Smatra da je loše što mediji šire lažne vijesti. Mislim da oduvijek ima lažnih vijesti i da se one šire još od vremena novina, radija, pa je isto tako sada to prošlo na TV i društvene mreže. Smatram da svaka osoba zaslužuje znati istinu iako će ih možda ta istina dovesti do panike. Osobno primjer vezan za potrese na području Sisačko-moslavačke i navodno da su neki mediji pokušali reći da ima mogućnost od jačih potresa, ali im određen dio ljudi i drugih medija nije dopuštao da to podijele kako ne bi uznemirili stanovništvo. Sa time što nisu podijelili tu činjenicu sa nama nisu nam pomogli jer bi se mogli barem donekle nekako pripremiti i možda ne bi bilo ljudskih žrtava.

Lažne vijesti odnose se na priče koje su izmišljene i koje imaju malo ili nimalo provjerljivih činjenica i izvora. Svrha lažnih vijesti je dezinformacija i obmana. Namjerno su napisane tako da obmane čitatelja. Kao primjer lažnih vijesti navela bih to da 5G mreža uzrokuje korona virus. Naime, to je laž jer znanstveno utemeljena povezanost 5G tehnologije i COVID-19 ne postoji.

U medijima i na društvenim mrežama sve se više susrećemo s lažnim vijestima. Nastale su korištenjem dezinformacija te se najčešće koriste u svrhu zastrašivanja i samim time izazivaju nepotreban strah i paniku među ljudima. Kao primjer bih navela vijest u kojoj se tvrdi da su cjepiva za Covid-19 toksična za ljudsko tijelo, to jest da ona mogu promijeniti našu genetičku informaciju, odnosno genom te samim time da mogu uzrokovati goleme zdravstvene probleme, što je naravno laž.

Količina medija koja je danas prisutna je velika, no nikada ne možemo sa sigurnošću reći da je istinita jer su osobe koje prenose te vijesti većinom novinari kojima je u interesu napuhati i preuveličati priču kako bi oni osobno zaradili ili napredovali u tvrtki.

Također i masovni mediji kao što su vijesti koje gledamo preko televizije služe za kontroliranje velike količine ljude kao ovce, primjer je sa koronom, jedni portali govore jedno, drugi drugu priču te imaju male sličnosti između njih, time se ne zna što je točno i kakva je zapravo situacija.

Neke vlasti jednostavno imaju kontrolu nad medijima kao što su Sjeverna Koreja i Kina te one mogu staviti što god žele u svoje vijesti i njihov narod neće znati je li istinito ili lažno jer nemaju predodžbu što se događa izvan granica njihove države te tako opet dolazi do manipulacije populacije.

Lažne vijesti stvaraju nepovjerenje među ljudima u javnosti jer se ne zna kome vjerovati. Svaki mediji prenose neke svoje lažne vijesti kojima uljepšavaju istinu ili je jednostavno prikrivaju zbog nekog višeg cilja. Smatram da je bitno ljudima reći istinu i prenijeti pravo stanje stvari u medijima, pa makar to dovelo do panike ili zabrinutosti među ljudima. Također, lažne vijesti mogu ugroziti ljudske živote ako se radi o npr. ublažavanju posljedica koje su nastale nakon ekološke katastrofe.

Lažne vijesti se jako brzo šire, i u nekim situacijama kao što je sada u vrijeme pandemije, nekim (specifičnim) ljudima je lakše povjerovati u teorije zavjere kao na primjer da je korona virus namjerno pušten u svijet da se populacija smanji i takva neka apsurdna mišljenja poput toga da smo svi izolirani i zatvoreni zbog korone koja je puštena kako bi se postavile 5 G antene kad mi nismo vani. Ljudima koji imaju imalo predznanja o tehnologiji su takve vijesti i stajališta smiješna, ali postoji masa ljudi koja u to zaista vjeruje i to širi, a to dokazuju i komentari na portalima na društvenim mrežama kada se izbaci neka vijest o korona virusu, može se pronaći 1% normalnih komentara, a ostatak su ljudi koji šire teorije zavjere i neke "činjenice" koje su stvarno smiješne i apsurdne, no oni to promoviraju i osnivaju razne grupe gdje šire takve neistine i dezinformacije.

U 21. stoljeću lažne vijesti u hrvatskim i svjetskim online medijima koje se prezentiraju kao popularne vijesti predstavljaju problem svakoj državi. Razlozi zbog kojih dođe do širenja lažnih vijesti su brojni, a neki od njih su: mržnja prema pojedincu, strah od neuspjeha, zastrašivanje ljudi, ljubomora, zavist ili jednostavno preuveličavanje nekog događaja ili izreke. Lažne vijesti imaju veći utjecaj nego prije jer je zahvaljujući digitalizaciji postalo jednostavnije za bilo koga objavljivati ili dijeliti sve vijesti i informacije. Primjer lažne vijesti koja je uznemirila cijelo hrvatsko stanovništvo bila je ta kada je 60-godišnjak putem društvenih mreža objavljivao lažne i uznemirujuće vijesti i sadržaje o potresima. Objavljivao je kada će se i u kojim mjestima u Hrvatskoj dogoditi potres te najavljivao nove snimke i predviđanja što se na kraju ispostavilo kao laž.

S obzirom na sve više lažnih vijesti u današnjem okruženju, novinarstvo je izgubilo na kvaliteti i sve više ljudi (onih koji su naučili razlikovati lažne od pravih vijesti) ne vjeruje u ono što vidi ili pročita u nekom članku. Posebno su tome pridonijeli online mediji pomoću kojih se vijesti sve brže šire. Kad vidimo naziv nekog portala već unaprijed pretpostavljamo je li vijest lažna ili nije.

Širenjem lažnih vijesti dolazi se do pitanja vjerodostojnosti neke vijesti koja neće biti lažna. Ljudi najčešće ne provjeravaju više izvora i može se dogoditi da neka istinita i važna vijest bude promovirana kao lažna. Veliku štetu donosimo i kada tu objavljenu lažnu vijest dijelimo dalje po društvenim mrežama.

Što se tiče lažnih vijesti u 21. stoljeću ih ne možemo izbjeći, ali donose velike probleme. U političkom smislu lažne vijesti mogu donijeti loše svijetlo na određenu organizaciju ili osobu bez da se zna cijela priča. Mediji mnogo puta preuveličavaju naslove i osoba koja čita može dobiti krivo mišljenje, ako se sama dodatno ne informira. To može imati velik utjecaj na recimo biranje predsjednika što nije mala stvar. Isto tako još jedan nedostatak lažnih vijesti je utjecaj na mlade koji nemaju formirano svoje mišljenje. Kao primjer bi navela razne članke koji promoviraju neke preparate ili postupke s kojima možemo napraviti više štete nego koristi, a naravno ako je u pitanju tema koja privlači mlade velika je vjerojatnost da to budu isprobali bez saznanja o posljedicama.

Po mom mišljenju veliki nedostatak lažnih medija je širenje pogrešnih informacija koje mogu promijeniti nečije kompletno mišljenje, a da toga nije ni svjestan. Npr. obzirom da su sada bili aktualni izbori za Zagrebačkog gradonačelnika, u drugom krugu se izbor sveo na Miroslava Škoru i Tomislava Tomaševića prilikom njihovog sučeljavanja smo saznali svakakve informacije o njihovom privatnom i javnom životu, od toga koliko tko firmi posjeduje do poslova kojima su se dosad bavili. U moru svih tih informacija kruže i lažne koje nam samim time otežavaju izbor.

Smatram da lažne vijesti donose više štete nego koristi. Iako neki ljudi zarađuju od takvog posla, nečiji život može biti uništen upravo zbog takvih vijesti i širenja istih.

Moje mišljenje je da upravo sloboda izražavanja koju Internet pruža, kao i mogućnost artikulacije misli, stavova, ideja, stavova i uvjerenja bez obzira na granice, u realnom vremenu i bez prostornog ograničenja, dovodi do zlouporaba s ozbiljnim posljedicama. Jedna od čestih zlouporaba očituje se upravo kroz govor mržnje i upravo to je ono što pokreće svađe, manjak samopouzdanja, depresiju, psihičke bolesti i slično kod ljudi.