele do ovakvog stanja. Ulaganjem u zdravstvo, podučavanjem ljudi mogli smo, možda ne u potpunosti, spriječiti da se dogodi situacija u kojoj se nalazimo. Marx kaže da su filozofi oni koji mijenjaju svijet. Ta promjena ovisi o promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi. Ako dođe do promjene, doći će do većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. U tome leži ključ budućnosti.

H. Jonas tvrdi da čovjek ima obvezu prema prirodi, ali uz to mora imati i poštovanje. Čovjekova obveza prema prirodi je takva da mora mudro i oprezno postupati kako bi njegovo djelovanje bilo svrsishodno. Nama je priroda dana, za nju smo moralno odgovrni (zato Jonasovu etiku povezujemo s Kantovom etikom), ne samo zato što nam je neophodna u životu, nego zato što smo stekli potpunu moć nad njom razvojem tehnologije. Možemo zaključiti, iako posjedujemo prirodu, da su ona i njezini zakoni iznad svega. Ona utječe na nas, govori u kojem smjeru trebamo ići. Mi možemo predvidjeti posljedice svoga djelovanja, ali ne možemo predvidjeti kako će priroda reagirati i kako će se ponašati.

Moje mišljenje je da su prirodni zakoni veći od svega. Moramo ju poštovati i brinuti se za nju kako nam ne bi vratila istom ili jačom mjerom. Baš zato mislim da ovo što se događa, nismo mogli spriječiti, ali smo mogli uložiti u napredak kako bi cijela situacija lakše prošla.

Gabrijela Barba, 4.b

Svijet današnjice je u nemiru. Koliko god problema bilo u Europi i svijetu, trenutno najveći bauk i izvor straha je Coronavirus za kojeg se predviđa da je najopasnija epidemija u povijesti čovječanstva. Izvore virusa i epidemija ne možemo nikako pretpostaviti, ali bismo trebali biti spremni na sva moguća zbivanja. Možemo okvirno predvidjeti da će se dogoditi epidemija, ali ne možemo znati kako ni koliko razarajuća. Karl Marx nam govori kako filozofi moraju utjecati na ljude, jer oni različito vide svijet, a zajedništvom možemo na revolucionaran način pobijediti bauk svijeta. Zajedništvo je jedini način borbe protiv epidemije. Pojedinac koji mora djelovati individualno, ali isto tako i kolektivno kako bi pridonio sebi i društvu. Iako danas smatramo da smo se udaljili zbog svih događanja, a u pojedinim državama vidimo pojačanje humanosti i morala. Ljudi paze na sebe, ali isto tako i na druge jer djelujući zajedno i obzirno olakšavaju život svima. Zbog rasta tehnologije, utjecaja novca i manipuliranja drugih, puno ljudi je osjetilo moć. Toliku moć da kao ljudi općenito mislimo da možemo kontrolirati prirodu. Priroda se uzdigla i spustila nas ponovno na zemlju. Priroda će se sama obnoviti, a na nama je da se i mi ponovno obnovimo. Da postanem više humani, moralni i da budemo zajedno u svemu.

Vittorio Vičević 4.e

Od davnina je u svijetu uvijek bila prisutna nekakva sablast. Neodređena prikaza od koje hvata strah. Prema narodnom vjerovanju takvu pojavu nazivaju baukom. Bauk je prisutan i danas te ga nazivamo koronavirusom. Širi se nevjerojatnom brzinom i zahvatio je cijeli svijet. Ovu pandemiju predvidio je Bill Gates, kao što smo mogli čuti u njegovom govoru na konferenciji 2015. Nevjerojatno mi je kako se ovo sve zapravo moglo predvidjeti i na neki način i spriječiti. Upravo o tome govori etika odgovornosti Hansa Jonasa. Govori kako smo mi moralno odgovorni za prirodu te da smo nad njom stekli potpunu moć. Ne obaziremo se na to kako to utječe na nju i što se sve zbog našeg djelovanja događa. Upravo našim nerazmišljanjem je došlo do brojnih klimatskih promjena, koje su se mogle predvidjeti jer smo mi bića koja mogu etički rezonirati. „ONO NAD ČIME IMAMO MOĆ NAM JE POVJERENO, A O ONOME ŠTO NAM JE POVJERENO MORAMO SKRBITI“. Kako bi stvorili željenu harmoniju, potrebno je promijeniti individualnu i kolektivnu svijest ljudi u kojoj će prevladavati suosjećanje, tolerancija i zajedništvo, a ne egocentričnost. U tome je ključ budućnosti. Ova Jonasova socijalistička vizija počinje s podsjećanjem na bitne elemente doktrine Karla Marxa. Marx je smatrao kako je zadaća filozofa napraviti revolucionaru izmjenu svijeta. Pod njegovom socijalističkom vizijom podrazumijevamo kapitalistički sustav koju reformira u smislu većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. U potpunosti se slažem sa svime navedenim. Smatram kako bi sva naša djelovanja trebala biti u skladu s prirodom jer će nam ona u protivnome vraćati duplo gore. Nažalost, u to smo se mogli uvjeriti u posljednjih nekoliko mjeseci.

Mihaela Stojanović 4.a

Bauk koji se sada širi svijetom je coronavirus. Svijet je ujedinjen u borbi protiv tog bauka, mnoge zemlje su tu borbu nazvale i ratom protiv nevidljivog neprijatelja. To nam pokazuje da nemamo moć nad prirodom. Zbog toga nije moguće da društveni i gospodarski razvoj bude nadređen zakonima prirode. Nismo bili spremni za ovu epidemiju, ali nismo spremni ni za klimatske promjene koje se događaju. Možda je ovo vrijeme kada ćemo shvatiti važnost promjene funkcioniranja društva i svijesti ljudi. Epidemija je ukazala na neke probleme u današnjem društvu, ali i na to da ti problemi imaju rješenja. Primjerice, ograničenje kretanja smanjilo je onečišćenje atmosfere uzrokovano prometom. Ograničenje putovanja na ona koja su zaista potrebna je prijedlog koji već dugo postoji kao rješenje za taj ekološki problem, ali tek sada postaje jasno da je to rješenje i funkcionalno, ako preuzmemo odgovornost. Na važnost preuzimanja odgovornosti ukazuje i filozof H. Jonas: „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti.“ Naše društvo je strukturirano na način da je usmjereno profitu i dobrobiti pojedinaca, ali ne i društva u cjelini. Sada postaje jasno da to nije najbolje rješenje. U samo nekoliko dana police u trgovinama ostaju prazne, a nakon nekoliko tjedana pojavljuju se veliki problemi u gospodarstvu. Sada Marx i njegova djela postaju važna. Marxova socijalistička vizija podrazumijeva aktivnu filozofiju, kojoj je cilj rješavanje problema u društvu. To Marx vidi kao zadaću filozofa.

Bauk u današnjem svijetu izaziva takozvani koronavirus ili COVID-19. Virus je izazvao toliko strah u čovjeku da su većine država proglasile karantenu, uključujući i Hrvatsku. Škole, granični prijelazi, trgovine, frizerski saloni..sve je zatvoreno zbog straha od dodatnog širenja takozvanog koronavirusa. Ljudi su se zatvorili u svoje kuće i čekaju vrijeme kada će vlasti reći da je sigurno izaći među ljude. Bill Gates je 2014. godine rekao da je najveća prijetnja u budućnosti za cijelo čovječanstvo pojava nekog novog virusa. Nadalje je objasnio kako je to najveća opasnost zato što čovječanstvo na to nije spremno, ni jedna država prije par godina(kao ni sada) nije imala dovoljno epidemologa koji bi uspijeli na vrijeme naći riješenje za takav nekakav virus. Trebaju li društveni i gospodarski razvoj biti nadređeni zakonima prirode? U zadnjih nekoliko stotina godina čovjek je toliko gospodarski napredovao da se svijet skroz promijenio, da ga idemo uspoređivati sa svijetom iz 18. stoljeća vjerovatno ga ne bismo prepoznali. Industrijske revolucije su skroz promijenile svijet. Započela je masovna industrija i proizvodnja te je time zavladao kapitalizam u svijetu, mali obrtnici su počeli propadati a veliki konglomerati su zavladali svijetom. Mi danas vjerovatno nismo ni svjesni koliko veliki konglomerati upravljaju našim životima. Što se društvenog aspekta tiče, čovječanstvo se unazadilo, pojavom mobilnih uređaja i elektronike čovjek je izgubio većinu svojih socijalnih vještina zato jer svi preferiraju komunikaciju preko uređaja radije nego licem u lice. Čovjek je sebi umislio da vlada prirodom i da može na ovoj Zemlji raditi što hoće. Masovnom industrijom donijeli smo masovno zagađenje. Masovno zagađenje nama je donijelo klimatske promjene. Otpanje ledenjaka, brojni požari su nam pokazali da ne možemo vladati prirodom. Masovni požari u Australiji, Kaliforniji oduzeli su mnogo života, životinjskih i ljudskih. Osim klimatskih promjena, donešen je i COVID-19, kojim čovjek još nije uspio ovladati tj. nije uspio naći cijepivo. Što nam sve samo pokazuje da čovjek ne može vladati prirodom i da ne možemo prirodu promijeniti kako bi ona mogla živjeti u skladu a nama, nego se mi moramo promijeniti kako bi živjeli u skladu s njom. Ako planiramo opstati kao vrsta, moramo donjeti neke izrazito velike promjene zato jer se zakoni prirode ne mijenjaju ali mi se možemo.

Anđela Pandža, 4.e

Bauk podrazumijeva određenu vrstu sablasti, strah ili nešto zastrašujuće. Europom se trenutno širi strah od korona virusa. Riječ je o virusu koji ugrožava naše zdravlje, ali koji znatno utječe na gospodarski i društveni razvoj u Europi te ostalim dijelovima svijeta. Naravno, nismo mogli pretpostaviti da će svijetom harati potpuno neistražen virus, ali trenutno možemo biti sigurni da će ovaj virus ostaviti posljedice na društveni i gospodarski razvoj diljem svijeta. Karl Marx jasno ističe da su filozofi svijet interpretirali različito, ali da su upravo oni ti koji imaju ulogu u mijenjanju svijeta. To je njihova zadaća. Potrebno je raditi na promjeni individualne, ali i kolektivne svijesti, tj. o podizanju te svijesti na humanu i etičku razinu. Zapravo se radi o tomu da mora doći do uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva te da društveni i gospodarski razvoj diljem svijeta mora slušati iste i podrediti se tim zahtjevima. Od velike je važnosti Jonasova etika odgovornosti koja je zasnovana na tezi da ljudi moraju biti odgovorni za cjelokupnu čovjekovu prirodu i to ne samo zato što je priroda neophodna za čovjekov opstanak, već zato što smo tehnologijom stekli nad njom potpunu moć. Upravo je u ovoj definiciji vidljiva razlika Jonasova poimanja etike odgovornosti i dosadašnjih etičkih teorija koje su isključivo govorile o moralnoj obvezi prema bićima koja pripadaju našoj vrsti.Jonasovu je etiku moguće povezati s Kantovom deontološkom etikom. Kant ističe djelovanje iz dužnosti, odnosno naglašava nužnost djelovanja iz poštivanja moralnog zakona. Za njega je ispravno jedino ono što kao motiv ima čistu dužnost. Sve ono što ima motiv djelovanja u nečem drugom nije moralno. Istaknula bih da se nikako ne mogu složiti s tim da bi društveni i gospodarski razvoj trebali biti nadređeni zakonima prirode. Naprotiv, gospodarstvo i ekonomija moraju uzeti u obzir mogućnosti prirode. Ne možemo ići iznad granica prirode jer će posljedice biti katastrofalne. Upravo ovdje vidim važnost Jonasove etike odgovornosti budući da nas takva vrsta etike poziva da budemo odgovorni, savjesni i da uvažamo prirodu, njezine moći, odnosno da se ponašamo u skladu s njezinim mogućnostima. Priroda je ta koja nalaže u kojem će smjeru ići društveni i gospodarski razvoj; priroda je viša sila. Priroda je velika, a čovjek je malen. Prethodnu rečenicu možemo primijeniti na situaciju koja je trenutno prisutna i uvidjeti da je to jedina istina.

Mateja Golek, 4.c

Bauk je riječ kojom možemo opisati današnje stanje u svijetu. Ta riječ opisuje nešto sablasno, nešto od čega imamo velik strah.. ono što nas zastrašuje. U našem životu je to trenutna pandemija koronavirusa (COVID-19). Virus se širi velikom brzinom, ali većina populacije nije vjerovala u to da će se proširiti na cijeli svijet. Nažalost sve ovo što se događa danas u svijetu se moglo spriječiti. Bill Gates je na konferenciji 2015. godine govorio o strahu od nuklearnog rata i zanemarivanju virusa koji može ugroziti čitav svijet. Naglasio je da bi države trebale odvajati novac za moguće epidemije, a ne na potrebe obrane od nuklearnog rata. Govorio je također o nespremnosti ljudi na nove epidemije i da ljude treba usmjeriti na novi način razmišljanja. O tome govori i etika odgovornosti Hansa Jonasa. Čovječanstvo je nad prirodom steklo potpunu moć i ne mari o potrebama prirode i o tome kako zapravo ona može najviše ugroziti čovjekovu egzistenciju. Upravo današnjim stanjem u svijetu priroda je stekla moć nad čovječanstvom. Zabranom pretjeranog kretanja pročistiti će se zrak, ljudi će početi više cijeniti ono što imaju i početi će također više brinuti o prirodi. Moramo poštivati zakone prirode, ali također moramo promijeniti i poboljšati odnose s drugim ljudima i cijeniti svaki trenutak života. Takovim promjenama osigurat ćemo bolju budućnost sebi, svojoj obitelji i budućim naraštajima.

Svijetom danas kruži zločudna pojava. Kada razmislimo o tome to je samo jedna mala čestica koja našem organizmu oduzima glavne potrebe. Kako je to Karl Marx nazvao, baukom. Bauk bih protumačio kao moguću katastrofu za čovječanstvo koje se svi boje, bolest. Kako znamo u povijesti je to bila gripa, danas je to Coronavirus. Gripa se proširila jer ljudi nisu bili spremni suočiti se s nepoznatom bolesti toga doba. Danas, 100 godina kasnije, smo i dalje u istom strahu od moguće katastrofe. Bill Gates je još 2015. godine predvidio budućnost prognozirajući moguću katastrofu koja može uništiti čovječanstvo. On čita jako puno knjiga, među kojima je dosta povijesnih. A kako znamo povijest se ponavlja. Tako je on otputovao 5 godina unaprijed. Svijet trenutno strahuje od uništenja jer nismo spremni za novu epidemiju. Kako je rekao, imamo svu tu tehonologiju, mobitele, mape...ali i dalje ne posvećujemo dovoljno razvitku medicine u slučaju epidemije. Prema Hansu Jonasu treba povezati odgovornost s pitanjima klimatskih promjena. Na taj način bi sami sebi ukazali na stvari koje radimo pogrešno. Karl Marx govori kako filozofski umovi moraju utjecati na ljudsko razmišljanje zato što filozofi vide svijet drugačije. Tako zajedničkim razmišljanjem se može pobijediti bauk u svijetu. Zajedništvo je jedini način sprječavanja i ove ali i svake iduče epidemije.

Marin Šimundić, 4.c

Bauk je sablast, a sablast koja danas kruži ne samo Europom, nego i cijelim svijetom, jest COVID-19. Nepredviđeni i nevidljivi bauk tj. virus koji sa sobom odnosi živote velikog broja ljudi. Naravno da su ljudi mogli predvidjeti epidemiju zaraze virusom što se vidi iz priloženog videozapisa iz 2015. godine, no ljudi nisu ništa napravili po pitanju toga. Upravo zato što nismo ulagali u razvoj preventivnog epidemiološkog sustava mi smo danas gdje jesmo - zaključani, nažalost svakodnevno u vlastitim domovima bez prava na izlazak iz istog. No problem je što ljudi sebično misle samo na sebe i ne pokazuju suosjećajnost jedni prema drugima. Marx smatra kako je zadaća svakog filozofa revolucionarno mijenjanje svijeta u smislu većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. Ljude se treba usmjeriti ka moralnom ponašanju kako bi se poboljšao rad cjelokupne zajednice. Moramo misliti jedni na druge i raditi kako bismo pomogli zajednici. Konkretno uzmimo situaciju sa COVIDOM-19. Kada bi se ljudi ponašali etički odgovornije izbjegli bismo razne nepoželjne posljedice. Marxova socijalistička vizija podrazumijeva kolektivno djelovanje svih članova zajednice. Jasno objašnjava kako sustav trebamo zasnovati na filozofiji humanizma, a ne utilitarizma. Trebamo prevladati sebičnost tj. egoizam u sebi te postupati u skladu sa zajednicom želeći je poboljšati. Prema Jonasu rehabilitacija humanističke i etičke biti znači raditi u korist prirode. Ako ljudi mogu predvidjeti efekte svojih djelovanja, onda moraju djelovati u korist prirodi. Samim time trebamo uočavati probleme na vrijeme i otklanjati ih prije nego se dogode posljedice koje ne želimo. Jonasovu etiku možemo povezati s Kantovom etikom (djelovanje iz dužnosti koje je moralno)

Nensi Čuturić, 4.c

Tehnološki napredak koji je stvorio suvremeni svijet bespogovorno ima velik utjecaj na ekološko stanje našeg svijeta i socijalnu paradigmu našeg društva. Ljudi su toliko tehnološki napredovali u zadnjih dvjesto godina da su postigli određenu nadmoć nad prirodom, ali se danas više nego ikada postavljaju pitanja o našoj odgovornosti prema drugima i prema prirodi kao cijeloj.

Bauk koji se trenutno širi Europom je pandemija COVID-19 koja je uzdrmala društvenu i ekonomsku tkaninu Europe na potpuno neočekivane načine. No, važno je spomenuti kako su ljudi sami odgovorni za ove probleme jer nisu bili spremni na pandemiju ovakvih razmjera ni na njezine moguće posljedice. Mi nismo mogli predvidjeti sadašnji situaciju jer ljudi nemaju sposobnost gledanja u budućnost, ali smo je mogli pretpostaviti gledajući na primjere sličnih situaciju u prošlosti i ulagati u njezine preventivne mjera. Zadaća filozofa prema Marxu je ne samo interpretirati svijet već i na njega djelovati. Prema Marxu ključ budućnosti leži ne samo u radikalnoj institucionalnoj preobrazbi, već prije svega ovisi o zajedničkoj borbi protiv nevidljivog neprijatelja, a pri tome ističe važnost promjene individualne i kolektivne svijesti ljudi kako bi ljudi ostvarili željenu promjenu u društvu tj. stvorili društvo koje se temelji na suosjećanju, toleranciji i zajedništvu. Marx željenu promjenu u društvu vidi u reformiranju kapitalističkog sustava u smislu većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. Ovime će se postići sustav zasnovan na filozofiji humanizma umjesto na filozofiji utilitarizma. Filozof Hans Jonas govori kako je čovjek tjelesno biće koje zahtjeva visoki stupanj poštovanja i misleće biće koje racionalno djeluje i shvaća kako njegovo djelovanje sa sobom nosi određene posljedice. Jonasovu etiko povezujemo s kantijanskom etikom.

Slažem se sa stajalištem Hansa Jonasa i smatram da bismo trebali biti odgovorni i brinuti o prirodi koja je nužna za opstanak čovječanstva inače ljudi neće moći preživjeti budućnost bez nje.

Hrvoje Hemetek 4.e

Bauk u današnjem svijetu predstavlja nekakvu strahotu, pojavu koja u ljudima pobuđuje veliki strah i napetost. Upravo i danas cijelim svijetom kruži takav jedan bauk, a to je pandemija koja nas je zahvatila, COVID-19. Virus koji nas je zahvatio znatno je zastrašio cijelu ljudsku populaciju, brojne ljude zarazio, a velik broj je i preminuo od posljedica virusa. On se mogao predvidjeti, a to vidimo na videu Bill Gates-a koji još u 2015. godini govori o katastrofi koja može pogoditi i uništiti cijeli ljudski rod. Govori o tome kako imamo vrlo razvijenu tehnologiju, industriju, ali nažalost vrlo malo posvećujemo pažnju prirodi i medicinskim istraživanjima, virusima i bakterijama. Karl Marx tu ističe kako filozofi svijet vide različito ali isto tako da je njihova uloga potaknuti ljude na mijenjanje načina življenja a i samim time svijeta. S druge strane Hans Jonas tvrdi da pozornost treba preusmjeriti na klimatske promjene koje se događaju jer su upravo one glavni pokazatelj ljudskog djelovanja. Njegovu etiku možemo povezati s Kantom, a ona bi značila da trebamo raditi u korist Zemlje, planeta na kojem živimo, jer jedino tako možemo očuvati mjesto gdje živimo.

Luka Mecanović 4.c

Trenutni bauk u svijetu nije Coronavirus, već ljudska nepripremljenost na ovakvu situaciju. Ljudi nikad neće biti pripremljeni na nešto o čemu ne znaju ništa i čemu se ne mogu suprotstaviti. U takvim situacijama čovjek je malen, bespomoćan i očajan. Ne zna gdje je pogriješio i kako ispraviti tu grešku. Tog trena svi postanu filozofi, svi mozgaju kako ispraviti tu grešku i koji je najbezbolniji način. Svi ovu situaciju vide drugačije i različito ju pokušavaju razriješiti. „Filozofi su svijet samo različito interpretirali, radi se o tome da se on izmijeni'' Isto tako čovjek nikad, ma koliko god on mislio da je možda velik i moćan, neće svojim razvojem nadići prirodne zakone. On može samo rasti uz nju, ali ne i preko nje. Priroda nam je dana na povjerenje, a mi smo tu da se za nju brinemo jer u suprotnom će se ona pobrinuti za nas, ali nikako na dobar način. Ljudi će jednom nadam se i stići do rješenja i za ovakvu vrstu problema, ali to sigurno neće biti uskoro, a do tada će nam biti potrebni filozofi kako bi nas potakli na gledanje svijeta iz više kutova.

Lara Križanić, 4.a

Bauk, riječ koja se definira kao ono što zastrašuje, ono od čega hvata strah. U situaciji u kojoj se danas nalazimo, ta riječ nam je jako dobro poznata. Bauk koji se trenutno širi Europom, a i ostatkom svijeta, naziva se Coronavirus. Tu na vidjelo izlazi naša licemjernost. Još 2015. Bill Gates upozorio nas je na ovu situaciju, ali nitko nije obratio pažnju na to. Bill Gates imao je jednu jako dobru poantu, kako se mnogo novca troši na vojsku i razne stvari koje trebaju spriječiti rat, a toliko malo novca (u usporedbi s tim) na zdravstvo, točnije epidemiološka istraživanja i razvoj, a vjerojatnije je da će nas ubiti virus, nego da će izbiti rat. To se pokazalo istinitim. Ključ budućnosti, prema Marxu, nalazi se u promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi. Da bi se promijenila kolektivna svijest ljudi, svatko treba krenuti od sebe. Svoju egocentričnost, sebičnost, licemjernost trebamo svi kolektivno revolucionirati u suosjećajnost, zajedništvo, prihvaćanje. Sustav treba biti utemeljen na filozofiji humanizma, umjesto na filozofiji utilitarizma. Svima nam nekakva zajednička korist i cilj trebaju biti međusobno prihvaćanje i razumijevanje. Nasuprot tome, Hans Jonas govori o tome kako smo mi ljudi odgovorni za prirodu jer je ona nužna za čovjekov opstanak. Smatra da je svako kurativno reagiranje na ekološke katastrofe zakašnjelo jer je potrebno reagirati preventivno. Naša svijest o ekološkim problemima treba se definitivno podići na jednu novu razinu jer sve dok postoje ljudi koji bez imalo grižnje savijesti bacaju smeće po ulici ili rade slične male, ali velike stvari, priroda se neće oporaviti. Tako da prema H. Jonasu rehabilitacija humanističke i etičke biti kaže da ljudi nad prirodom imaju moć, a ako nad nečim imaš moć onda ti je to povjereno i o tome trebaš brinuti.

Kako se svijetom ne bi proširio novi bauk, svatko od nas treba si osvijestiti činjenicu da je Zemlja povjerena nama i da trebamo brinuti o njoj dok još nije prekasno. Jednom kad postane prekasno, vrlo je moguće da će to biti kraj Zemlje, a ujedno i cijelog čovječanstva.

Ivona Gradečak 4.b

Neizvjesnost budućnosti trenutno u obliku najvećeg bauka obilazi svijet,bojimo se vjerovati da će se povijest opet ponoviti,od svih godina baš našoj generaciji,kao da imamo pravo izuzimati se iz statistike.Bilo da vjerujemo u ,,predviđanja'' Bill Gatesa ili Simpsona,činjenica je da se sve čini nemoguće dok se ne dogodi a kad se dogodi jasno je kao dan da nismo učinili ništa da to spriječimo.Bojimo se priznati da smo mogli biti spremniji na nešto što je sada već van svake kontrole.Jer u kapitalističkom svijetu kad je prividna stvarnost dobra,tko bi izabrao ulaganje u borbu protiv nečeg što će se možda dogoditi,ako možemo isti taj kapital usmjeriti u nešto što odmah ostvaruje dobit i čini našu prividnu stvarnost za još koju decimalu boljom. Nesubjektivnost savjesnog djelovanja pronalazimo u Kantovoj ideji da ako želimo provjeriti ispravnost vlastitog djelovanja moramo ga moći uvrstiti umjesto trenutnog općeg djelovanja.Takvo djelovanje ako je potvrđeno po Kantovom principu možemo usmjeriti na drugu razinu,u Marxovu ideju o potrebi za revolucionarnim promjenama u svijetu kao ultimativnom rješenju.Zašto uopće djelovati?Jonas smatra da moć koju smo akumulirali godinama kako bi objasnili,razumjeli i djelomično kontrolirali prirodu trebamo koristiti kao sredstvo čistijeg pogleda u budućnost.Uzeći u obzir da je budućnost uvijek i zauvijek najneistraženije razdoblje nužno je mijenjati unutarnju stvarnost kako bi osigurali pametnija ulaganja u istu koristeći vlastiti utjecaj na ljude oko nas.

Šitum, 4.b

U novo, moderno doba u kojem živimo suočavamo se s mnogim izazovima koji idu ruku pod ruku s našim napretkom, a jedan od tih izazova teškoće su usklađivanja našeg društvenog i gospodarskog razvoja s prirodom koja je naša stvoriteljica i o kojoj smo, uostalom, oduvijek bili ovisni.

Mi ljudi ne bismo bili ljudi da imamo problem samo s gore navedenim. A ne, mi ih imamo puno više. Najrazvijenija bića na planeti, bića koja predstavljaju Zemlju, toliko su nemoćna da nikad u povijesti nisu provela dan bez problema jer su sami problematična bića. Ne možemo se nositi s toliko stvari, a dodatne probleme stvaramo svaki dan. Iz tih problema nastaju bauci, u početku samo kruže iznad naših gradova, a potom se uvlače u naše domove i na kraju prodru sve do naše koštane srži. Bauci nisu nikakva sablasna stvorenja koja nam žele nauditi, već sam strah koji je često prouzrokovan ljudskim djelovanjem što nas vraća na početak priče – bauci smo mi sami. I sada smo svi u strahu, svi na Zemlji, današnji bauk je korona virus. Prije toga smo za dlaku izbjegli izbjegličku krizu koju je nadišao još veći problem, problem pandemije. Prije toga terorizam i tako unedogled. Iako je možda već viđeno da pandemija izbije s vremena na vrijeme, ovo se čini kao jasan odgovor Zemlje na naše toksične aktivnosti na njoj. Stoga ću se pozvati na filozofsku misao Hansa Jonasa (koju možemo sagledati i u okviru Kant-deontološke etike) o rehabilitaciji humanističke i etičke biti, odnosno promjeni ponašanja koja štete okolišu da bi se prevenirale katastrofe, a sve to u sklopu etike odgovornosti. Nemoguće je s njom se ne složiti jer je potpuno logična i krajnje nužna. Možda nismo mogli predvidjeti pandemiju, ali nešto nas je moralo usporiti. Možda je pandemija tu upravo zato što ju nismo mogli predvidjeti, vrlo logično. Na nama je sada jedino da se ujedinimo i pokušamo ovo pobijediti zajedništvom, ali i prevrednovati vrijednosti koje smo dosad proklamirali jer se tek u ovakvim situacijama one ispostavljaju pogrešnima. Rješenje za našu problematičnu prirodu ponudio je i Karl Marx. On poziva na veće uvažavanje etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva kako bi se postiglo društvo slobode, harmonije i jedinstva – socijalističko društvo. Smatra da je njegova zadaća kao filozofa da donese takvo jedno rješenje, nekakvu revolucionarnu promjenu.

Slažem se s oba navedena filozofa, nemam što osporiti. Imamo dvije činjenice:

1. razvojem čovječanstvo grize ruku koja ga hrani i to ponašanje treba promijeniti

2. da bi se to ponašanje promijenilo, treba se promijeniti svijest i koncepcija društva

Mnogi su filozofi ponudili rješenja za izlazak iz našeg vlastitog ropstva, mnogi su govorili pametne stvari, ali od kad se godine broje ljudi nisu uspjeli naučiti dvije jednostavne, ali pametne radnje – slušati i čuti.

Lana Banić, 4.a

Ljudi su u prošlosti bili primorani podrediti se prirodi. Uzgajali su samo one biljke koje su u određenom razdoblju i na određenom mjestu uspijevale, radili su odjeću i nastambe od materijala koje su pronalazili u svome okruženju i kada bi pao mrak ili obilna kiša, obustavljali su rad i čekali novi dan. Pojavom električne energije, globalizacije i mnogih drugih tvorevina modernog doba sve smo manje podređeni prirodi. U nekim aspektima njome i upravljamo. To su uvidjeli i filozofi Hans Jonas i Karl Marx koji su u svojim djelima pokušali dati odgovor na pitanje trebaju li društveni i gospodarski razvoj biti nadređeni zakonima prirode.

„Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti“ rečenica je kojom je Hans Jonas iznio jasan stav o čovjekovoj nadmoći nad prirodom, za koju je svjestan da ju posjedujemo, no moramo dobro razmisliti kako ćemo se odnositi s njom. Priroda nam se podredila, ali i ona ima svoje granice izdržljivosti. To vidimo u primjeru iskorištavanja nafte koje je svakim danom sve manje, a naš suvremeni način života i dalje zahtijeva veliku proizvodnju plastike i trošenje nafte. Jednoga će dana ona nestati i ako se već sada ne počnemo prilagođavati i tražiti nove izvore i sirovine, prijeti nam propast na području gospodarstva. Tu možemo nadovezati i Marxov komunizam za koji tvrdi da je bauk koji kruži Europom, tj. da ga se mnogi bez razloga boje. Smatra da bi komunizam trebao preobraziti društvo i biti rješenje sukoba između čovjeka i prirode. Nadalje, priroda je nepredvidiva i sami smo iskusili kako nam može promijeniti život u par dana. Zadnjih par mjeseci svijetom hara virus zbog kojeg smo se distancirali od ljudi i zatvorili u svoje domove. Na taj način podredili smo naš društveni život i gospodarstvo toj prirodnoj nepogodi.

To su dokazi koji nam govore da ne možemo u potpunosti biti nadređeni zakonima prirode i da im se moramo prilagoditi. Smatram da nemamo pravo u potpunosti podrediti prirodu sebi jer smo, iako smo puno toga postigli i razvili se, još uvijek maleni i nemoćni.

Marina Grbavac, 4.e

Bauk je ono nešto što nas straši. Nešto od čega nas hvata strah. Danas je u Europi i svijetu veliki bauk COVID-19. Munjevito se širi svijetom i oduzima mnoge živote. Ljudi su napredovali pokušavajući shvatiti ovaj naš svijet, puno su saznali, a ono što još nisu, toga se boje upravo kao ovog virusa koji je poharao svijet. On je bauk jer nam je nepoznat. U videu Bill Gates govori kako su ljudi strahovali od nuklearnog rata, strahovali su jedni od drugih, a sada zajedno strahuju od prirode. Čovjeka možemo zamoliti da ne čini zlo, no prirodu ne možemo. Njezine su pojave samo odraz našeg ponašanja. Smatram kako nam je ona više puta davala upozorenja o tome kako smo pretjerali u preuzimanju moći nad njom. Mogli smo očekivati ovakvu situciju jer smo zanemarili svoju moralnu odgovornost prema prirodi. U budućnosti bi trebali više obratiti pozornost na to kako će naša djela imati utjecaja na okolinu što možemo povezati s teorijom H. Jonasa. Slažem se s njegovim stavom jer kako smo odgovorni jedni za drugima, tako smo odgovorni i za prirodu. Što prije uvidimo da naša neodgovorna djela ostavljaju trag na okolinu to ćemo prije pomoći svijetu da preživi ovo krizno razdoblje. Uvažimo li njegovu teoriju i onu K. Marxa u kojoj govori o tome kako se kao kolektiv moramo osvijestiti, mogli bi dati priliku filozofima da obave svoju zadaću, a ta je da revolucionarno promjene svijet. Sve što se danas događa je ili kazna za naše ponašanje ili strogo upozorenje da nebi došlo do nečeg još goreg. Nakon ovoga je bitno da shvatimo naše mjesto u svijetu tj. da je ipak priroda ona koja je iznad nas. I da nam ne treba jedan čovjek, oružje, nuklearna bomba ili bilo koji produkt nastao od čovjeka da pohara svijet, dovoljan je jedan mali virus nastao djelovanjem prirode zbog svega što joj činimo. Kao što starijima pokazujemo poštovanje. pokažimo i njoj. Ona je ipak postojala i prije nas i mi joj nismo potrebni zato joj pokažimo poštovanje.

Iva Jurčić, 4.a

Bauk, u narodnom vjerovanju, riječ je koja predstavlja neodređenu prikazu koja izaziva osjećaj straha u ljudima, sablast. Kao mitološko biće, bauk je čudovište koje se krije na tamnim mjestima i čeka da „zgrabi“ svoju žrtvu. Ono izaziva strah i danas. Ljudi danas ne vjeruju u takvo mitološko biće, no svejedno se boje bauka jer je sada poprimio drugi oblik. Nedavno je Europu, ali i svijet, zahvatio bauk u obliku virusa. Virus protiv kojeg se teško obraniti. To je nešto što nismo predvidjeli. Ili jesmo?

Godine 2015. Bill Gates održao je važan govor kojeg nismo toliko važnim doživjeli. Na neki je način predvidio pojavu virusa koja može biti opasna za čovječanstvo. Objasnio je neke načine na koje bi spriječili ili barem ublažili djelovanje virusa. No, ljudi su malo zakasnili u mjerama obrane od njega.

Marx je smatrao da se svijet treba revolucionarno izmijeniti. Da bi se to ostvarilo, potrebna je promjena individualne i kolektivne svijesti ljudi. Potrebno je veće uvažavanje etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. Tako bi se sustav temeljio na filozofiji humanizma umjesto utilitarizma.

Hans Jonas, u svojoj etici odgovornosti, iznosi da su ljudi odgovorni za cjelokupnu prirodu, ne samo zato što nam je potrebna za život, već i zato što smo tehnološki i znanstveno napredovali i stekli nad njom moć. Njegovu etiku možemo usporediti s elementima Marxove doktrine jer je autor vizije o preobraženju društva. Unatoč tomu što smo napredovali na toliko puno područja i što smo mogli predvidjeti pojavu ovog ili sličnog virusa, ne možemo zavladati prirodom. Ovo je čisti dokaz. Otkrivamo i tražimo načine obrane i liječenja, ali naš najbolji način obrane je bježanje i skrivanje. Uskoro će se pronaći lijek za ovaj bauk, ali dotad ne vladamo prirodom. Ona vlada nama. Društveni i gospodarski razvoj trebaju biti u skladu sa zakonima prirode, ne njemu nadređeni.

Daria Pravdić, 4.b

Tijekom povijesti možemo reći da je bilo jako puno bauka, nečega čega su se ljudi bojali. Plemena. Borba za hranu, za opstanak, mogućnost napada drugog plemena. Stvaranje prvih naroda, odlazak u nepoznato. Građanski ratovi. Glad, neimaština. Konstantna borba, krv, strah. Razvoj tehnologije, kemijskih oružja, atomskih bombi... Spisak bi se mogao nastaviti. Uvijek će biti nešto čega ćemo se bojati. No, to ne znači da moramo sjediti prekriženih ruku.

Jeli se itko ikada zapitao kako sve to proizvedeno ima utjecaj na tlo, vodu, cvijeće, prirodu? Non stop razmišljamo o nama, utjecaju na nas, što nam se može dogoditi, hoćemo li preživjeti. Jedan od ciljeva stvaranja auta, onakvog kakav danas imamo, jest brže kretanje od jednog mjesta do drugog. Jeli se ikad pomislilo da se zrak može zagaditi i koje će posljedice toga zagađenja biti. Gradovi su urbana područja koja ljudi naseljavaju zbog većeg broja mogućnosti školovanja, poslova, većeg izbora trgovina...a sela ostaju prazna. Lakše je negdje otići autom nego pješice. I onda se pojavi problem nedovoljnog kretanja kod ljudi i izlaženja vani na lijepom zraku, uživanju u prirodi. I tada smo zabrinuti za naše zdravlje. Atena. Grad od više od 700.000 stanovnika, a ulice pune otpada. Ne bojimo se bacanja otpada po tlu, ali se bojimo raznih bolesti koje možemo dobiti. Zašto ne bismo malo zastali i razmislili o ugrožavanju prirode koje mi, ljudi, stvaramo? Samo zbog toga što smo nadvladali nešto ne znači da imamo kontrolu nad situacijom i posljedicama koje nastaju. Svaki čovjek je drugačiji. Brinuti o prirodi je ono što nam filozof Hans Jonas poručuje. Ali što jedan mali čovjek može učiniti sam? Kapitalisti će uložiti i stvoriti, a o lošim posljedicama neće previše brinuti već će ih pokušati prikriti i umanjiti. Zato trebamo biti odgovorni i boriti se. Budućnost ovisi o nama. Mi, ljudi, smo sebični. Uvijek nam nešto fali, nikada nismo zadovoljni, a zapravo imamo sve što nam treba. Trebali bismo naučiti cijeniti to. Tu mogućnost da izađemo van, prošetamo, protrčimo, da uživamo u zelenim površinama dok ih još imamo.

Ne možemo očekivati da nastane nešto iz ničega. Mora postojati taj netko tko će se prvi pokrenuti, pobuditi svijest drugima i potaknuti ih. Istina je da sustav pomalo nevalja i da svatko od nas uvijek ima neku primjedbu, a nas je doista puno. Jedan glas ne može doprijeti daleko, no čim ih je više utjecaj je znatno veći.

Lorena Sesar, 4.c

Priroda čini velik dio našega života, bili mi toga svjesni ili ne. Ona nas okružuje i pruža nam život. Ne bismo mogli živjeti bez vode, Sunca, zraka, hrane, a sve to, u većoj ili manjoj mjeri čini prirodu. Logično bi bilo da se ljudi onda brinu za nju i žive u skladu s njom kako bi mogli preživjeti, no to nije slučaj.

Ljudi misle kako su oni iz nekog razloga „iznad“ prirode, kako joj oni moraju biti nadređeni. Misle da mogu kontrolirati prirodu i raditi što žele i da će im i dalje biti dobro, ali to nije tako. Jedan od dobrih primjera koji potvrđuje kako mi ne možemo utjecati na neke prirodne pojave je i potres koji je pogodio područje Zagreba prošli tjedan. Ljudi nisu znali da će se dogoditi, a čak i da su znali ništa ne bi mogli učiniti da ga spriječe. Mogli bi evakuirati ljude, osigurati možda neka područja, no potres bi se svejedno dogodio. Neke sličnosti ovdje ima i s pandemijom koja trenutno vlada u svijetu (trenutni bauk koji vlada Europom, ali i svijetom). Prema govoru Bill Gatesa iz 2015. godine, mogli smo vidjeti kako su neki ljudi pretpostavljali da će se ovo dogoditi, bilo je samo pitanje vremena. Nastanak virusa možda nije mogao biti spriječen, možda čak ni njegovo širenje, ali svijet je mogao i trebao biti spremniji za vrijeme kada će se on pojaviti. Nismo bili spremni. Kao što je i Bill Gates rekao, mi trenutno imamo svu moguću tehnologiju i dugu prošlost iza nas, iz koje trebamo učiti i pripremati se na ovakve situacije. S ovim znanjem i tehnologijama danas, mi jesmo stekli moć nad prirodom, kao što tvrdi i H. Jonas (no, ja se ne slažem s njim da smo stekli potpunu moć nad njom), ali isto tako mi sada trebamo preuzeti i određenu odgovornost koja dolazi s moći. „Jonas tvrdi da smo mi moralno odgovorni za cjelokupnu prirodu...“ Odnosno, trebamo se brinuti za nju. „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti.“ Prema Jonasu rehabilitacija humanističke i etičke biti počiva na čovjeku kao tjelesnom biću koje zahtijeva visoki stupanj poštovanja i čovjeku kao misaonom biću koje treba postupati mudro i oprezno u stvarima kojima ne može pretpostaviti ishod, a rezultat su njegovog djelovanja. I sam Karl Marx smatrao je kako do nekakve promjene mora doći i kao prave osobe za provođenje revolucionarnih promjena vidio je filozofe zato što upravo oni svijet gledaju čisto i trezveno, no ipak drugačije od drugih ljudi i sposobni su za takvo što. Prema njemu su filozofi ti koji mogu promijeniti svijet.

Za kraj se ovdje slažem s činjenicom da filozofija humanizma treba zamijeniti fil. utilitarizma jer ljudi trebaju postati suosjećajniji i tolerantniji jedni prema drugima. Čovjek ne može živjeti potpuno neovisno o drugima. Potrebni su mu drugi ljudi i upravo je zajedništvo i suradnja rješenje ovog trenutnog problema, ali i budućih.

Elizabeta Matković, 4.e

Zadaća filozofa, prema Marxu, izmjena je svijeta nabolje. Svijet kakav trenutno poznajemo uveliko je izmijenjen jednim baukom - izbijanjem pandemije koronavirusa. Marx nije govorio o takvoj promjeni, on je govorio o promjeni svijesti društva kao skupa individualaca koje vode suosjećanje, tolerancija i zajedništvo prema razvijenijem društvu koje ne obilježava kapitalizam. Da smo mi, kao društvo, djelovali na taj način od onda kad je Bill Gates govorio o rupama u zdravstvu i spremnosti našeg globalnog sustava u slučaju pandemije, možda bismo bili spremniji, ali možda bi samo bilo dovoljno da očekujemo i predviđamo moguću situaciju nego da ju lovimo kao što je sad slučaj u svijetu. Takva socijalistička vizija, zasnovana na filozofiji humanizma, povezana je s etikom odgovornosti Hansa Jonasa gdje svaki čovjek kao dio društva treba biti svjestan i, sukladno tome, odgovoran za svoje postupke i njihove posljedice. Društvo nalik tome koje bi bar do neke mjere moglo previdjeti svoje nedostatke, svakako bi bilo spremnije na ovakve izvanredne događaje. Također slično je razmišljao i Kant stavljajući naglasak na djelovanje iz dužnosti koje je sukladno s moralnim zakonom pojedinca, koji bi onda, kao i Marxov, bio dijelom društva kojeg karakterizira tolerancija i dijelom društva koje živi u skladu sa zakonima prirode.

Ema Vidaković, 4.c

Odgovornost čija se važnost u kontekstu današnjice pokušava utišati u korist filozofije utilitarizma, sve više se ističe kao jedino rješenje u naizgled bezizlaznim situacijama. Upravo je ona ta koja daje smisao trudu koji ulažemo i radu koji je rezultat trud. Uz odgovornost imamo i dužnost socijalno se osvijestiti u društvu koje prepušta i prisiljava svoje članove da se bore za svoju emocionalnu, mentalnu i fizičku dobrobit.

Sustav treba biti u službi društva, a ne obrnuto. Ljudska zloba i egocentričnost stvaraju granice u kojima se pokušava osigurati generalna probitačnost, na najjednostavniji i najbrži mogući način. Želja za materijalnim i tehnološkim napretkom ne osigurava dobrobit pojedinaca ni unutar tih granica. Takav sustav ne čini članove društva ostvarenim pojedincima koji na život gledaju kao smisleno organiziranu egzistenciju, koju su organizirali sposobni. Zato je vrlo važna filozofija humanizma i etika odgovornosti koje mogu promjeniti individualnu i kolektivnu svijest. Kada promjenimo svoje stavove (i utemeljimo ih na suosjećanju, poštovanju, ravnopravnosti i toleranciji), osvjestimo kratkotrajnost ljudskog života, nemoći pred zakonima prirode i dugotrajnost posljedica ljudske oneodgovornosti i nemara, mogli bismo usmjeriti svoj pogled iznad granica koje nas razdvajaju.

Danas razumijemo da su te granice neutemeljene, zakoni prirode ih ruše. Neodgovornost koju vodeći pokazuju u svojem djelovanju i radu unutar granica rezultiraju kobnim posljedicama svjetskih razmjera. Neki od nedavnih primjera su spaljivanje prašume zbog zemljišta i požari izazvani nestabilnim stanjem u atmosferi zbog zagađenja, nesigurno organiziranje nuklearnih elektrana, zanemarivanje razvijanje svjetskih zdravstvenih organizacija,... Iz toga zaključujemo da nad prirodom nismo stekli potpunu moć, no možemo iskoristiti našu moralnu odgovornost te uz pomoć preventivnih mjera zaštititi dobrobit prirode i zajednice.

Definicija bauka: u narodnom vjerovanju neodređena prikaza od koje hvata strah, ono što zastrašuje, sablast. Upravo se mi danas s tom definicijom suočavamo. Naša definicija je COVID-19. Tko bi rekao da nešto tako nevidljivo može naštetiti ljudskom biću, gospodarstvu, ekonomiji ili čak mentalnom zdravlju? Mi smo mogli pretpostaviti sadašnju situaciju i sada se pokušavamo izboriti s njom i pokušavamo napraviti sve što je u našoj mogućnosti da se ovo riješi na što bolji način. Kako Hans Jonas tvrdi da smo mi moralno odgovorni za cjeloukupnu prirodu i to ne samo zato što je ona neophodna za čovjekov opstanak, već zato što smo s tehnologijom stekli nad njom potpunu moć. Upotpunosti se slažem s njegovom tvrdnjom zato što mi i jesmo odgovorni za ovu situaciju. Ne samo za situaciju s ovom bolesti, već smo krivi i za mnoge druge stvari koje smo učinili našoj planeti, pa su se zbog nas samih bolesti i pojavile. Ključ budućnosti za Karla Marxa leži u individualnoj i kolektivnoj svijesti ljudi. Rehabilitaciju humanističke i etičke biti prema Hansu Jonasu označava odgovornost prema priroodi. Ako krenemo od jednog čovjeka koji želi dobro zemlji i svim ljudima na njoj tako ćemo stići i do puno ljudi koji također žele isto. Zbog toga treba etički rezonirati, kako bi Hans Jonas rekao, odnosno treba predvidjeti efekte svojih djelovanja. Moramo razmisliti hoće li to štetiti prirodi i okolišu ili neće. Njegovo razmišljanje možemo povezati s Kantovom dentološkom etikom jer obojica smatraju kako gledanjem prema budućnosti čovjek može doći do posljedica koje će zadesiti čovječanstvo. Slažem se s teorijom Hansa Jonasa. Moramo biti pametni i moramo početi razmišljati o našim postupcima. Jer naši postupci čine našu budućnost. Sada kada nas je zadesila ova situacija svi govore ‘kako je bilo prije dobro…’ Prije nismo razmišljali, sada smo prisiljeni na to.

Petra Vidak, 4.c

Europa sad, kao i uvijek u prošlosti ima problema s kojima se suočava. Trenutno najveći, ali ne i jedini, problem je širenje novonastalog virusa po svijetu. Iako smatram da ima još problema, možda i većih od ovoga, koji samo nisu dovoljno naglašeni u medijima, što je u današnje vrijeme neophodno za globalno buđenje i rješavanje problema. Prema snimci održanog govora Bill Gatesa iz 2015. vidimo da smo očito mogli pretpostaviti ovakvu situaciju, samo što kako se to često zna događati, zaokupljeni smo jednom mišlju, ne vidimo oko sebe, prijetnjom smatramo samo ono što nam je pred nosom, a ne znamo se okrenuti malo oko sebe i biti spremni na „napad“ iz više kutova. Na ovakvu situaciju možemo malo kako utjecati, pravi utjecaj mogli smo odraditi ranije, a sada možemo samo stoički podnijeti do kraja, pokušati spasiti što više života i truditi se iz toga iznjedriti neku pouku. Po Karlu Marxu svijet se treba drastično promijeniti, globalni mentalitet treba biti promijenjen i ta revolucija donijet će nam bolji, pravi svijet. Tu stavlja jako veliki naglasak na filozofe i poziva ih da oni budu ti koji će početi tu promjenu, da oni svojom promjenom rada i razmišljanja budu prvi sustvaratelji novog svijeta: „Filozofi su svijet samo različito interpretirali, radi se o tome da se on izmijeni“. I po meni je tu problem, kojeg vidimo na primjeru njegove socijalističke vizije i one koja se ostvarila u povijesti. Njegova vizija koja je trebala „moralizirati“ svijet pretvorila se u teški teror. I tu vidimo da i odlična ideja interpretirana u drugim rukama daje više štete već koristi. Tako bi, sudeći po primjerima iz povijesti, neka velika filozofska zamisao u rukama velikog vladara, koji ima moć i ne vidi ništa osim toga, propala. U svom temelju Jonasova rehabilitacija je slična Marxovoj, treba moralizirati društvo, samo što je u ovom slučaju ne toliko okrenuto prema čovjeku nego prema prirodi. On se tu uspoređuje i s Kantovom deontološkom etikom. Moja jedina kritika na tu njegovu teoriju, i tu bi završila, je svakako da mi ne možemo vladati prirodom, nikad nismo mogli i nikad nećemo moći, kad god mi mislimo da sve znamo, da sve možemo predvidjeti ona nas neugodno ili pozitivno iznenadi. I zato trebamo moralno biti odgovorni prema prirodi, ali ne zato što vladamo njom već zato što ona vlada nama.

Marija Matozan, 4a

Bauk. U slavenskoj mitologiji opisan kao stvorenje koje se krije na tamnim mjestima, rupama ili napuštenim kućama, čekajući da zgrabi, odnese i proždere svoju žrtvu. Po definiciji, ono od čega hvata strah, sablast. Mnogi bauci harali su Europom i svijetom tijekom ljudske povijesti. Od samih početaka čovječanstva, pa sve do danas. Od vatre do COVID-19. Virus COVID-19 iz dana u dan uzima sve više žrtava, te dovodi u opasnost život i zdravlje svakog pojedinca. Priroda je još jednom pokazala da je nepredvidiva i svim ljudima je pokazala „tko je gazda“.

Pandemije poput ove su zapravo nepredvidive, te se na njihovu pojavu ne može utjecati, ali se njihovo širenje može preventirati odgovornim ponašanjem i podizanjem svijesti o problemima koji nas pogađaju u ova moderna vremena. Karl Marx govori kako ostvarenje harmonije ovisi o promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi. Njegova teza ukazuje na to da ako se svi kolektivno ujedinimo, možemo preventirati širenje ovog, ali i pojave novih bauka u budućnosti. Također, Marx ističe filozofiju humanizma i potrebu za većim uvažavanjem etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. H. Jonas govori kako smo mi ljudi imamo odgovornost prema prirodi oko nas, prema njegovoj tvrdnji „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti“. Ne bih se složio s tom tvrdnjom, jer imamo vjerodostojan primjer da čovjek na prirodne sile nikako ne može utjecati, niti ih suzbiti, bez obzira na naš tehnološki napredak. Smatram da nikada nećemo moći utjecati na prirodne sile koje su tu oduvijek i koje su tu bile i prije nas, te koje će biti poslije nas. Trebamo naučiti živjeti u skladu i harmoniji s njom kako bi nam ovaj život na Zemlji bio što lagodniji.

Matej Jerković, 4.c

Bauk s kojim smo danas suočeni jesu neizvjesnost i strah od posljedica koje sa sobom nosi virus COVID-19. Doktorica „sreće“ intervjuirana u vijestima poručuje nam da bismo se trebali osjećati bolje ako situaciju percipiramo na drugačiji način, ali ako djelovanje izostane teško možemo išta postići. Kao što je Marx rekao: „Filozofi su svijet samo različito interpretirali, radi se o tome da se on izmijeni“. Vrlo lako mogli smo i trebali predvidjeti da će do nove epidemije doći prije ili kasnije, a ipak, dočekali smo ju nespremni. Čovjeku je svojstveno da negira moć koju ima ili ju koristi na krivi način. Jonasova etika odgovornosti nudi nam rješenje. „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbit.“ Ne bih se složila da smo nad prirodom stekli potpunu moć, ali ako smo sposobni predvidjeti efekte svojih djelovanja na nju, možemo poboljšati svoje ponašanje i tako spriječiti potencijalnu štetu. Marxova socijalistička vizija zamišlja svijet u kojemu dolazi do promjene individualne i kolektivne svijesti ljudi, a sustav je zasnovan na filozofiji humanizma. Dakle, tolerancija i zajedništvo bile bi glavne vrijednosti u takvome društvu-upravo ono što nam nedostaje. Ukoliko gospodarski i društveni razvoj ostanu nadređeni zakonima prirode, naša budućnost postajati će sve više ugrožena, jer priroda nam više neće pružati prilike da dokažemo da smo vrijedni suživota s njom.

Ana Jović, 4.b

Moderan čovjek je zaboravio pojam bauk. Prije nismo bili na vrhu hranidbenog lanca. Pračovjek je bio sretan svaki dan koji bi preživio jer nije stradao od strane prirode, ali danas među ljudima ne postoji svakodnevni strah od smrti. Uzdigli smo se nad prirodom uz pomoć svoje tehnologije. Razvili se na svim područjima bez straha da postoji nešto što ne znamo ili ne poznajemo. Sakrili smo se iza svoje materijalne moći misleći da smo nedodirljivi. Da bi nas posjetio Koronavirus i podsjetio na našu pravu moć usporedi s prirodom. Svi su u strahu od smrti. Cijele trgovine pokupovane, nestašice hrane. Panika se stvara. Svi su po svojim kuća u samoizolaciji kako bi spriječili širenje virusa, te smirenje situacije kako bi se vratili u stari materijalistički svijet. Tek sada vidimo koliko nam sva tehnološka znanja ništa ne znače naspram snage prirode koja nas je sve stjerala u naše domove da razmišljamo. Kako bi spoznali da smo zatrovani idejama materijalizma. Filozofi nam mogu pomoći da spoznamo kako smo se odmaknuli od filozofije humanizma. Mnoge stvari koje su danas postale moralne nisu nužno dobre za nas. Nadam se da smo sada shvatili kako priroda vodi ovaj svijet te da smo zapravo vrlo maleni i nesposobni na mnogo razina. Ovo nam treba biti lekcija.

Fran Marić 4.e

Bauk, uistinu svevremenska riječ koja označava strah i paniku. Ljudi su se uvijek nečega bojali, uvijek su se događale nekakve katastrofe koje su ljudima ”tjerale strah u kosti”.

To se događa i danas. Trenutno je svijet pogođenom koronavirusom, katastrofom koja uvelike utječe na živote ljudi. No je li čovjek mogao utjecati i predvidjeti ovako nešto? Kao što je Bill Gates u videu rekao, čovjek je mogao ovo pretpostaviti. Uz svu tehnologiju i znanje koju posjedujemo mogli smo znati da će se ovo dogoditi. Ali čovjeku su očito bitniji ekonomija i zarada, a na ovakve se stvari obazire tek kada bude prekasno. Moramo se probuditi jer ćemo u protivnome sami sebe uništiti, a to je poruka koju nam i priroda šalje. Moramo se promijeniti. Marx govori o promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi. Objašnjava kako ljudi moraju prevladati svoj egocentrizam i okrenuti se suosjećanju i zajedništvu. Ljudi trebaju shvatiti da ne mogu sami opstati u ovome svijetu, nitko ne može. Moramo se ujediniti, međusobno si pomagati i tako ćemo uspjeti pobijediti sve, pa i ovaj koronavirus. Jedino će tako postojati sustav zasnovan na filozofiji humanizma, a ne utilitarizma. To je ta Marxova socijalistička vizija. Jonas opet sugerira da je čovjek biće koje je sposobno predviđati i uza svu moć i odgovornost koju ima mora voditi računa o prirodi.

Ne smijemo se postavljati iznad prirode i njezinih zakona. Mi smo tu da budemo dio nje, a ne da ju uništavamo, zbog nama trenutno bitnijih stvari, jer bi uništenje prirode značilo i naš propast.

Filip Brčić, 4.c

Suvremeni bauk, neodređena, zastrašujuća sablast se trenutno širi Europom u obliku koronavirusa, isprva bezopasnom virusu koji je uzrokovao minimalne simptome, a sada svakodnevno ubija na tisuće ljudi po cijelome svijetu. Situacija je, naravno, bila nepredvidljiva u ovom trenutku, no uvelike se mogao spriječiti metež kakav je uzrokovala-mogli smo na vrijeme reagirati. No koliko god ovakve situacije bile nepredvidljive, toliko bi trebale biti očekivane i ljudi bi trebali biti spremni na njih.

Problem je što se više ulaže u ekonomiju, gospodarstvo i druge grane koje pune državnu blagajnu umjesto da se više ulagalo u zdravstvo, istraživanja i grane koje će biti od velike važnosti u ovakvim situacijama, koje će pridonijeti čovječanstvu. Nažalost, smatralo se da smo mi ljudi najviša i najinteligentnija bića na ovom svijetu, da nam nitko ne može ništa. No priroda nam je drukčije pokazala. Dokazala nam je da smo se prema njoj trebali drukčije odnositi; vratila nam je istom mjerom. Dakle, stvari koje bi trebale biti prioritet očito nisu bile prioritet. Potencijalnoj opasnosti se odmahnulo rukom omalovažavajući njezinu razornu moć, pritom ne misleći na posljedice. Kako Marx govori, kapitalistički sustav kakav je prisutan danas bi se trebao reformirati u smislu većeg uvažavanja etničkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva, a ne biti zasnovan na utilitarizmu. Prema Marxu, ključ budućnosti leži u samom tome, govori kako se svijet treba izmijeniti, kako mora doći do promjene individualne i kolektivne svijesti. Moramo shvatiti da budućnost leži na nama, da je svatko odgovoran za sebe koliko i za druge, da smo mi odgovorni za prirodu i njenu budućnost jer smo ju tehnologijom prevladali; ona je nama sada podređena, a „ono nad čime imamo moć nam je povjereno“. Upravo to je njegova socijalistička vizija, da svi teže utilitarizmu i uzajamnoj pomoći. Hans Jonas opisuje čovjeka kao biće koje zahtijeva određeni stupanj poštovanja, ali i kao biće koje ima obvezu postupati mudro i odgovorno ne misleći samo na svoju korist. Takvom filozofijom bi se i mi trebali voditi u današnjem svijetu, radi naše, ali i radi budućnosti cijeloga svijeta.

Nažalost, zakazali smo u tom pogledu, a dokaz su sve ove katastrofe koje se ovih dana događaju u prirodi i svijetu, kao i sam razvoj situacije sa koronavirusom; kako smo se mi odnosili prema prirodi, tako ona nama sada vraća. Dakle, mi jesmo ti o kojima priroda ovisi, ali isto toliko i mi ovisimo o njoj, jer bez nje, nema ni nas.

Iva Dragun, 4.c

Shvaćanje da društveni i gospodarski razvoj trebaju biti nadređeni zakonima prirode dovodi do ambicioznog poticaja na razvoj čovječanstva u društvenom i gospodarskom aspektu. Međutim, posljedice koje ono ostavlja na čovjeka, a osobito na prirodu su neizmjerne. Stoljećima je usmjerenost čovjeka bila izričito prema stalnom napretku, neobazirući se pritom na cijenu koju će platiti. Živjeli smo užurbano i sebično, nismo marili za prirodu i očuvanje okoliša. Nismo vidjeli svijet oko sebe, nismo vidjeli koliko priroda pati. Iako nas je priroda upozoravala na naše bezobzirno ponašanje, oglušili smo se na svako upozorenje i nastavili živjeti sebično. Tek velike i destruktivne pojave zaustavile bi čovjeka, ali samo na trenutak. Bauk pred kojim strepi čitavo čovječanstvo danas je smrtonosni virus COVID-19. Mnogobrojne žrtve posljedica su dugogodišnjeg postupanja čovjeka. Čovjek kao misaono biće imao je obvezu postupati mudro i oprezno naspram nesagledivih ishoda vlastitog djelovanja. Na to je upozoravao i Hans Jonas kada je rekao da „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a ono što nam je povjereno moramo skrbiti“. Jonas je smatrao da je potrebno djelovati preventivno, a ne kurativno, odnosno zakašnjelo. Ukoliko je ljudsko biće sposobno predvidjeti posljedice svoga djelovanja, ono mora promijeniti ponašanje koje šteti prirodi i okolišu. Ključ budućnosti leži u promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi, odnosno ovisi o podizanju svijesti na višu spoznajnu razinu, humanu i etičku. Potrebno je prevladati egocentričnost i stvoriti suosjećajnost, toleranciju i zajedništvo. Prema Marxu, upravo je to zadaća filozofa kao i revolucionarno izmijeniti svijet radi ostvarenja novog društva slobode, jednakosti i harmonije. Javlja se potreba za reformom koja će dovesti do većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. Vrijeme je da čovječanstvo preuzme skrb za ono što mu je povjereno.

Ivan Lešić, 4.e

Siloviti tehnološki napredak svijeta u zadnja dva stoljeća remeti sliku svijeta onakvog kakav je bio prije tisuću-dvije godina. Tehnologija sve više postaje superiornija nad prirodom te se ljudi počinju pitati treba li to biti tako ili ne.

Sam primjer razlike tehnološkog evoluiranja i ravnoteže koju priroda postiže možemo primijetiti ovih dana. Naime, trenutna bolest koja hara svijetom COVID-19 je zatočila veliku većinu ljudi u njihove domove te na tren zaustavila cijeli svijet industrije, strojeva, tvornica, a ponajviše zagađenja. Iako se pod zagađenja često pomišlja ugljikov dioksid te ostali ispušni plinovi, glavno je zagađenje upravo čovjek. Bez čovjeka na ulicama, ovih dana se može primijetiti kako se priroda oporavlja i vraća na „staro“. Znači li to da treba usporiti tehnološki svijet kako bi priroda došla na svoje? Upravo suprotno. Treba ga omogućiti i razviti u što većoj mjeri sa ciljem da postane koristan prirodi kako bi se postigla ravnoteža između ta dva skoro kontradiktorna pojma. Također, treba promijeniti čovjeka. Prema J. Hansu, od ključne je važnosti promijeniti individualnu i kolektivnu svijest ljudi jer kako sam rekao, čovjek je najveće zagađenje svijeta. Treba riješiti glavni problem koji nije nimalo lak, ali bez njega nije moguće postići harmoniju na Zemlji. Čovjeku je povjereno čuvati ono što je dobio, ali mora paziti na moć kojom raspolaže jer vrlo lako može biti destruktivnih posljedica. Mora pokazati odgovornost i zrelost prema onome što mu je povjereno. Recimo na primjer da sin od oca naslijedi kuću u kojoj će sam živjeti do svoje starosti. Hoće li on tu kuću zapustiti i ostaviti iako će živjeti tamo još dugi niz godina. Upravo suprotno, pazit će ju kao oko u glavi.

U zaključku, iako čovjek misli da svojom moći imajući toliku tehnologiju u svojoj blizini može kontrolirati prirodom, priroda je ta koja bi trebala imati kontrolu nad svime.

Ivan Pavošević, 4.e

U nekim narodima biće iz bajke za plašenje djece, negdje za ptice i divljač, a danas poznato i kao neodređena sablast koja zastrašuje. Bauk je, oduvijek bio poznat, ali ljudi nisu imali zajednički naziv za užasavajuće stvari koje im nisu poznate. U današnje vrijeme, COVID-19 ili tzv. korona virus nosi značenje jednoj bauka. "Prikrao nam se" te iskoristio sve naše mane i nespremnosti. Virus nosi svakojake predispozicije, poput održivosti, lake prenosivosti i na kraju letalnosti, protiv kojih se teško boriti. Pitanje je kako smo si to dopustili?

U poznatom Bill Gatesovom govoru "The new outbreak? We're not ready" iz 2015. godine govori se o spremnosti i nespremnosti, o upozorenju i vremenu, kojeg nema puno, koje nam je ostalo. Gates je iznio sve jasne činjenice koje bi lako trebale doprijeti do ljudi, ali među ljudskom populacijom normalno je da se ne zabrinjavamo dok to nije potrebno. Dokle nas je to dovelo. Tisuće i tusuće mrtvih, čiji su životi mogli ostati neokončani kada bi se više posvetilo tome. Današnji svjetski epidemiolozi i hrvatski također te Stožer civilne zaštite RH dobro se brinu o situaciji, a jedino što je u našim rukama jest pobrinuti se za vlastitu sigurnost, a i tuđu time što nećemo ugrožavati nikoga i držati se podalje.

Što se tiče Karla Marxa, ključ budućnosti obuhvaća podizanje svijesti na višu spoznajnu, humanu i etiču razinu te prevladavanje egzocentričnosti u korist tolernacije i zajedništva. Srž njegove socijalističke vizije čini filozofija humanizma za koju kaze da će biti zasnovana uvažavanjem etičkih, socijalnih i ekoloških uvjeta. To bi značilo da je čovjek tvorac vlastite povijesti, upravo zbog svog filozofskog, umjetničkog i znanstvenog zalaganja.

Hans Jonas tvrdi kako smo moralno odgovorni za cijelu prirodu, da nam je ona povjerena te da za ono što nam je povjereno moramo skrbiti. Istina je da se za prirodu treba skrbiti i mi smo ti koji joj činimo korist ili štetu, ali ni u kojem slučaju joj nismo nadređeni niti ćemo ikad steći potpunu nadmoć. Ona je ta koja upravlja i koja će u slučajima potrebe i nebrige učiniti nešto drastično.

Na kraju krajeva, i smrt je prirodna. Nikakvo ljudsko djelovanje neće to promjeniti i nadjačati stoga je samo na ostatku svijeta da shvati kome treba udovoljavati.

Iva Krušelj, 4.d

Bauk je nešto što izaziva strah kod ljudi , nešto nevidljivo i čovjeku nepoznato. Te ga plaši pomisao na to.Trenutačni bauk koji se širi Europom jest strah od smrti izazvane korona virusom.Strah od nevidljivog neprijatelja,koji je izazvao opću katastrofu i paniku u svijetu.Pitanje koje se ovih dana često povlaći među ljudima jest „Jesmo li mogli ovo predvidjeti i zaustaviti ?“. Nonažalost nitko ne daje konkretne odgovore. Da je se moglo predvidjeti svakako jest i to možemo potvrditi videom u kojem Bill Gates zapravo govori da će zavladati epidemija svijetom. Te da se on neće moći suoćiti sa njom , jer neće biti spreman. Gledajući taj video , dovodi me do moga prvog argumenta, a on glasi: „Ako čovjek dođe do novih spoznaja u području bilo koje znanosti , moralno je obavezan obavijestiti svijet o svome otkriću.“ Jer ako čovjek dođe do određenih spoznaja kojima bi mogao pomoći svijetu ili zaustaviti neku epidemiju trebao bi onda pomoći ljudima . Samim time on bi bio nadređen na primjer tome virusu, upravljao bi njime. Tako i prema samome Marksu koji govori da stvaranje novog društva slobode ovisi o promjenama odnosa ekonomske i političke moći.Te o promjenama društvenog odnosa,već prije svega ovisi o promjeni svijesti ljudi. Čovjek kao individualno biće treba podizati svoju svijest na višu spoznajnu,humanu i etičku razinu. Zapravo govori o tome kako čovjek treba prevladati egocentričnost. On treba biti više suosjećajan i tolerantan.Sve u svemu treba težiti zajedništvu. Tada će se sustav zasnivati na filozofiji humanizma umjesto na filozofiji utilitarizma. Drugi argument jest taj da čovjek može upravljati zakonima prirode, te on sam odlučuje kako će njemu biti . Znatnijim razvojom ljudske vrste, čovjek je također razvio tehnologiju.Samim razvojem tehnologije , on je stekao potpunu moć nad prirodom.Prema rriječima H. Jonasa:“Ono nad čime imamo moć nam je povjereno , a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti.“Tako prema njegovom bioetičkom stavu čovjek kao tjelesno biće zahtjeva visoki stupanj poštovanja i kao misleće biće ima obavezu postupati mudro i oprezno. Što zapravo govori o odgovornosti i moralnoj obavezi svakoga čovjeka. Samo biranje čovjekovo jest svrsiishodno ponašanje, te time predstavlja vrhunsko dobro. Te to nastoji primjeniti na sva živa bića koja predstavljaju svrhu u sebi. Jonasevu etiku odgovornosti možemo poistovjetiti s Kantom.

K.P.4.F

Današnji svijet obilježio je veliki tehnološki napredak koji je utjecao na razvoj cijelog svijeta u svim spektrima. Razvoj modernog društva doveo je do gubitka onih osnovnih ljudskih osobina, odnosno doveo je do otuđenja ljudi. Trenutno se Europom i svijetom širi COVID-19 zbog kojeg je svakodnevni život stao. Taj bauk izaziva strah kod današnjeg društva jer ono nije bilo spremno.

Njemački filozof Karl Marx tvrdi da ostvarenje novog društva slobode, jednakosti i harmonije mora biti temeljeno na promjenama. Kako bi to društvo funkcioniralo, promjene se moraju dogoditi u svakom pojedincu, a zatim i kolektivno. Da bi došlo do promjena, pojedinac mora prevladati svoju egocentričnost te podići svijest na višu spoznajnu, humanu i etičku razinu. Marx smatra buđenje svijesti, koja je zanemarena u filozofiji utilitarizma koja obilježava kapitalizam, zadaćom filozofa.

Drugi njemački filozof, Hans Jonas, u etici odgovornosti ukazuje na probleme čovjekove biti i bitka. On ima dva vida čovjeka: čovjek kao tjelesno biće koje traži visoki stupanj poštovanja i čovjek kao misleće biće koje mora postupati mudro i oprezno jer je društvo moralno odgovorno za cjelokupnu prirodu. Jonasovu etiku možemo povezati s deontološkom etikom Immanuela Kanta.

Slažem se s Jonasovim bioetičkim stavom da trebamo biti odgovorni jer smo tehnologijom stekli potpunu moć nad prirodom koja je nužna za naš opstanak.

Ivana Maroslavac, 4.d

U narodnom vjerovanju bauk je nekakva neodređena prikaza od koje hvata strah. To je nešto zastrašujuće i sablasno. Bauk koji se danas širi svijetom definitivno je koronavirus. Ljudi sada žive u strahu za svoje živote, ali i za živote svojih bližnjih. Jesmo li mogli takvo što predvidjeti? Na neki način jesmo. Još 2015. godine Bill Gates u svom je govoru "The new outbrake? We’re not ready." govorio o mogućnosti ovakve pandemije. Nakon toga ništa se drastično nije promijenilo jer mi ljudi ne reagiramo na nešto sve dok se to ne dogodi, ali tada može biti kasno. Hrvatska se dobro nosi s ovom situacijom, ali u mnogim državama to nije slučaj jer su odbijali priznati da je to nešto veliko što će svima promijeniti živote. Zbog ovakvih situacija potrebni su nam filozofi koji će nas poticati na razmišljanje, ali i na djelovanje kao što je i sam Marx rekao: "Filozofi su svijet samo različito tumačili, radi se o tome da se on izmijeni." Što se sve treba dogoditi da mi napokon počnemo razmišljati o posljedicama našeg djelovanja? Sve je to lijepo: bogatstvo, posao, tehnologija,... Što je sa prirodom? Nju iz dana u dan sve više uništavamo i trujemo. Nemamo prava na to. „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti", H. Jonas. Ako uskoro ne krenemo brinuti o prirodi, ona će se početi brinuti sama o sebi, ali na našu štetu. Društveni i gospodarski razvoj nikako ne mogu biti nadređeni zakonima prirode jer će priroda uvijek biti jača od nas i uvijek će nas moći iznenaditi, a mi na to nećemo biti spremni što možemo vidjeti iz ovoga primjera s koronavirusom.

Matea Stojić 4.b

Čovjek, lociran u epicentru globalne katastrofe, zatrpan lavinama histerije i nemoćan. Jedan virus preuzeo je živote mnogih i diktira nam budućnost. Prema riječima Bill Gatesa cjelokupna situacija mogla se izbjeći unaprijed organiziranim sustavom mjera protiv epidemiološke krize. Jesu li njegove teze duboko utemeljene na razumijevanju problema ili ih je pak ugrubo oblikovane prepustio nama na samovolju razuma?

Zaključiti kako se sama epidemiološka kriza mogla izbjeći bilo bi potpuno nesuvislo i krajnje neutemeljeno no reći kako se uz određene mjere opreza cijela situacija mogla držati pod kontrolom bilo bi i više nego točno. Nailazimo na sljedeći problem. U situacijama kao što je ova, društvo postaje sumnjičavo i svatko postaje neprijatelj. Nepovjerljivost prema vlasti i zanemarivanje autoriteta rađa sasvim neke nove i kompleksnije probleme. Čovjek zaboravlja svoju primarnu svrhu u svijetu, opstati i omogućiti opstanak. Umjesto toga prepušta se iracionalnim mislima i tone u nesvrhovitost samoga sebe. Ono što Marx ističe jeste naša mogućnost da se odupiremo dimenzijama u kojima nemamo svrhu, a svrhovitost pronađemo u moći koji naša interpretacija svijeta ima. Naime, filozofska interpretacija, pomno promišljena i logički ispravna može mijenjati svijet. Pri tome ne mislimo na svijet sam po sebi nego velika uvjerenja malih ljudi koji ga zajedno čine. Dakle to nadopunjuje misli filozofa H.Jonasa koji ističe ne samo našu mogućnost da vladamo kao intelektualna bića nego i odgovornost koja dolazi uz tu privilegiju. Ponovno buđenje i obnova naših etičkih i moralnih principa na kojima nam počivaju svakodnevni životi nužno je kako bismo postigli potrebnu svijest za nastavak u bolju budućnost. Nedostatak senzibilnosti za prirodu iz koje se rađamo i u koju nestajemo čini nas neprijateljem broj jedan ovome planetu kojeg nazivamo dom. Sve što čovjek stvori, od tehnoloških otkrića do socijalnih konstrukta, nije zapravo prirodno da postoji. Dakle opravdavati trenutnu situaciju kao nekakvu kaznu većega božanstva za neposluh ljudi nije toliko neistinito. U stvarnosti to božanstvo na koje se referiramo bila bi priroda, a naš neposluh jeste pohlepa i iskorištavanje dobrote koju nam je priroda pružila. Društveni i gospodarski napredak međusobno su usko povezani, a zajedno opet jako kontrarni zakonima prirode. Iz trenutne situacije možemo izvesti zaključak kako je gospodarstvo zapravo podređeno prirodi koja je za nas ljude neukrotiva.

S obzirom na našu asimilaciju na gospodarstveni sustav usudim se reći kako će čovječanstvo jako teško živjeti u svijetu gdje je takav sustav opstruiran ili nepostojeći no puno teže će živjeti u svijetu gdje je priroda doživjela svoj krah. Silina prirode je nezamisliva, a mi smo nezamislivo maleni i nemoćni kraj nje.

Gabriela Josipović 4b

Društveni i gospodarski razvoj trebaju biti nadređeni zakonima prirode

Priroda je sama po sebi neukrotiva, nemoguće ju je nadvladati. Čovjek često pomisli kako je nezaustavljiv, no kada se dogodi nekakva prirodna katastrofa ili se pojavi pandemija, tek onda shvati da je nemoćan nad prirodom. Dakle, ako čovjek nije u mogućnosti nositi se sa zakonima prirode smatram da društveni i gospodarski razvoj ne može biti nadređen istima. Moguće je predvidjeti neke stvari, na primjer pandemiju, no nikada ne možemo sa sigurnošću reći da će se ostvariti. Ako se dogodi ono što se predviđalo mi i dalje ne znamo kako će svijet reagirati. Neki su ljudi predvidjeli pojavu virusa COVID-19, ali i dalje se svijet teško nosi s tim. Ako su predvidjeli da će se virus pojaviti, da će harati svijetom i nemilosrdno ubijati nevine ljude, zašto onda nisu našli način spriječiti ga ili barem na vrijeme reagirati kada se virus počeo širiti? Nemoguće je. Neizvedivo je pravilno reagirati u takvim kriznim situacijama jer mi ne znamo kako će zapravo priroda „odigrati“ svoju ulogu. Virus je pogodniji kada je vani hladno. Hrvatska, drugi dan proljeća, pada snijeg, dva dana prije zabilježena je temperatura od 21*C. Vi ćete svoju ulogu igrati onako kako priroda to zahtjeva. Priroda je nadređena nama! S druge strane imamo filozofe koji promišljaju o ovakvim situacijama, nude nekakva rješenja. U trenutnoj novonastaloj situaciji mislim da smo svi filozofi. Ne prođe dan da ne promišljamo o nama, našim bližnjima, svijetu… Svakog dana mijenja se svijet, mijenjamo se i mi. Postavljamo nove granice, ciljeve, iz dana u dan nosimo se s drugim problemima. Marx želi promijeniti svijest ljudima, želi u njima potaknuti solidarnost, empatiju, želi uspostaviti zajedništvo. Možemo povući korelaciju sa teorijom Hansa Jonasa koji smatra da ukoliko neke okolnosti možemo predvidjeti trebamo djelovati odgovorno. Uzmimo za primjer klimatske promjene, podizanje svijesti o biologiji i ekologiji u ljudi može proizvesti učinak da se ekološke katastrofe ne događaju. Smatram ovo dobrim rješenjem, ali i dalje zadržavam stav da je priroda nepredvidiva i da koliko god osviješteni bili neće promijeniti da se katastrofe događaju, na primjer potresi. Uvijek nas nešto može iznenaditi, a na nama je da se snalazimo u situaciji kako znam te da zadržimo pozitivne misli.

Marija Pavić, 4.b

U ovome hiperglobaliziranome svijetu kojim upravljaju megakorporacije čovjek je prividno slobodan. Ljudi smatraju da imaju slobodu kupovanja, međutim online svijet organiziran je tako da prati ljude i njihova pretraživanja i izbacuje im oglase sukladno njihovim interesima. To je samo jedan primjer skrivene kontrole ljudi od strane svjetskih megakorporacija. Marx je tako htio objasniti u kojem se smjeru razvija svijet i zašto je to loše. Naime, činjenica je da prevladava filozofija utilitarizma koja se očituje u tome da najbogatiji postaju još bogatiji, dok siromašni postaju sve siromašniji. Velike svjetske tvrtke iskorištavaju i izrabljuju ljude u siromašnim zemljama kako bi ostvarile što veći profit. Ovo su samo neki od primjera zašto bi se kapitalistički sustav trebao reformirati u smislu uvažavanja zahtjeva malog čovjeka. Zbog toga je potrebna tranzicija u smjeru filozofije humanizma, koja na prvo mjesto stavlja čovjeka i njegove potrebe, za razliku od filozofije utilitarizma koja je obilježena privatnim vlasništvom i iskorištavanjem ljudi. Nadalje, Hans Jonas tvrdi kako smo svi odgovorni za prirodu, ali ne samo zato što su nam potrebni njeni resursi i što bez nje ne bi preživjeli, nego zato što smo do sada pomoću tehnologije djelomice ovladali prirodom te je zbog toga moramo znati cijeniti. Potpuno ovladavanje prirodom nije moguće i čovjek može samo misliti da je ovladao njome. Jedan pokazatelj iskorištavanja prirode su fosilna goriva. Uzmimo za primjer samo automobilsku industriju u kojoj su 60% automobila motorna vozila. Uzevši u obzir da su nešto više od polovice toga postotka automobili stariji od 15 godina, došao sam do zaključka da upravo oni emitiraju najveće količine CO2 u atmosferu. Noviji automobili također emitiraju CO2, ali u manjim količinama. Ono što sam htio reći je da čovjek uspješno iskorištava prirodne resurse te da se cijeli svijet pomoć njih pokreće, ali posljedica tog iskorištavanja je globalno zatopljenje koje mnogi još uvijek ne shvaćaju ozbiljno. U prilog tome ide teza Hansa Jonasa; ˝Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti.˝ Još jedan primjer ne shvaćanja ozbiljnosti situacije bio bi koronavirus. Znanstvenici su za taj virus znali, ali nisu očekivali ovolike posljedice. Ovaj virus je svojevrstan primjer bauka jer je neodređeni prikaz od kojeg hvata strah, nešto što zastrašuje. Ali ne bismo trebali biti iznenađeni pojavom ovog virusa i činjenicom da njime ne možemo ovladati jer nismo bili spremni za njega. Bill Gates je u svom govoru rekao kako sljedeća katastrofa neće biti nuklearni rat, nego epidemija virusa. Za rat smo bili spremni, ali nismo bili spremni za virus. Trebalo je okupiti znanstvenike koji će pruočavati viruse i pravovremeno ih spriječiti. Trebalo je uložiti puno više u takva istraživanja, međutim čovjeku je bilo važnije biti spreman za rat. Milijuni vojnika na cijelom svijetu svakodnevno prolaze razne obuke kako bi se pripremili za rat. Ljudi bi možda uspjeli spriječiti virus da su uložili samo dio novca koji je uložen u vojne svrhe. Valjda će čovjek nakon ove epidemije shvatiti ozbiljnost ulaganja u znanstvena istraživanja kako se ovakva sutuacija više nikada ne bi ponovila. – Matej Širić, 4.b

Takozvani bauk, odnosno strah koji se trenutno širi Europom je coronavirus tj. SARS-CoV-2, a bolest koju uzrokuje naziva se COVID-19. Otkriven je u Kini 2019.g te je sljedeće godine uslijedila pandemija diljem svijeta. Bill Gates nam je rekao prije nekoliko godina da bi trebali pojačati mjere opreza u slučaju ovakve situacije koja je vrlo lako moguća i bio je u pravu. Njegov govor je jako zanimljiv i poučan, te smo trebali obratiti pozornost na takvu opasnost puno ranije. Trenutna situacija bila je predviđena s obzirom da su se i u prošlosti širili slični virusi, te smo mogli pretpostaviti da će se s vremenom razviti još jači virus koji bi mogao biti drastičan za populaciju. No, još veći problem je to što zemljama svijeta nije bilo u interesu pobrinuti se da budu opremljeni za takvu situaciju, nego su se više posvetili vojnoj industriji strahujući od nuklearnog rata. Sadašnja pandemija ne bi bila ovoliko snažna da smo imali pripremljene ustanove za oboljele, liječnike i vojsku dobro pripremljene na ovakvu situaciju, dogovorene i uvježbane postupke za stanovnike gradova, te podignute mjere opreza. Karl Marx kao ključ budućnosti i zadaću filozofa vidi u promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi, tj. o podizanju te svijesti na pomaganje jedni drugima i zajedništvo, te prevladavanju sebičnosti i vlastite koristi, na čemu se temelji i sama njegova socijalistička vizija, prema kojoj sustav treba biti zasnovan na filozofiji humanizma, a ne na filozofiji utilitarizma. Unatoč tome, Jonas nam govori kako je čovjek inteligentno biće koje može predvidjeti posljedice i na njih utjecati, te da je moralno odgovoran za cjelokupnu prirodu zbog toga što je stvorio moć nad njom. Njegovo razmišljanje možemo povezati s Kantovom dentološkom etikom zbog toga što smatraju kako u budućnosti čovjek mora postupati mudro i oprezno, jer svojim djelovanjem može doći do posljedica koje će snažno obilježiti populaciju.

Kristina Kiš, 4.c

Bauk je nešto čega se mnogi boje bez razloga. Bauk koji trenutno postoji u svijetu je korona virus. Mislim da smo ovakvu situaciju mogli predvidjeti i da se svijet trebao bolje spremiti za mogućnost pojave pandemije. Smatram da se moglo pretpostaviti zato što su se različite bolesti već kroz povijest u svijetu pojavljivale i one su zapravo neizbježne s obzirom na način funkcioniranja i života čovječanstva. Mislim da neke države nisu dobro odreagirale na situaciju negirajući njezinu ozbiljnost. Utjecati možemo svojom savjesnošću i odgovornošću i pratiti upute ljudi koji su zaduženi da se situacija prebrodi. Marx govori o tome da svoju svijest moramo podići na višu razinu, da egocentričnost mora prevladati u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva. Mislim da je bit njegove filozofije da cijenimo bića koja nas okružuju i da prevlada humanizam umjesto kapitalizma koji se koncentrirao samo na profit. Socijalizam često ljudi smatraju kao nešto loše, ali je mislim da to nije ispravno. Uvažavanjem ekoloških zahtjeva, priroda će biti „blagonaklona“ prema nama, moramo biti svjesni da mi ovisimo o prirodi a ne ona o nama. Jonas smatra da možemo predvidjeti posljedice svog djelovanja i da bi trebalo razmišljati prije nego se dogodi neka nepogoda. On smatra da moramo biti odgovorni prema svemu što nas okružuje, ali da važnu ulogu tu igra odgoj i obrazovanje. Smatram da su gospodarski i društveni čimbenici podređeni prirodi zato što je priroda ta koja ima moć da utječe na te čimbenike, za primjer ću uzeti trenutnu situaciju s korona virusom. Virus nas je „natjerao“ na mjere kojima se mijenja funkcioniranje društva i dolazi do mnogih promjena u funkcioniranju gospodarstva i društva koje mi naravno nismo planirali nego je priroda tako „odlučila“. Jonasovu filozofiju možemo usporediti sa Kantovom deontološkom teorijom zbog poveznice da svi imamo svrhu, smatram da je svačija svrha živjeti u skladu s prirodom i njezinim zakonima, te paziti na posljedice našeg ponašanja prema prirodi

Postavlja se pitanje je li ono što hara cijelim svijetom uistinu bauk? Bauk je po narodnom vjerovanju neodređena prikaza od koje hvata strah. Ako to uzmemo u obzir onda je trenutni virus definitivno jedan veliki bauk. Definitivno najveći problem u ovoj cijeloj situaciji je činjenica da se ova epidemija mogla predvidjeti. Bill Gates je 2015.godine pokušao upozoriti svijet na opasnost koje smo svi svjesni, a svi zatvaramo oči pred njom. Prije njega, mnogo godina unazad znalo se za potencijalne opasnosti od raznih epidemija, znalo se za mogućnost mutiranja virusa, a mi ljudi nismo učinili dovoljno kako bi bili spremni za tako veliku katastrofu. Karl Max je prije skoro dva stoljeća zaključio da bauk vlada Europom, rekao je da će budućnost izgraditi zajednička borba protiv neprijatelja na čelu s filozofima. Upravo po uzoru na tzv. hajku protiv komunizma. Filozof Hans Jonas iznosi dotadašnje greške etičkih teorija i govori da se rehabilitacijom humanističke i etičke biti, odnosno moralnim i odgovornim ponašanjem prema prirodi ljudi mogu imati svijetlu budućnost. Činjenica je da je čovjek zanemario prirodu, zanemario je okoliš, zanemario je svoje zdravlje, zanemario je zapravo sve ono što mu je dano i na što je trebao paziti. Mnogo je filozofa kroz povijest isticalo važnost naše sebičnosti i subjektivnosti. Tako filozofiju Hansa Jonasa možemo povezati s Kantovom filozofijom jer Kant naglašava da svoje subjektivne odluke trebamo usporediti s moralom te tek tada odlučiti je li nešto dobro ili loše i kako će utjecati na našu okolinu. Ljudi to danas ne rade. Zaboravili smo sve ono na što moramo paziti jer ne razmišljamo o posljedicama. Slažem se s filozofima poput Kanta i Jonesa i smatram da ljudi misle da su superiorniji naspram prirode. Tako mogu razmišljati sve do jednom dok priroda ne pokaže svoju moć. A možda je to "jednom" ono što trenutno proživljavamo.

Iva Paradžiković, 4.b

Ovu novu trenutnu svjetsku situaciju nismo mogli očekivati. Bauk je po definiciji neodređena prikaza koja nas zastrašuje, sablast. Bauk današnjice je korona virus na koji nismo bili spremni, a mogli smo.

Oduvijek se ulagalo u područja za koje je bilo sigurno da će donijeti neki profit kao što su gospodarstvo, ekonomija itd. U vojsku se ulaže maksimalno, ako izbije rat imamo spremne ogromne postrojbe da budu poslane na teren, ali kako je i Bill Gates rekao veća vjerojatnost je da nas zapravo pogodi epidemija nekog virusa nego rat. Naravno, nije ga se tada slušalo jer nismo bili u strahu od neke takve epidemije i zašto trošiti novce na nešto čega nema. Sada bi trebalo biti jasno zašto. Kako i Marx kaže promjena treba krenuti u nama i tu leži naša budućnost. Dokle god u stavovi ljudi takvi da će se s problemom boriti tek kada on dođe, a ne probati naći rješenje za njega i prije nećemo daleko dogurati. Njegova vizija sustava zasnovanog na filozofiji humanizma kreće od većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. Dok Jonas tvrdi da smo našom tehnologijom stekli moć nad prirodom te smo tako i našim odlukama odgovorni za nju jer ipak i ona je bitna za naš opstanak.

Priroda je nepredvidiva i zato trebamo razmišljati o našem opstanku na Zemlji jer kao što smo sada doživjeli ovo tko zna što se sve može još dogoditi. Ivona Hostonski, 4.f

Današnji svijet je prepun raznolikih baukova, pojava od kojih se ljudima "ledi krv u žilama", zbog kojih ljudi strepe od straha te im se povećava tjeskoba, anksioznost i panika. Neki od baukova su glad i siromaštvo u svijetu, ratovi, bolesti i slično. Ovih dana nam je najpoznatiji bauk Corona virus koji uzima ljudske živote diljem svijeta.

Bill Gates je rekao kako u budućnosti rat najvjerojatnije neće biti taj koji će odnijeti 10 milijuna života, nego će to biti nekakva bolest i bio je u pravu. Sredstva i novac se ulažu u nova naoružanja i planove koji će stupiti na snagu u slučaju novog rata, ali ništa od toga neće pomoći u ratu protiv mikroba (čestica virusa). Ovakva situacija se mogla predvidjeti i trebalo se bolje pripremiti za nju, ali stres i panika nam neće pomoći, možemo samo učiti iz svojih grešaka i bolje se pripremiti za sljedeću pandemiju. Marx smatra da ostvarenje novog društva slobode, jednakosti i harmonije ponajprije ovisi o promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi, to jest ostvariti će se podizanjem svijesti na novu, višu razinu prevladavanjem egocentričnosti u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva. Reforma kapitalističkog sustava u smislu većeg uvažavanja etničkih socijalnih i ekoloških zahtjeva je zapravo Marxova socijalistička vizija u kojoj on vidi spas za nas, ljude, prirodu i sve ono što nas okrušuje. Hans Jonas tvrdi da je potrebno preventivno, pred-refleksivno odnošenje prema baukovima kako ne bi došlo do katastrofa. Odnosno moramo se skrbiti o svemu što nam je povjereno jer mi nad time imamo moć.

Jonasovu etiku možemo usporediti s Kantovom. Potrebno je promišljati o svojim radnjama prije nego što ih učinimo i bilo bi dobro par puta promisliti o nekim potezima jer oni mogu imati loš utjecaj na ljude i prirodu oko nas. Kako bi društvo procvjetalo i izrodilo prekrasnim i željenim plodovima, svi trebaju promišljati, a ne samo pojedinac. Nepažnjom samo jedne pčele se može otkriti gdje je košnica i uzrokovati rušenje iste.

Dražena Horvat, 4.b

Bauk u današnjem svijetu predstavlja strah. Ta riječ opisuje slabost, tjeskobu te strah od nepoznatoga. Svako doba donosi svoj bauk. Često je nevidljiv i nepoznat, ne može se usustaviti, spremiti u ladicu i kategorizirati kako mi ljudi to inače volimo raditi s novim pojavama, ali ponekad i s ljudima. Sablast, priviđenje i strašno biće riječi su koje pobliže definiraju bauk. Bauk koji se danas širi Europom je epidemija virusa COVID-19, koji se nekontrolirano širi i svakim danom odnosi sve više života. Slažem se s Bill Gatesom ,i danas u modernom i globaliziranom svijetu više se novca ulaže u ratovanje nego u obnovu i reformu zdravstvenih sustava koji su, i prije epidemije bili u kritičnom stanju. Istu situaciju vidimo i u Hrvatskoj, dok nas osobe s visokih pozicija tješe kako je sve pod kontrolom, vidimo doktore koji rade bez osnovne zaštitne opreme i svakim ih je danom sve manje. Također, i u ovako kritičnoj situaciji, “visoke ličnosti” im umjesto podrške šalju kazne i inspekcije ukoliko se ne jave svakom na telefon… Dakako da smo mogli predvidjeti ovu situaciju, ali u ljudskoj je prirodi čekati da bude prekasno kako bi se nešto učinilo ,a tada ne možemo iskorijeniti problem nego samo smanjiti posljedice kako bi ishod bio “što manje zlo”.

O tome nam govori i Marx, koji kaže da je uloga filozofa u svijetu da pokreću revoluciju i bude ljudsku svijest na promjenu prije nego bude prekasno. Oni su pokretači svega, a uz njih će se pokrenuti ostale znanosti i ljudi te na taj način riješiti problem. Socijalistička vizija predstavlja opreku kapitalizmu i naglašava važnost etičkog, socijalnog i ekološkog aspekta naspram utilitarnne etike, tj. odbacuje djelovanje isključivo iz koristi. Glavna je ideja socijalne vizije humaniziranje filozofije, te na taj način i cijelog društva. Prema Jonasu rehabilitacija humanističke i etičke biti predstavlja čovjekov zaokret prema čovjekovoj osviještenosti o svojim postupcima i odgovornosti koju ima u odnosu prema drugim ljudima i svijetu oko sebe. On također kao i Marx, smatra da se treba odmaknuti od kapitalizma i posvetiti se reformi ljudskih vrijednosti. Dakle, možemo zaključiti da je Jonasu uzor bio Marx.

Slažem se s Jonasom i Marxom. Vjerujem da se i danas borimo s istim problemima. Trčimo samo za materijalnim svijetom, sebični smo i neodgovorni u svojim postupcima. Previše smo nastrojeni prema individualističkom gledanju na život da smo zaboravili da smo društvena bića i da trebamo voljeti, donositi promjene u društvu i biti u zajedništvu s ljudima i prirodom. Tek u kriznim situacijama shvatimo koje su naše prave vrijednosti, ali postajemo nezahvalni i vraćamo se starim navikama čim prođe kriza. Do sada smo preživjeli mnoge bauke ali i dalje nismo naučili lekciju koju nam šalju: probudite se, učinite nešto!

Luka Pinjušić 4.F.

Bauk, riječ koja sama po sebi izgleda strašno,podsjeća na riječ „pauk“, životinja koje se mnogi boje. No, šalu na stranu, bauk uistinu znači nešto sablasno, nešto što donosi strah i nemir u ljudske živote. Svakako, svi možemo primijetiti da je bauk današnjice korona virus. Situacija u svijetu se uvijek vrti u krug, samo drugačije upakirana, gotovo svako povijesno razdoblje imalo je svoj bauk, bio to rat, bile to neke gripe poput španjolske ili čak velike boginje. Sve su to bauci vlastitog vremena, dakle samo je bilo pitanje vremena kada će nas zadesiti ovakvo što. U čemu je ključ? Ja mislim da ključ leži u tome da se samo trebamo okrenuti oko sebe i uočiti da nismo jedina vrsta na svijetu, da svojim postupcima ugrožavamo ostale vrste,ali što je još gore,ugrožavamo i svoju. Svoju ugrožavamo više nego bilo koju. To se može promjeniti ako svatko krene od sebe i tako promjeni vlastitu, a nakon toga i kolektivnu svijest, u smislu da se ona „podigne" na višu spoznajnu razinu, humanu i etičku. H. Jonas je govorio kako mi ljudi imamo odgovornost prema prirodi oko nas, prema njegovoj tvrdnji „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti“. Ne bih se u potpunosti složila s tim jer se otvara pitanje „Imamo li mi moć nad ičim osim nad nama samima?“, to je sada druga tema,no trebamo se brinuti o prirodi jer će nam ona tako i vratiti. To se može ostvariti ako prevladamo vlastitu sebičnost i ostvarimo zajedništvo i suosjećanje,a prema Marxu upravo je to zadaća filozofa kao i revolucionarno izmijeniti svijet radi ostvarenja novog društva slobode, jednakosti i harmonije.

Sara Božić 4.b.

Bauk koji se širi svijetom kao zarazna bolest nije bolest, nego ljudski strah. On dominira umovima ljudi već stoljećima i ne mijenja se, već samo svoj oblik. U današnje vrijeme pojavljuje se u obliku medijske slike o „opasnom“ virusu koji će poharati svijetom i uzeti mnoge živote dok je zapravo jedva opasniji od obične gripe. Ne slažem se s tvrdnjom H. Jonasa da ako su ljudi sposobni predvidjeti rezultate svojih djela te ona štete prirodi da bi ih se trebalo alterirati. Problem nastaje kada definiramo „štetnost“ prirodi. Priroda se konstantno mijenja i nije moguće odrediti je li nešto dobro ili loše jer nemamo referentnu točku. Ako gledamo u odnosu na ljude, nešto može biti dobro, ali ako istu stvar pogledamo u odnosu na neku životinju, ta ista stvar može biti kobna. U prirodi uvijek netko gubi da bi netko mogao dobiti; antilopa će dati svoj život kako bi gepard preživio, znači li to da bi mi trebali spasiti antilopu i pustiti geparda da umre? Dakako da ne, ali onda se postavlja pitanje – Što je to priroda? Priroda je trenutno stanje živih bića na Zemlji te se konstantno mijenja, njoj se ne može naštetiti jer nije biće, ali zato se njeno stanje reflektira na nas. Ako imamo osjećaj odgovornosti za svoje potomke, trebali bismo im ostaviti prirodu u stanju koje im najviše odgovara te pomaže daljnjem razvitku vrste.

Matija Žagar, 4.b

Bauk je po definiciji neodređena prikaza koja izaziva strah. Možemo se složiti da je trenutno najveći bauk u svijetu definitivno Coronavirus koji je uzrokovao drastične promjene u našim životima. Bill Gates predvidio je ovaj scenarij još 2015. godine te naglasio da moramo biti spremni. S obzirom da nismo tome pridali važnost i usredotočili se na ekonomski i gospodarski rast i razvoj, to se nije dogodilo. Je li bilo moguće izbjeći ovaj virus? Ne, ali su posljedice mogle biti mnogo blaže. Prema Karlu Marxu, promjena naše svijesti je ključ za promjenu svijeta. Trebamo biti svjesni postojanja jedni drugih i koliko vlastitim odlukama utječemo na ostale. Hans Jonas tvrdi da svi zajedno imamo moralnu odgovornost prema prirodi jer smo pomoću tehnologije nad njom stekli moć. No, ako ju uz tu moć možemo zaštititi, možemo ju i uništiti. O nama ovisi koji ćemo put izabrati, te je zbog toga unutarnja promjena svijesti o kojoj Marx govori vrlo bitna. Priroda je neophodna za opstanak naše vrste, te je unatoč našoj '' moći '', vrlo nepredvidiva i koliko god ju mi pokušavali pokoriti, ona će uvijek uzvratiti i podsjetiti nas koliko smo zapravo maleni i krhki.

Anita Bušnja, 4.f

Bog je prirodu podložio čovjeku i dao mu je slobodu. Čovjek iskorištavajući dane resurse, stvorio je nevjerojatno naprednu tehnologiju. Zdravstvo, ekonomiju i gospodarstvo iz dana u dan diže na sve više razine. Čovjek se naučio na to da može svime vladati i sve kontrolirati, no kada se u prirodi pokaže suprotno javlja se bauk.

Bauk kojim teško vladamo zadnjih par mjeseci je korona virus. Mogli smo predvidjeti da će kad-tad doći do situacije u kojoj se trenutno nalazimo (to smo mogli vidjeti i u videu „The next outbreak? We're not ready“), no smatram da točno vrijeme pojave virusa i epidemije nismo mogli sa sigurnošću znati. U nastaloj situaciji treba se unutar svakog pojedinca javiti osjećaj odgovornosti i suosjećanja prema drugome. Nismo toliko moćni i napredni da možemo uništiti virus preko noći, ali ako se svaki pojedinac bude pridržavao danih uputa o ponašanju, možemo učiniti veliku stvar. Karl Marx nam o istome govori. Smatra da su filozofi ti čija je zadaća da pokrenu svijet i potaknu nas na razmišljanje i brigu o drugima. U Marxovom Manifestu Komunističke partije vidimo da su se tada svi udružili i borili protiv zajedničkog bauka (komunizam) i samo su ga tako mogli pobijediti.

Prema Jonasu čovjek kao ljudsko biće sposobno je predvidjeti učinak svoga djelovanja i svako djelovanje donosi neke posljedice (dobre/loše) i baš zbog toga čovjek kao misleće biće treba postupati mudro. Jonas također smatra čovjekov život tj. njegovo bivanje smislenim i po njemu ono predstavlja vrhunsko dobro. Kantovu (deontološku) etiku možemo usporedi sa Jonasovom. Kant nam govori da trebamo krenuti od svoje maksime tj. od samoga sebe te tako doći do općeg moralnog zakona (objektivnog moralnog htjenja) kako bi mogao djelovati za opće dobro.

Lana Jurić, 4.c

Bauk je prema narodnom vjerovanju neodređena prikaza koja zastrašuje. Trenutno cijelim svijetom vlada puno bauka. Neki od važnijih su pitanje ekologije i naš sadašnji globalni problem-corona virus. Corona je nevidljiva razorna bolest koja svakim danom uzima sve više života, a mediji sve više zastrašuju ljude posljedicama, umjesto da ih smiruju i daju im točne informacije o svemu tome. Nitko ne može točno znati što će se dogoditi sa corona virusom, jer se on može privremeno pritajiti i opet vratiti. Marx govori kako ne trebamo biti individualni nego biti zajedno, što možemo vamo primijeniti, jer to nije samo naš osobni problem (isto kao što su se i oni borili protiv utilitarizma).Ključ budućnosti leži u tome da svi trebamo biti vođeni filozofijom humanizma. Ne smijemo biti sebični (ljudi u izolaciji) nego imati i empatiju prema drugima koji ne žele biti zaraženi."Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti" -Čovjek je tjelesno biće i to se treba poštovati, ali njegovi postupci sa sobom donose i pozitivne i negativne posljedice. Ekologija je donekle vidljiv problem kojega mnogi ljudi ne žele priznati. To je bauk u mnogim zemljama, najviše u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, u kojima tradicionalne političke stranke gube od novih, "Zelenih" za koje veliki broj mladih ljudi glasa jer vide što se događa sa svijetom. Ljudi vjerovatno mogu donekle predpostaviti što će se dogoditi, jer imamo statistike koje prikazuju što će se dogoditi u roku od 2,3,5,10 godina ako ne dođe do neke velike promjene. Jonasovu etiku povezujemo s Kantovom ideologijom jer svoje subjektivno htijenje moramo provesti u opći moralni zakon kako bismo uvidjeli je li neko djelovanje ispravno i kakav će utjecaj imati na okolinu. Slažem se s Jonasom i smatram da bi više trebali gledati na prirodu jer je ona nužna za sve nas. Ne bi ju trebali toliko uništavati, nego gledati širu sliku i kako će biti našim potomcima, jer se vjerovatno najgore posljedice neće dogoditi za vrijeme našega života. Trebamo se zajedničkim snagama boriti protiv tog ekološkog bauka, jer ćemo samo tako održati budućnost našim potomcima!

ZLATKO EREŠ 4.F

Prije nego što je svijet pogodila pandemija koronavirusa, razgovaralo se o problemu globalnog zatopljenja i klimatskim promjenama. Mnogi ljudi i danas negiraju klimatske promjene i ne obaziru se na upozorenja stručnjaka koji nam govore da ako ovako nastavimo, osuđeni smo na izumiranje. Milijuni ljudi su odlučili uzeti stvar u svoje ruke i raznim protestima upozoriti i osvijestiti druge ljude na ovaj problem. No, pojedinci na visokim i važnim položajima su nastavili ignorirati sva upozorenja koja su im upućena. A onda u samo nekoliko dana svijet se našao na udaru novog i nepoznatog virusa. Ti isti ljudi koji su ignorirali jedan problem, odlučili su ignorirati i osporavati virus od kojih su mnogi ljudi izgubili život. Kao prioritet se stavlja i dalje gospodarstvo i njegov razvoj umjesto ljudi koji su svaki dan izloženi opasnostima zaraze. Čovjek je egocentrično biće i upravo zbog toga ne želi vidjeti veću sliku svijeta, nego je fokusiran na sebe i svoje potrebe. On mora prevladati svoj ego kako bi ostvario zajedništvo i razvio empatiju prema drugima. Upravo o tome govori Jonas i nadovezuje svoju etiku odgovornosti prema kojoj smo mi, ljudi moralno odgovorni za prirodu. Ne bih se složila da mi imamo moć nad prirodom jer je nemamo. Mi možemo prirodu modificirati, ali ne možemo ju kontrolirati. Uzmimo za primjer potrese. Potresi su prirodne katastrofe za koje se mi možemo pripremiti, ali ne možemo ih spriječiti. To je jednostavno nešto što izvan naše kontrole. O sličnim stvarima govori i Sartre. On smatra da moramo prakticirati odgovorno donošenja odluka , jer te iste odluke utječu i na druge ljude. Naša zadaća je donositi odluke koje će promijeniti ovaj svijet kako bi smo si osigurali kvalitetan život. Isto tako Marx potiče filozofe da se ne zadržavaju samo na drugačijem interpretiranju svijeta, nego da ga promjene jer što vrijedi samo govoriti o tome kako je ovo loše mjesto za život, ako nećemo ništa poduzeti da to i promijenimo. Helena Mamić, 4.f

Raspravljajući o bauku, koji se u narodnom vjerovanju definira kao neodređena prikaza od koje hvata strah, možemo sa sigurnošću reći da on vlada gotovo uvijek. No, kada se fokusiramo na današnjicu, bauk koji vlada svijetom ovaj se put pojavio u obliku virusa naziva COVID-19. Bill je Gates u emisiji ,, The next outbreak? We're not ready’’ koja datira iz 2015. godine, opisao tj. pretpostavio da će se svijet suočiti s epidemijom koja će biti izazvana virusom. U istoj je emisji iznio rješenja za sprečavanje takve epidemije, no još važnije, ukazao (što se također lako može isčitati iz samog naziva emisije) na nespremnost, ujedno i važnost djelovanja da bismo mogli spriječili moguću pojavu epidemije. Slično tome, raspravlja se i u etici odgovornosti Hansa Jonasa, koja iznosi da mi kao bića imamo moralnu odgovornost za cjelokupnu prirodu. Jonas smatra da imamo obvezu postupati mudroi i oprezno te da je potrebno odnositi se spram ekoloških katastrofi u preventivnom duhu. Upravo se takvo njegovo stajalište može povezati s Kant-deontološkom etikom.

Prema Marxu glavna je zadaća filozofa potaknuti čovjeka na razmišljanje koje dovodi mijenjanju svijesti najprije pojedinca, zatim i zajednice.

Na kraju bih istaknula da sam mišljenja poput Hansa Jonasa, te smatram da moramo početi više razmišljati o potencijalnim opasnostima te se fokusirati na njihovo preventiranje, te najvažnije – djelovati.

A.Glavaš 4.f

Današnje društvo je na mnoge načine potpuno drugčije od društva prije par desetljeća ili čak stoljeća. Ideali i prioriteti su se gotovo potpuno promjenili. Najvažniji nam je napredak, bio on tehnološki ili društveni, a zbog takvog mentaliteta smo zaboravili na samu egzisteniciju i vrijednosti života.

Bauk koji danas vlada svijetom je korona virus. Ovaka pandemija naizgled od nikog nije bila ocekivana, iako na ovakav scenariji upozorava Bill Gates 2015. god. Budući da je cijeli svijet pogođen jednim problemom, za riješavanje je potrebno apsolutno jednistvo bez obzira na gospodarske ili političke planove država i pojedninaca. Znanstvenici kažu, da kada bi cijeli svijet bio u samoizolaciji 19 dana da bi korona virus nestao, no to je nemoguće zbog potreba čovjeka, ali i manjka spremnosti na solidarnost.

Karl Marx govori o važnosti zajednici i solidarnosti, ali takav stav se gleda od strane modernog zapadnjačkog svijeta kao klasično komunističko razmišljanje, te ga odbacuje kao loše i kriminalno samo zbog poveznice sa komunističkim režimom. Umjesto takog stava koristi se novim kapitalističkim. Najprepoznatljiviji u SAD-u gdje trenutno vlada desnica koja zalaže za drugi amandman i smanjenje poreza. Većina njihovih ideja vodi prema manjoj povezanosti pojedinaca.

Jones kaže da je čovjek odgovoran za sve oko sebe, no ljudi često tu odgovornost poriću. Jonesovu ideju možemo povezati sa Kantovim razmišljanjima. Ljudi  često u utrci prema cilju gospodarskog, ekonomskog ili političkog razvoja kreću sa mentalitetom "cilj opravdava sredstvo". Takav maentalitet je neodgovoran i šteti često ne samo prirodi nego i direktno ljudima. Društveni i gospodarski razvoj trebaju biti nadređeni zakonima prirode. Misliti na dobrobit sebe prije dobrobiti zajednici je često političko mišljenje koje nije nužno pogrešno, ali ako za postignuće svoje dobrobiti zajednici činimo zlo, takvi postupci su pogrešni i neodgovorni. Filip Jakovljević, 4.f

DRUŠTVENI I GOSPODARSKI RAZVOJ TREBAJU BITI NADREĐENI ZAKONIMA PRIRODE

Čovjek kao kompleksno biće razlikuje se od svih drugih živih bića jer je misaono stvorenje. Zbog toga ima slobodu stvaranja i slobodu djelovanja, ali time snosi i određene odgovornosti. Svjestan je da ima više mogućnosti od ostalih živih bića, ali također zna da ipak nije na vrhu piramide. Postoji nešto jače od njega, čime on ne može upravljati, a to je priroda. Tko je iznad prirode i ako uopće netko je, svatko ponaosob odabire u što će vjerovati. Piramida zvana ''tko je iznad koga'' zauvijek će ostati nedešifrirana, ali je naočigled vidljivo kada smo slabiji ili jači od drugoga. Činjenica da je priroda jača od nas, ne bi nas trebala obeshrabriti i dovesti do toga da opušteni pustimo da sve ide svojim tokom. Ako nam je ona povjerena, onda trebamo o njoj i skrbiti. Bauk koji se danas širi svijetom, jedan mali virus koji je prouzročio to da preispitamo cijeli svoj život i svu ljudsku međusobnu suradnju daje nam svima na znanje da dopuštamo da se i ono malo moći koje imamo nad prirodom pretvara u strah i strepnju. To je prvi razlog zašto naš društveni i gospodarski razvoj treba biti nadređen prirodi. Jer ako dopustimo da nas nešto kontrolira, a da se prije toga nismo pridržavali mjera opreza, onda ćemo vrlo lako preispitivati svoje postojanje i nikada nećemo priznati sebe krivima, nego ćemo optuživati nešto drugo. Dakle, ako poboljšamo svoje društvo i gospodarstvo, u ovom slučaju ako povećamo broj zdravstvenika, ako podijelimo znanje međusobno, pribavimo cjepiva i sve potrepštine, pomažemo si itd., tada ćemo spremno prihvatiti sve izazove. Međutim postoji nešto što je još važnije od materijalne opskrbe, a to je naša svijest. Jer kao što Marx tvrdi da su filozofi samo interpretirali svijet, ali da se radi o tome da se on izmijeni. Dakle, drugi argument zašto naš razvoj treba biti nadređen prirodi je zato što ako pođemo prvo od sebe i ako uvježbamo biti sabrani, tj.ako poradimo na svojoj intelektualnoj savjesti, tada ćemo maksimalno iskoristiti ono što nam je dano i time ćemo puno mirnije prihvaćati sve što nas snađe i samim time ćemo postati moćniji od prirode.

Vlatka Iživkić, 4.B

Ono što je danas bauk i što nas zastrašuje, definitivno je COVID-19. Svijet je pod nepoznatim tlom. S razlogom ili bez, straši nas činjenica što znamo jako malo o njemu. Trudimo se napredovati u različitim područjima poput tehnologije, ekonomije i znanosti, no zaboravljamo one važne formule i zakone, a to su zakoni prirode.

Ostavlja utisak na brojna područja našeg života i mijenja sustav življenja današnjice.

Nismo znali kako,kada, niti gdje će nas pogoditi, no ono što je sigurno da sada znamo, jest da nas je pogodio. Nismo bili spremni. Nismo znali, no nismo niti mogli znati. Mogli smo pretpostavljati da će se nešto slično u budućnosti dogoditi. Pripremiti se. Naučiti živjeti sada i ne planirati stvari unaprijed. Obične stvari nas zaokupljaju i nekada je zaista potrebno da se dogodi svjetska katastrofa kako bismo se trgnuli.

U katastrofama ljudi različiti reagiraju, svaki pojedinac za sebe. Međutim, u takvim situacijama budi se zajedništvo, ono što inače zaboravljamo, a to je da imamo jedni druge. Zajedništvo, pomaganje, zajedničko unaprijeđivanje. Lanac koji je potreban kako bi mogli nastaviti živjeti i graditi svijet na bolje. Ali ako lanac pukne,na bilo kojem mjestu, kao što je sada slučaj ne pridržavanje mjera izolacije, gradnja pada u vodu. Bitno je shvatiti situaciju ozbiljno i slušati one koji znaju i uče graditi.

Također je bitno upamtiti i ne raditi iste greške. Uložiti u sektore koji su važni u ovakvim situacijama, sektore bez kojij ne možemo. Zadaća nam je svima podsjećati, ne zaboravljati, učiti iz grešaka. Zadaća nam je učiti živjeti u zajednici i živjeti za nju. Htjeli mi ili ne, bili mi introverti ili ekstroverti, društveni ili manje društveni, ključni smo jedni drugima.

Prema Jonasu, čovjek kao tjelesno biće zahtjeva visoki stupanj poštovanja, no ono također treba kao misleće biće postupati mudro i oprezno naspram nesagledivih ishoda vlastitog djelovanja. Dakle, čovjek mora znati da sva njegova djela imaju posljedicu. Ona može biti dobra, ali i loša, stoga treba razumno i racionalno postupati. Svaki pojedinac bi trebao sagledati problem u kojem je i pokušati izvući što deblji kraj, odnosno ostaviti što manje i lakše posljedice na zajednicu Njegovu etiku možemo povezati s Kantovom deontološkom etikom, kojoj je načelo da se glavna svrha nalazi u čovjekovom umu.

Slažem se s Jonasom i njegovim razmišljanjem jer je odgovorsnot pojedinca nužna za opstanak i moramo postati svjesni situacije i naučiti odgovorno pristupiti, jer ne naučimo li, silom ćemo osjetiti gnjev i lekciju prirode.

Matea Rukavina, 4.f

Trenutna je situacija u svijetu mnogima izrazito zabrinjavajuća. Riječ koja to odlično opisuje upravo je bauk koji je u narodnom vjerovanju prikaza od koje hvata strah. Strah od virusa ono je što je mnogima obilježilo ovo vrijeme i to je ono što mnoge ljude pokreće na razmišljanje.

Nitko nije sa sigurnošću mogao znati kad će i gdje izbiti ova pandemija, no sa sigurnošću smo mogli znati da će prije ili kasnije doći. Problem je kod nas ljudi što rijetko kad znamo gledati na dugoročnu situaciju za što je globalno zatopljenje najveći primjer. No to što mi često nismo dobri u tome, ne znači da nismo krivi kada naša pasivnost dovede do nečega nepoželjnog.

Ipak, došlo je do nečega nepoželjnog. Sad nam je kasno samo pričati o tome te sada do izražaja dolazi Marxova misao „Filozofi su svijet samo različito interpretirali, radi se o tome da se on izmijeni“. Na nama svima je da se u ovoj situaciji pokrenemo. Raspravljanje i filozofiranje neće puno pomoći ljudima koji su ugroženi, pomoći će im da se ponašamo odgovorno. Treba doći do promijene individualne svijesti kako bi se kolektiv zaštitio.

Često se Marxove ideje odbijaju zbog negativne konotacije staljinizma, ali to ne znači da je on u potpunosti u krivu. Njegova se ideja temelji na humanizmu, a ne utilitarizmu kao kapitalizam.

H. Jonas tu misao proširuje izvan okvira ljudske vrste. Shvaća da kao misaona bića imamo odgovornost prema drugim stvorenjima.

Zakoni su prirode iznad zakona ljudi. Čovječanstvo cijelo vrijeme pokušava biti iznad prirode, ali to nije moguće jer mi smo dio prirode. Priroda nam je samo povjerena i jedino kako možemo uspjeti je ako se brinemo o njoj i živimo u skladu s njom jer „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti“, H. Jonas

Petar Škrobo

Iz perspektive prirodoslovca ova teza nema smisla. Prirodni zakoni su upravo to, zakoni su, ne može ih se kršiti, a k tome su i prirodni, odnosno utkani u svijet koji nas okružuje. Nitko i ništa ne može biti nadređen zakonima prirode jer oni su jednaki za svu materiju, živu i neživu. No, kako bi ova zadaća imala smisla pretpostavljam da se misli na podređivanje okoliša i biosfere čovjekovim potrebama. Od davnina se čovjek suprotstavlja divljoj okolini, kroti ju, udomaćuje i stvara si sigurno okruženje u kojem može misaono napredovati bez fizičke ugroze. Smatram da na prvom mjestu treba stojati razvoj društva, ali takav razvoj koji probleme primjećuje, predviđa i pravovremeno rješava.

Čovjek je do današnjeg položaja došao stavljajući svoju vrstu na prvo mjesto, da to nije bio slučaj još bismo skakali po granama neke prašume. Jedino je iskonski imati potrebu taj razvoj unaprijediti, a pri tome osigurati što stabilniju i sigurniju budućnost. Prirodna selekcija milijardama je godina osiguravala opću pozitivnu promjenu u razvoju vrsta, a mnoge su vrste u tom procesu izumrle. Dakle, nestanak vrsta nije nova pojava. No, čak i kad imamo razvoj društva u fokusu, važno je primijetiti kada trenutno djelovanje izaziva dugoročnu štetu. U tom slučaju bitno je brzo i učinkovito reagirati, predvidjeti posljedice takvog djelovanja i pronaći rješenje. Konkretno, danas se susrećemo s problemom globalnog zagrijavanja i nedjelovanje u smjeru rješavanja tog problema kao rezultat imat će velike negativne posljedice za samog čovjeka, dakle, s čovjekom u fokusu taj se problem treba riješiti. Kada je u pitanju bioraznolikost, njezino smanjenje čovjeku ne donosi izravne probleme, stoga je vrlo vjerojatan izostanak izravnog djelovanja za smanjenje takvog utjecaja. Smislen razvoj uključuje i proučavanje drugih vrsta zbog mogućnosti pronalaženja čovjeku korisnih informacija i rješenja. U tome leži značaj bioraznolikosti, ona čovjeku pruža svojevrsnu knjižnicu bioloških odgovora na ekološke izazove s kojima se živi svijet susreće. Na čovjeku je da uvidi tu važnost i odvagne vrijednost između takve spoznaje i neposrednog ekonomskog razvoja.

Ključ je u dugoročnom razmišljanju o razvoju društva koje nužno zauzima prvo mjesto na listi prioriteta čovjeka. Oblikovanje prioriteta društvenog razvoja prvi je korak prema boljem, pravednijem i sigurnijem društvu.

Vladimir Pezo, 4.e

Kako bismo uopće započeli raspravu na ovu temu trebamo razjasniti i determinirati određene pojmove. Prvi takav pojam su zakoni prirode, neizmjenjivi zakoni prema kojima sve funkcionira od početka pa tako do sada. No bez obzira što su apsolutni i neizmjenjivi čovjek im se svakog dana nastoji usprotiviti. Nastoji ih podrediti sebi i svojim ciljevima. Takav cilj o kojemu danas govorimo su društveni i gospodarski razvoj. Kada pogledamo situaciju iz daljine, vidimo kako je čovjek doista podredio prirodu svome razvoju; krčene su šume, isušivane močvare, ali to je bio samo početak. Čovjek se s vremenom počeo stavljati u ulogu boga. Započeti su i različiti eksperimenti kako bi se dolazilo do sve veće i veće spoznaje, radila su se i eksperimentiranja na raznim bakterijama i virusima, koji su i danas doveli do velikih problema, a to sve zbog jedne zanemarene činjenice: Čovjek može podrediti prirodu i mijenjati ju, ali ne može mijenjati njene zakone. Danas je to dovelo do novog bauka (kako ga je Marx nazvao), bauka znanog kao korona. Virus koji svaki dan dodatno istražujemo, a o njemu i dalje znamo jako malo, u većini slučajeva i kada netko oboli, ne zna ni da ga ima, a baš to stvara još veću paniku. Ovdje se sada postavlja pitanje jesmo li takvu situaciju mogli predvidjeti. Ako vam netko kaže ne, znajte da ili laže ili je se pravi slijep pred događajima koji se pred njim pojavljuju cijeli život. Prije nekoliko godina imali smo razvoj i naglo širenje ebole, neko vrijeme prije toga ptičju gripu, još puno prije toga španjolsku gripu, reći kako je ovakva situacija neočekivana je izjava one osobe koja okreće slijepo oko svijetu. Na samom Internetu vidimo koliko videa priča o ovakvim temama, upravo onom Internetu koji je jedno od najvećih svjetskih gospodarskih i društvenih postignuća čovjeka, također su date smjernice kako se za ovakvu krizu pripremiti, kako osigurati svu potrebnu opremu i poduzeti sve moguće mjere kako se ne bi ponovile prošle krize, a upravo zbog nepoduzimanja takvih mjera sada je došlo do nove krize. Čak i sam Bill Gates, koji se smatra jednim od glavnih lica ovog napretka rekao je kako se ponašati unaprijed da se izbjegne ova situacija, no nisu ga poslušali, jer tu nije bilo ekonomske dobiti za pojedince. Ovdje je nastao problem interesa pojedinca nad interesom kolektiva. Ono što je Marx smatrao da se treba promijeniti, ali egocentričnost i dalje prevladava. Njegova filozofija, gdje je mogla biti prevedena u djelo, ostala je samo krivo interpretirana teorija. Zanemarili smo jednu bitnu izjavu H.Jonasa: „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti“. Ako već jesmo podredili prirodu, trebali smo o njoj i skrbiti, a baš zato što o njoj nismo skrbili, što smo prekršili njene zakone smo tu gdje jesmo, Ovaj virus proširio se jer nije dobro zbrinut, pobjegao je iz laboratorija jer se čovjek igrao boga, istraživao je kako bi stekao još veću moć, veće znanje. Ovo se sve moglo spriječiti da su zaživjeli savjeti educiranih ljudi, filantropa, umjesto da su „moćnici“ u svemu gledali svoj osobni profit, što je Jonas i htio postići svojom rehabilitacijom humanističke i etičke biti socijalističke vizije, htio je da se podigne svijest na višu spoznajnu, humanu i etičku razinu prevladavanjem egocentričnosti u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva, htio je da čovjek počne razmišljati i o prirodi, svome odnosu prema njoj i da se počne savjesnije ponašati, no to još uvijek nije postigao, a dokle god se vjeruje da se društveni i gospodarski razvoj trebaju nadrediti nad zakonima prirode, to se ni neće postići.

Nino Matozan, 4.e

Društveni i gospodarski razvoj ne bi trebali biti nadređeni zakonima prirode. Otkad znamo za sebe, priroda nas opskrbljuje svojim resursima. Sve je krenulo od industrijske revolucije, odnosno pojavom kapitalizma - prvo globalno zagađenje okoliša. U modernim vremenima ljudi previše iskorištavaju prirodu radi utilitarizma, a ne žive u skladu s njom. Ne živi priroda od nas nego mi od nje prema tome, interesi prirode trebaju biti ispred interesa ljudi. Društveni i gospodarski razvoj su antropocentralistička usmjerenja te nas udaljavaju od prirode. Čovjek kao svjesno i moralno biće treba njegovati prirodu i bića oko sebe koja nisu na jednakoj pskhickoj razini. Čak i u 19. Stoljeću Marx je primijetio da se kapitalistički sustav treba reformirati u smislu većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva.

Kali, Matias, Sara (C)