Lažne vijesti općenito stvaraju negativan dojam kod populacije, zbog toga što većina ne može razlikovati pravu vijest od lažne vijesti. Na primjeru pandemije možemo vidjeti kako su lažne vijesti utjecala na cjelokupnu populaciju. Pojavom nekog bombastičnog naslova broji građani su to shvatili veoma ozbiljno, te primijenili sve korake kako ne bi došlo do npr. nedostatka neke namjernice.

Također jedan od nedostataka lažnih vijesti je manipulacija čitateljima te vijesti. Čitatelji nakon dobivanja informacije iz nekog izvora, ne razmisle da li je ta informacija u potpunosti točna, već ju odmah prihvaćaju kao istinitu, s obzirom na to dešavaju se manipulacije od strane medija.

Lažne vijesti oblik su informacija koje se gotovo najčešće šire te stvaraju pomutnju kod čitatelja i primatelja tih vijesti.

Jedan od nedostataka je to što takav oblik vijesti često stvara paniku i strah među stanovništvom, ali i potiče mržnju i netoleranciju prema određenoj skupini ljudi. Zbog takvih neprovjerenih informacija često pojedinci ili skupine ljudi duže vrijeme podliježu netoleranciji i to je teško ispraviti unatoč istinitosti informacija.

Nadalje, često se takve informacije jako brzo šire jer se ne provjerava točnost informacija te dolazi do brojnih nesuglasica ili nekih oblika sukoba nakon utvrđivanja istine. Često mediji ili portali koji prenose lažne vijesti moraju snositi određene posljedice zbog širenja dezinformacija, a pogotovo pojedinci koji su autori tih vijesti. Jedna od posljedica može biti manji broj čitatelja portala.

Jedan od primjera lažnih vijesti je bila dezinformacija o smrti američkog milijardera mađarskog porijekla Georgea Sorosa. Ta dezinformacija se pojavljivala već nekoliko puta u medijima, no uvijek se provjerila njezina točnost te će mediji vjerojatno snositi određene posljedice zbog širenja takvih lažnih vijesti.

1. Lažne vijesti mogu dovesti do širenja pogrešnih informacija. Kako se lažne vijesti sve češće šire te lažne informacije se prihvaćaju kao istinite bez nekakve provjere. Lažne vijesti također mogu povećati veću podjelu društva.

2. Lažne vijesti mogu jako utjecati na nečije mišljenje. Kako se te lažne vijesti šire putem medija one mogu manipulirati ljudi i odlučiti to jest definirati njihove stavove. Ti stavovi se mogu odnositi na nekakva osobna, politička ili društvena mišljenja. Jedan od takvih utjecaja je npr. glasanje na izborima.

Širenjem dezinoformacija uptem medija, što u Hrvatskoj, što u svijetu, u većini slučajeva dovesti će do stvaranja masovne panike koju u većini slučajeva nitko neće moći smiriti kako spada. Ujedno stvara se odbojnost ljudi prema medijima i dovodi do masovnog nepovjerenja, što će u nekim slučajevima kada je vijest istinita dovesti do toga na će se masa praviti kao da su u pitanju lažne vijesti, iako su prave, što može izazvati kombe posljedice. Također , širenjem lažnih vijesti u nekim slučajevima pokušava se skrenuti pozornost mase da bi se nešto drugo provuklo što je puno štetnije i imati će veći impakt na stvarnost nego sama dezinformacija.