Your profile reflects your reputation, it will build itself as you create new debates, write arguments and form new relationships.
Make it even more personal by adding your own picture and updating your basics.
Reward Points: | 1 |
Efficiency:
Efficiency is a measure of the effectiveness of your arguments. It is the number of up votes divided by the total number of votes you have (percentage of votes that are positive). Choose your words carefully so your efficiency score will remain high. | 67% |
Arguments: | 1 |
Debates: | 0 |
Živimo u svijetu obuhvaćenim pandemijom Corona virusa koji luta svijetom već više od godinu dana. Ljudi su u početku strahovali što će sutra jesti i mogu li kupiti dovoljno namirnica za naredni tjedan, dok u ovoj fazi pandemije strahuju za svoje poslove i budućnost. No jesmo li mogli pretpostaviti ovu situaciju? Dobro nam je poznata izreka: "Povijest se ne ponavlja, ali se rimuje." (Mark Twain), a ova pandemija mogla je biti spriječena ili ublažena da smo naučili na našim greškama za vrijeme zadnje smrtonosne pandemije, Španjolske gripe. Nismo mogli znati kada, ni kako, ni zbog čega će nastati nova epidemija, no znali smo da je neizbježna te smo mogli biti pripremljeniji jer živimo u puno higijenski, zdravstveno i tehnološki naprednijem svijetu nego 1918. godine. Marxova filozofija je jedinstvena, a takvom ju čini upravo njegova XI. teza o Feuerbachu: "Filozofi su svijet samo različito interpretirali, radi se o tome da se on izmjeni." Zadaća filozofa je izmijeniti svijet. Naravno, ne misli na neprimjetne i sitne izmjene. Marx govori o revolucionarnim i radikalnim izmjenama koje će promijeniti svijet iz korijena. Uz to povezuje pojam društva slobode, jednakosti i harmonije. Međutim, ističe da to ne ovisi isključivo o radikalnoj izmjeni svijeta, prije svega ovisi o promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi, konkretno podizanje svijesti na višu razinu. Na razinu spoznaje, humanosti i etike te na taj način prevladati egocentričnost u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva. Marx traži da se kapitalistički sustav reformira u smislu većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. Jonasova etika odgovornosti kritizira antropocentrične etičke teorije koje govore isključivo o moralnim dužnostima koje čovjek ima prema čovjeku. To se postavlja kao antiteza kapitalizma u kojem je najveći motiv i cilj upravo utilitarizam i materijalizam. Jonas smatra da smo mi moralno odgovorni za cjelokupnu prirodu jer smo nad njom stekli potpunu moć. "Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a onome što nam je povjereno moramo skrbiti." I ako se mi na taj način postavimo prema svijetu, onda, kao što smo ranije i spomenuli, možemo predvidjeti neke situacije poput ove pandemije i spremno ih dočekati. Jonasovu etiku možemo povezati i s deontološkom etikom filozofa Immanuela Kanta iz koje zaključujemo da su ljudi odgovorni za svoje ponašanje i posljedice koje ono donosi. Ljudi su darovani voljom i imaju zadaću djelovati koje može biti iz nagnuća i iz dužnosti. Pomoću obrazovanja ljude treba senzibilizirati i osvijestiti o njihovoj okolini. Ljudi kao misleća bića koja imaju svoj imperativ, nalog svijesti, svatko ponaosob mora shvatiti da svijet nije stvoren za njega, već on za svijet za kojeg je odgovoran. Zemlja je postojala i prije nas, a postojat će i nakon. Ona može bez nas. Pitanje je, možemo li mi bez nje?
Aida Rušiti, Barbara Vidoš 4.d
I am probably a good person but I haven't taken the time to fill out my profile, so you'll never know! |