Lažne vijesti su veliko unazadovanje kod potrage istine te kršenje osnovnih ljudskih prava. Ljudi su većinom života učeni da promisle, kritiziraju i razviju svoje vlastito kritičko mišljenje, a sve to propada kada je vijest nemoguće razoznati od laži jer je ona promovirana kao istinita. Lažne vijesti iskrivljuju pogled ljudi, a sve to sa argumentom da su ljudi sigurniji i da neke stvari ne treba znati - što bi moglo rezultirati potencionalno katastrofalnim izhodom kada istina izađe na vidjelo.

Uzrokovanje panike

S obzirom na to da su svi ljudi na neki način izloženi određenim medijima, putem medija vrlo je lako doprijeti u misli ljudi. Tijekom povijesti, ali i danas, u kriznim situacijama kao što je ratno doba ili svjetske pandemije, širenje lažniih vijesti vezane uz takve teme mogu dovesti do uvelikog širenja panike među ljudima što dovodi do lakše manipulacije ljudima (zbog postojećeg straha, očaja i stresa ljudi su podložniji manipulaciji).

Lažne vijesti konkretno u hrvatskim medijima često proizlaze iz stranačkih ili pojedinačnih razloga kako bi se ogradili od opasnosti nastale od razotkrivanja ilegalnih aktivnosti kod pojedinaca ili organizacija. Stranke i političari u njoj nastoje se praviti kao da nisu ništa znali oko toga te "poduzimaju svaku mjeru" da se to više ne dogodi, ali su to sve riječi utjehe za narod kako bi sami sebe ogradili od posljedica svojih dijela.

U vrijeme društvenih mreža posebna je opasnost lažnih vijesti radi postojanja velikog broja ljudi koji iste ne znaju ili ne žele pokušati prepoznati. Lažne vijesti mogu imati izuzetno velik utjecaj na mišljenje javnosti, te uzrokovati podjelu među pojedincima koji se u odnosu na te vijesti podijele u grupe.

Pojedinici i grupe koje šire lažne vijesti to čine iz isključivo sebičnih, neetičkih i nemoralnih razloga. Njihovo nastojanje je gotovo uvijek guranje određene političke ili neke druge agende. Takvo ponašanje bi trebalo biti zakonom kažnjivo, budući da su zabilježene posljedice fizičkog nasilja nastalog radi lažnih vijesti.

Lažne vijesti mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene posljedice osobito one psihičke prirode. Naime, ako su pojedinci stalno bombardirani lažnim vijestima, javlja se stres kao popratna reakcija. Ljudi postaju žrtve manipulacije te lako upadaju u zamke koje senzacionalistički naslovi nude. Također, lažne vijesti osobito kod poznatih osoba jako utječu na njihov život i normalno funkcioniranje, jer su tada pod pritiskom društva, ali i poznanika te obitelji.

Jednom rečeno zauvijek rečeno, nakon što lažne vijesti izađu u javnost teško ih je demantirati i reći da su uistinu lažne. Tako dolazi do osebujnog širenja lažnih vijesti (jer medijske kuće dobivaju veliku svotu novaca), što naposljetku dovodi do nepovjerenja građana u medije, što u npr., ratnim sukobima, zdravstvenim pitanjima, ekološkim pitanjima, prirodno izazvanim katastrofama, ima jako veliki utjecaj.

Lažne vijesti su informacije koje upućuju na nešto što nije istinito te tako izgrađuju krivu sliku o nekoj temi. Pojavom novih medija širenje lažnih vijesti je još brže. Jedan od primjera je danas aktualan korona virus za kojeg postoji puno lažnih vijesti kako bi se ljudi preplašili i možda cijepili. Osim korona virusa, tu je i situacija s migrantima gdje se dezinformacijama stvara strah i mržnja prema njima. Lažne vijesti su jedan od alata za manipulaciju javnošću i takav oblik psihičke manipulacije u velikoj mjeri utječe na stvaranje negativnih osjećaja kod ljudi.

Lažne vijesti predstavljaju veliki problem jer njihov sadržaj, mnogi korisnici mogu shvatiti zanimljivim i istinitim, pogotovo ako je on stilski i estetski uljepšan i zvuči uvjerljivo. Time oni postaju objektom manipulacije. Na taj način korisnici postaju obmanuti, zbog čega im nije osigurana mogućnost viđenja realne (šire) slike problema ili događaja, koji ih okružuje.

Lažne vijesti su vrlo često politički nastrojene i uvjetovane. Njima se nastoji postići određeni politički cilj, koji se rijetko kada, odnosi na stvaranje boljih uvjeta za populaciju. Takav politički utjecaj je vrlo neetičan i sakriva realnu sliku situacije. Nisu također rijetka ni stranačka nadmetanja, gdje svaka stranka želi objavljivanjem neistinosti o konkurentnoj stranci, narušiti reputaciju iste.

Lažne vijesti veliki su problem društva iz razloga što su najčešće napravljene i formulirane toliko dobro da ljudi često odmah povjeruju u njih. Jedina svrha lažnih vijesti je manipuliranje ljudima što je veliki problem jer se nekad ni otkrije da je nešto lažno, čime ljudi formiraju svoja stajališta i mišljenja, a nekad i kad se sazna da je nešto lažna vijest, jednostavno bude prekasno.

Dosta su često teme lažnih vijesti povezane s politikom, ili kako bi se neki političar ili stranka ocrnili ili kako bi dobili političke bodove. Osim toga, lažne vijesti su veliko sredstvo za manipulaciju i širenja panike među ljudima, što je ako dolazi od strana državnih institucija/političara itd. veliko kršenje ljudskih prava. Isto tako naravno, lažne vijesti znaju "uljepšati" istinu što se ne bi smjelo događati, jer svi ljudi imaju pravo znati što se događa.

Lažne vijesti mogu predstavljati ogromne probleme te imaju negativan učinak na mišljenje ljudi. Često lažne vijesti se koriste u svrhu zavaravanja ljudi, želje za privlačenjem tuđe pozornosti ili kako bi se sakrila prava istina. Brzo se šire i manipuliraju javnim mišljenjem te utječu na ljudsko zdravlje. Iako su online mediji omogućili bolju i veću komunikaciju među ljudima, također su omogućili i veće širenje lažnih vijesti.

Jedan primjer lažnih vijesti koji se širi i hrvatskim i stranim online medijima je svakako riječ o 5G tehnologiji. Od same izjave da 5G tehnologija izaziva i širi koronavirus kako bi svjetske kompanije zaradile što više novca. Nešto nama aktualnija vijest je o koronavirusu i cijepljenju protiv njega da ukoliko se cijepimo u sebe unosimo čip pomoću kojeg nas lakše prate. Šire se i vijesti da posebne narukvice, ogrlice i sličan nakit štite protiv 5G mreža. Ljudi masovno kupuju te stvari vjerujući u lažne vijesti, misleći da će ih zaštititi, ali naposljetku se ispostavilo da su radioaktivne te štete zdravlju. Zbog takvih lažnih vijesti dolazi često do prosvjeda, svađa, ali i do fizičkih sukoba.

Ponekad se koristi argument da su lažne informacije više palatabilne i održavaju mir, no to je samo privremeno, a dodatno i domesticira društvo koje se s vremenom neće moći nositi s aktualnim problemima na adekvatan način. Lažne vijesti koje se prezentiraju kao objektivne istine izravan su napad na slobodu individualaca budući da sada isti formiraju mišljenja i životne odluke na lažima što će, jednom kad se razotkrije, dovesti do pobune i nemira koji mogu eskalirati i izravno izmijeniti dosadašnji model demokracije i osobnih prava u krivom smjeru.

Lažne vijesti koje se mogu širiti na društvenim mrežama mogu se odnositi s vrijeđanjem prema osobi o kojoj se takve vijesti šire. Često takve vijesti izlaze u javnost bez da se utvrdi jesu li one doista istinite. Velika većina ljudi povjeruje takvim vijestima što izaziva probleme jer se takve vijesti poslije teško opovrgnu.

Širenje lažnih vijesti posebno se ističe sada u vrijeme pandemije korona virusa. Koristeći Facebook kao i druge društvene mreže susrećem mnoge osvrte vezane uz koristi i štetnosti koje izaziva cijepljenje. Kao čitatelji često puta ne znamo kome vjerovati, budući da se podatci koji se objavljuju te informacije značajno razlikuju. Sve to može izazvati osjećaj straha i panike jer smo zatrpani informacijama od kojih ne znamo koje su uistinu vjerodostojne.

Lažne vijesti uzrokuju paniku među građanima gdje se gubi povjerenje građana. Ako su istinite informacije već poznate među ljudima može prouzrokovati formiranje protu-grupa i pobunu građana koja može dovesti do materijalne štete i više. Također može dovesti do krivih uvjerenja koje pojedinca mogu natjerati na nemoralna i zla djela opravdana krivim informacijama.

Lažne vijesti mogu se koristiti kao metoda "Podijeli pa vladaj". Dio zabrinute populacije vjerovat će tim vijestima te omogućiti instituciji ili grupi mogućnost širenja lažnih informacija i kontroliranje skupine. Samo je pitanje vremena i količine moći kako bi populacija pristigla 50% ili više u kojem slučaju ostatak populacije nema dovoljnu moć za promijenu te su prisiljini prihvatiti dane informacije.

Kada utjecajna osoba objavi neku vijest, ljudi su skloni vjerovati u to. Razvijanje lažne percepcije o nekome jedan je od glavnih nedostataka lažnih vijesti. Kada osoba s milijunima obožavatelja dezinformira ljude o incidentu, oni bi u to slijepo vjerovali. Ljudi bi promijenili svoju percepciju o osobi o kojoj se govori te bi također bili zavedeni lažnim informacijama bez da sami potraže istinu.

Velika količina lažnih informacije koje se nalaze na internetu dovodi ljude da ne vjeruju onome što se na njemu i nalazi. Na primjer kada želimo saznati neke bitne informacije kao što su istraživanja provedena za cjepivo ili na početku kada je tek počelo izlaziti cjepivo svaki mjesec je dolazila druga informacija. Jedan mjesec se pričalo da je fajzer dobar drugi da je astra dobra a fajzer nije i slično. Zbog toga ljudi ne vjeruju tim informacijama i onda rade stvari kao što je protest i odbijaju se cijepiti(jean od razloga).

Negativne strane, odnosno ishodi lažnih vijesti mogu biti masovno dezinformiranje, manipuliranje i ugrožavanje sigurnosti određenih grupa ljudi ili pojedinaca. Vijesti su skup informacija, a informacije kao takve jako su važne jer ako se lažiraju, mogu u velikoj mjeri dezinformirati ciljanu skupinu ljudi i u krajnjem slučaju dovesti do manipulacije njima što se može koristiti u razne loše ciljeve. Lažne vijesti, bile one promjenjene ili izmišljenje, referencirajući se na trenutno stanje sa COVID virusom, mogu ugroziti zdravlje, ali i živote skupina ljudi koje su sklone vjerovanju izvorima iz kojih takve vrste lažnih vijesti dolaze.

Lažne vijesti najčešće se šire kako bi se prikrilo nešto tj. kako bi se pažnja usmjerila na nešto sasvim suprotno od onoga na što bi trebala biti usmjerena ili kako bi se kompromitiralo pojedinca ili grupu u nezgodnom trenutku. Na taj se način zavarava ljude koji ne prepoznaju da je riječ o lažnim vijestima dok se u pozadini odvijaju bitne stvari koje najčešće ostaju nezamjećene. Također, godinama smo svjedoci brojnim vijestima koje se upravo predizborno vrijeme objavljuju, a vezane su za stranke te političare koji se kandidiraju za važna funkcijska mjesta. Lažne vijesti u tom slučaju značajno narušavaju ugled pojedinaca i skupina.

Raznim istraživanjima je dokazano da se na društvenim mrežama širi najveći postotak lažnih vijesti, no isto tako velik broj ljudi zna prepoznati takvu vijest. Ipak, osobe koje ne prepozaju da je riječ o lažnoj vijesti najčešće preispituju svoje mišljenje i stav o nečemu temeljem pročitanog te je moguće da i prihvate kao svoj stav nešto što su od lažnih informacija pročitali. Većina lažnih informacija kod ljudi izaziva negativne osjećaje poput straha, ljutnje, mržnje te mogu izazvati agresiju, verbalne, a ponekad i fizičke napade, gubitke novca i imovine, narušavanje image-a te socijalnu ugroženost.

Lažiranje nekih vijesti vodi samo do razdjeljenja mišljenja i potiče na rasprave/svađe izazvane ničime.

Lažne vijesti navode čitaoca da promjeni stav i razmišljanje o nekoj temi sa informacijama koje su poptuno netočne ili izvađene iz konteksta i upotrebljene na krivi način. Primjer lažnih/filtriranih vijesti jest stožer sa izjavama pojedinaca o novostima Covida, za čije se informacije iz dana u dan mijenjaju. Takvo ponašanje rezultira da grupe više ne vjeruju tim izvorima i uzimaju neke druge manje/više pouzdane izvore.

Lažiranjem informacija ili već samim filtriranjem koji dio od potpune istine ćemo izreći rezultira da sljedeća osoba koja pročita isto nije u potpunosti upućena. Tako njezine radnje nisu u skladu sa istinom te se navodi drugu osobu na nešto loše. Jako dobar primjer filtriranja informacija ili već njihovo preoblikovanje jest sama dječja igra pokvareni telefon. Svi znamo kako se iz jedne riječi može stvoriti priča koja je totalno ne povezana sa istinom.

Širenje lažnih vijesti online može imati jako loš utjecaj. Naime, lažne se vijesti šire u svrhu postizanja veće popularnosti određenih stranica ili pak novina. Senzacionalistički nas naslovi prate gotovo svuda, a njihova je točnost uvijek upitna. Nažalost, tu se dovodi u pitanje kredibilitet takvih novina ili portala i ljudi im više ne vjeruju. Još je zapravo gori ishod kada nedovoljna informiranost ljudi iz pouzdanih izvora dovodi do toga da vjeruju lažnim vijestima i iste šire dalje bez da su provjerili njihovu točnost u nekom releventnom izvoru podataka. To pak dovodi do jako brzog širenja lažnih informacija što može napraviti ogromnu štetu.

Problem je ako netko prati samo jedan izvor informacija, može biti dezinformiran. Stoga je važno naučiti izvuči kvalitetne i legitimne izvore informacija i znati raspoznati što je ispravno a što nije.

Lažne vijesti širu se mnogo brže od istine, jer se lažne vijesti mogu objaviti i modificirati na bilo koji način. Naravno lažne vijesti će se objaviti tako da bude što zanimljiviji i jedinstveni, kako bi privukli ljude da to i čitaju i vjeruju u navedenu lažnu vijest. Autori lažnih vijesti će naravno više zaraditi, jer ljudima je to više interesantno i više će ljudi to i čitati. Time autori mogu kršiti ljudska prava, što je naravno negativna strana lažnih vijesti.

Lažne vijesti su izuzetno negativna pojava u društvu, razlog tomu je što se pisanjem lažnih vijesti gubi i ono malo povjerenja kojeg već sada nema prema novinarskoj profesiji gdje ih se sve trpa u koš opravdano ili ne režimskih medija. Ljudi gube povjerenje u medije generalno gdje se može povuć paralela sa basnom gdje je dječak uporno vikao da je došao vuk. Kako narod da zna da je uistinu došao vuk ako mu se na dnevnoj bazi serviraju laži?

Kao posljedica lažnih vijesti dolazi do očitog razdora među društvom, gdje se uslijed serviranja kontrasta istinitih i lažnih vijesti društvo dijeli na koronaše, antivakcere ravnozemljaše itd.

Lažne vijesti su veliki korak unazad za razvoj medija , one mogu jako utjecati nekome na život. Sve što netko radi moramo staviti u neki kontekst, a ne zaključivati po osobnom mišljenju. Vrlo često su lažne vijesti usmjerene kao politički napad ili stvaranje nemira u društvu.

Širenje lažnih vijesti se posebice može vidjeti sada u doba ove pandemije, kada ljudi vjeruju svakom članku koji izađe sa zanimljivim naslovom bez da su kritički procijenili napisan sadržaj i provjerili izvore.

Lažne vijesti koje se koriste kako bi se zavarali ljudi, imaju veoma velike utjecaje na opću populaciju. Glavni negativan ishod je uvjeravanje populacije u neistinite tvrdnje, koje je često prouzrokovano netočnim iznošenjem podataka uslijed nerazumijevanja statističkih podataka.

Ove netočne podatke populacija uzima u obzir jer vjeruju izvoru ove vijesti, što obično uzrokuje daljnje širenje vijesti.

Lažne vijesti se često koriste kao politički alat u vrijeme izbora kako bi pojedinici skupili jeftine političke poene. Njačešće se koriste protiv pojedinaca namjerno ili u slučaju ako baš taj pojedinac nije imao sreće kao što je bila situacija s rektorom Borasom. Ne vidim ni jedan pozitivan ishod koji može izaći iz lažnih vijesti.

Nepovjerenje prema medijima

Što više lažnih vijesti dođe do korisnika putem medija, korisnik postaje zbunjeniji. Korisnik se želi informirati, ali ne može razlikovati što su prave vijesti, a što lažne. Samim time korisnik razvija nepovjerenje jer lažne vijesti negativno utječu na njega zbog toga što ne može saznati prave informacije o temi koje ga zanimaju.

Loš utjecaj na čovjekovu psihu

Korisnik nikada ne zna kada će do njega doći lažna vijest. Zbog lažnih vijesti mogu se javljati problemi u vidu anksioznosti, tjeskobe, depresije, itd. jer lažne vijesti i informacije uglavnom zastrašuju čitatelje ili im je u cilju zastrašivanje čitatelja. Isto tako čitatelj može postati opsjednut lažnim vijestima koje će dalje i sam širiti svojoj okolini.

Ljudi su skloni nekritički prihvatiti lažne vijesti kojima je cilj upravo manipuliranje publikom. Odnos ljudi nije dovoljno kritičan u razlikovanju informacija i dezinformacija.

Treba uzeti u obzir ozbiljnost posljedica koje lažne vijesti mogu izazvati kod osobe koja ih čita, lažna vijest može uzrokovati sreću kod pojedinca pa sve do paranoje ili osjećaja nesigurnosti. Opasno je i to što osoba koja čita lažne vijesti vjerojatno nije upoznata sa temom koju čita te zapravo donosi zaključke na temelju lažnih činjenica što može dovesti do vjerovanja raznim teorijama zavjera ili običnim lažnim vijestima.

Lažne vijesti najveći su problem kod ljudi s niskom razinom informacijske pismenosti. Osobe koje spadaju u ovu kategoriju nemaju dobro razvijen "filter" za evaluacija relevantnosti informacije (slabo su upoznati s problemom, nemaju domensko znanje, ne obraćaju poznornost na autora i ne propitkuju njegovu relevantonst, ne istražuju postoji li još koji članak koji se bavi istim problemom, ali možda iz drugog kuta gledišta). Kod takvih ljudi stvara se kriva slika koju je jako teško ispraviti čak i u slučaju demantija. U slučaju demantija, takvi teško prihvaćaju novo i ispravno činjenično stanje, te dolaze u problem gdje ne znaju razlučiti koja vijest je istinita vijest. Zbog toga gube povjerenje u sustav, novinarstvo i znanost općenito.

Lažne vijesti uzrokuje gubljenje povjerenja publike. U slučaju novinarskih portala, gubljenje publike ima veliki utjecaj na njihovo općenitu prisutnost na internetu. Uz to lažne vijesti lakše se šire od istinitih jer su zanimljivije.

Širenjem lažnih vjesti možemo nanjeti veliku štetu sebi ili nekom drugom pojedincu

Lažne vijesti se nažalost većinom koriste kako bi se dobilo što više pregleda. Npr. clickbait - autor želi pomoću "privlačnog" naslova privući što više čitatelja/gledatelja. Naravno dosta ljudi nasjedne na to, pa time i kliknu te pregledaju takav sadržaj. Problem je također kada se šire dezinformacije, a čitatelji vjeruju tim dezinformacija baš zbog nedovoljnog znanja o pojedinom polju o kojem se priča.

Lažne vijesti jako loše mogu utjecati na ljude i njihovu psihu. Uzmimo samo za primjer pandemiju Corona virusa. Toliko portala ima različite tvrdnje, svaki dan se objavljuje hrpu kontradiktornih članaka te ljudi više ne znaju kome vjerovati i kako se ponašati u takvim situacijama. Upravo zbog toga dolazi do podijeljenih mišljenja ljudi te dolazi do sukoba između čak i onih najbližih poput obitelji. Zbog lažnih vijesti može doći do raskola između ljudi, a može doći i do raskida prijateljstava. Upravo zbog toga lažne vijesti toliko loše utječu na nas jer na ovom primjeru, neke ljude razljute, a neke baci u toliku paniku da ni sami ne znaju što da misle.

Ljudi povjeruju u informaciju, bilo da je ona istinita ili lažna, bez da provjere osobu/instituciju koja stoji iza iznesene informacije. Samim dopuštanjem da takve informacije utječu na nas postajemo sudionici širenja lažnih informacija, što dovodi do zaključka da je potrebno širenje takvih "fake news" sasijeći u korijenu, odnosno svaka osoba mora biti odgovorna i prihvatiti, ali i davati samo informacije za koje je 100% sigurna da su istinite.

Nadodao bih na sve već spomenute argumente da lažne vijesti najviše utjeću na javne ili popularne osobe. Vidimo u raznim medijima kako lažne vijesti mogu upropastiti ljude koji su brzo došli na slavu ili su stjekli publiku i kredibilitet koji je veći od medija stoga ih mediji pokušavaju uništiti lažnim vijestima. U modernoj povijesti ima puno primjera kako lažne vijesti utječu na popularne osobe, pogotovo online objave koje se mogu lako širiti, ako su od stranice koja ima povijesno velik kredibilitet ali nije više toliko popularna zbog mnogih razloga ima zaposlene ljude koji namjerno pišu artikle kako bi stvorili dramu, uništili karijere i time dobili vlastite klikove. Naravno u takvim situacijama je potrebno da ljudi obave vlastito istraživanje ukoliko žele stvoriti jako mišljenje o temi ili širiti vijesti dalje.

Lažne vijesti uglavnom vode lošem ishodu. Poznato je da se lažne vijesti često objavljuju zbog dobivanja pregleda, no to je jedino pozitivno za taj medij. Primjerice, lažnim vijestima se vrlo lako može uznemiriti populaciju, omesti istragu ili prouzrokovati pogrešnu informiranost.

Lažne vijesti se brzo šire, teško je ispraviti jednom pokvaren imidž osobe o kojoj se takve vijesti plasiraju. Kada se otkriju čine štetu pojedincu ili organizaciji na koju se odnose, a tako i organizaciji ili pojedincu koji ih je plasirao u javnost. Nažalost, ovakve vijesti su sve češće jer rezultiraju sve većim brojem pregleda.

Lažne vijesti mogu jako utjecati na pojedinca ili na osobu na koju se odnose te na taj način mogu oštetiti psihičko stanje pojedinca. Teško je nositi se s objavljenim lažnim vijestima.