Prije samo tri godine svijet je mučio problem klimatskog globalnog zatopljenja. Mladi, poput Grete Thundberg, širili su svijest o čovjekovom lošem utjecaju na prirodu. Činjenica je da je čovjek svojim radom i djelovanjem unaprjeđivao svoju kvalitetu života, ali je istovremeno stvorio kontraefekt na majku prirodu. Tada nas je mučilo pitanje kako ćemo smanjiti emisije CO2 u atmosferi, te može li se postići ravnoteža smanjenjem ljudske djelatnosti. Stečenim iskustvom primijetili smo da je to itekako moguće. Bauk koji se početkom prošle godine proširio Europom kao i ostatkom svijeta bila je pandemija koronavirusa koja je ostavila velik utjecaj na gospodarstvo, ali i okoliš.

Dosad su se pandemije u svijetu same pojavljivale i nestajale, stoga smatram kako ljudski rod nije mogao napraviti nešto kako do koronavirusa ne bi došlo,isto kao što ne može ništa napraviti ni u sprječavanju novih pandemija.U biološkom svijetu postoji konstantna borba za opstanak. Kao što mi stvaramo imunitet na viruse, jednako tako oni postaju otporniji na antibiotike. Ipak, čovjek se može izboriti kao pojedinac vođenjem računa o svojoj osobnoj higijeni i planetu na kojem živi. Možemo spriječiti puno trajnih posljedica i izbjeći odlazak voljenih osoba. Iako je korona odnijela brojne živote, također je gledajući dugotrajno spasila mnoge druge živote. Zbog prestanka rada mnogih tvrtki i smanjenog prometa smanjio se negativan utjecaj na okoliš. U Kini je emisija stakleničkih plinova smanjena otprilike za četvrtinu. Kvaliteta zraka u Kini također se privremeno poboljšala nakon što su zatvorene brojne tvornice. Smanjenje dušičnog dioksida iznad naše susjedne zemlje Italije vidljivo je čak i na satelitskim snimkama Europske svemirske agencije.Trebamo se osvijestiti da zemlja može bez nas, ali ne i mi bez nje. Prema Jonasovoj etici odgovornosti ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti. Zaključujemo da čovjek ima veliki utjecaj na prirodu, te da naša sloboda zahtjeva i odgovornost kako ne bismo snosili posljedice svojih djela. Želimo li promijeniti svijet mora se čuti naš glas. Društvo treba kapitalistički reformirati u smislu većeg uvažavanja etničkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. Trebamo mijenjati svijet, a ne samo interpretirati, treba kritizirati. Također mijenjajući same sebe promjenit ćemo i okolinu. Promjena počinje u nama.

Anita Subotić i Kristina Anđić