Europom se trenutno širi bauk pandemije koja nije do kraja istražena. Ljudi su skloni osjećaju straha kada se oko njih pojavi nešto s čim nisu suočeni u svojoj svakodnevnici. Samim time i ova velika pandemija zvana COVID-19 dovodi do nemira kako političkih tako i društvenih, ekonomskih i dr. Sami ljudi su djelomično krivi za današnju situaciju. Umjesto ulaganja u korisne stvari koje će pomoći čovječanstvu, oni ulažu u stvari koje će ga potopiti (misleći na ratove). Po Marxovoj teoriji, ljudi bi trebali početi djelovati, a ne pričati puke priče. Marx zahtjeva da se više uvažavaju ekološke i etičke vrijednosri. Također izlaže kako bi svi ljudi trebali biti jednaki te se razlike ne bi trebale vidjeti, ali to u našem današnjem svijetu nije moguće. Ljudi se razlikuju prema svome socijalnom, ekonomskom i obiteljskom statusu. Prema Jonasu, rehabilitacija humanističke i etičke biti, treba biti usmjerena prema prirodi u kojoj čovjek živi. Umjesto samo gledanja na svoj život i poboljšanje njega samoga, trebali bi smo više brinuti o prirodi, a ne ju samo uništavati daljnjom industrijalizacijom. Jonasovu etiku vrlo lako možemo povezati sa Kantovom deontološkom etikom: obojica tvrde kako čovjek uzima sve samo u svoju svrhu ne gledajući na posljedice koje će uzrokovati ostalima.

Sara, Toni, Josip, Andrea

Europom trenutno kruži bauk koronavirusa. Nažalost, ne kruži samo Europom, nego čitavim svijetom. Mnogi ljudi se zbog nove bolesti boje rukovati, stajati blizu nekoga, čak posuditi i kemijsku olovku. Iako je današnja medicina uvelike napredovala u odnosu na ranije bolesti, ljudi se boje cijepiti i skeptični su u vezi cjepiva koje bi tobože zaustavilo epidemiju. Unatoč cjepivu, neke države broje veći broj zaraženih osoba. Smatram da smo mogli pretpostaviti da će se u budućnosti dogoditi nekakva epidemija, no ne ovakvih razmjera. Postoji teorija da je korona prešla sa šišmiša na čovjeka na jednoj tržnici u Wuhanu, i tako zarazila cijeli svijet. Korona je relativno brzo došla u Europu i u naše krajeve. Zaraza korone povlači za sobom mnoge negativne stvari, primjerice: uvoz robe iz stranih zemalja, neproizvođenje, putovanja (nisu nužno loša, ali su pomogla razvitku zaraze). Globalizacija, koliko god bila dobra, toliko nam je i priuštila da živimo ovakav život. Korona nam je doduše donijela i dobre stvari, nama učenicima disciplinu i organizaciju, Zemlja se konačno malo oporavila od ljudske nebrige, priroda je jednostavno kaznila čovječanstvo. Marx kaže da su filozofi do sada samo interpretirali svijet, odnosno tumačili, a da od sada trebaju mijenjati svijet, odnosno ono što su interpretirali trebaju provesti u praksu. Pod Marxovom socijalističkom vizijom podrazumijeva se to da se kapitalistički sustav treba reformirati u smislu uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. Izrabljivanjem radnika se stvara veliko kapitalističko društvo. Jonas govori da ljudi imaju moć nad onim što im je povjereno (priroda), te da o tome moramo voditi brigu. Jonasovu etiku povezujemo sa etikom Immanuela Kanta. Kantova deontološka etika govori o djelovanju iz dužnosti, odnosno to je djelovanje po nekom objektivnom i moralnom zakonu.

Borna Radić, 4.g

Što je bauk? Bauk se definira kao nešto što zastrašuje. On može biti bilo što, ali ga mi danas najbolje poznajemo u obliku pandemije koronavirusa. Naša je prošlost, bliska i udaljena, doživjela mnoge epidemije i pandemije raznoraznih razornih bolesti, stoga današnja pandemija uopće nije neko veliko iznenađenje. Naravno, ljudima je teško shvatiti koliko zapravo štete ovakvo nešto može uzrokovati i koliko života može odnijeti. Socijalistički filozof Karl Marx smatra kako bi se filozofija trebala više pozabaviti problemima vezanim uz etiku, ekologiju i društvo, u kojem bi svi trebali biti jednaki. Ključ budućnosti, prema Marxu, leži u ljudima koji će se brinuti o svijetu oko sebe i Zemlji na kojoj živimo kako bismo svi mogli živjeti u čistom i očuvanom okolišu, a ne ga do krajnosti iskorištavati za svoje vlastite potrebe i uništiti ga do neprepoznatljivosti. Hans Jonas također se slaže te govori kako je dužnost i obaveza čovjeka brinuti se o prirodi. Rehabilitacijom humanističke i etičke biti čovjek bi trebao obnoviti sebe i sve oko sebe te se prema istome odnositi s poštovanjem i pažnjom. Navedenu Jonasovu etiku možemo povezati s Kantovom deontološkom etikom koja govori o djelovanju čovjeka po moralnom zakonu, odnosno iz dužnosti prema nekome ili nečemu, u ovom slučaju našoj planeti i svemu na njoj.

Lucija Beškara, 4.G

Inducirani ili prirodan virus zahvatio je svijet koji otežava normalan život ljudske vrste ujedno i njihove egzistencije. Pitanje koje se nadmeće ljudima je; “Trebali se svijet prepustiti prirodnoj selekciji ili pak iskoristiti svoje intelektualne vrijednosti u svrhu prezivljavanja najugroženijih? “

Samim time, tijekom povijesti dalo se naslutiti dolazak još jedne pandemije. Razlog tome bila bi svrha koju čovjek oduzima prirodi te njena neadekvatna uporaba. Prema filozofu Karlu Marxu, zadaća svakoga filozofa je uputiti pojedinca prema kritičkom osvrtu na pojedini problem. Stoga pojedinac sam bira hoće li slijepo vjerovati masi ili će se oduprijeti okovima društva i izdvojiti svoje mišljenje kao individua.Ono što Marx zahtjeva od svakog pojedinca jest težnja odbacivanja materijalističkog te stvaranje zajednice koja će uvažavati etičke, socijalne i ekološke zahtjeve. Prema tome, etika odgovornosti više ne može biti usmjerena samo na čovjeka, potrebno je pobrinuti se za prirodu unutar koje čovjek postoji. Dakle, čovjek treba biti podređen prirodi s obzirom da je on tek maleni kotačić unutar njezinog stvaranja. Njemu je povjerena moć nad njome, ali i ne moć zlouporabe njezine svrhe. Priroda bez čovjeka će opstati, no upitno je hoće li se čovjek snaći bez nje. Argument koji predlažemo ovoj tezi jest pojava globalnih pandemija tijekom gospodarskih vrhunaca. U trenutku kada priroda postane ugrožena, brani se mehanizmom različitih bolesti, ali i štetnih pojava unutar mora, novih i otpornijih vrsta te povećanjem brojnosti onih najopasnijih. Uloga čovjeka koju bi trebao preuzeti na sebe jest da je on na Zemlji gost, koji svojim znanjem i vještinama treba olakšati i usmjeriti bolji razvoj prirode te potaknuti na stvaranje bolje okoline i ekološkog sustava.Jonas nas svojom etikom odgovornosti usmjerava da izmjenimo način na koji djelujemo. Govori kako etika ne smije biti usmjerena samo na čovjeka nego i na prirodu nad kojom imamo moć. No, ista ta moć ne smijemo koristiti isključivo za iskorištavanje prirode nego se o istoj trebamo i skrbiti. Jonasovu etiku povezujemo sa Marxovom etikom prema kojoj ljudi trebaju promjeniti kapitalistički sustav uzimajući u obzir i skrb o okolišu.

-Lucija Iživkić, Klara Guberac, Petra Cikač, Filipa Marta Šitum

Europom se trenutno širi bauk u obliku pandemije koronavirusa. Mnogima se ovaj bauk pojavio nenadano, no istina je da se od pojave ebole očekivala i pojava ovakvog, ako ne i smrtonosnijeg virusa. Ipak, unatoč upozorenjima, ništa konkretno nije poduzeto po tom pitanju. Tako je, na primjer, novac koji je mogao biti iskorišten za pripremu ovakve situacije iskorišten u drugim sektorima i za unaprijeđivanje vojnih i drugih organizacija.

Prema Marxu, ključ za budućnost je promjena svijesti čovjeka i društva te okretanje prema filozofiji humanizma i napuštanje kapitalističkog i utalitarističkog sustava. Cilj je postići jednakost, harmoniju i brinuti o etičkim i ekonomskim pitanjima i problemima. Upravo je uvođenje ovakvog načina razmišljanja i sama zadaća filozofa. U Marxovoj viziji socijalističkoga društva temelje ima i Jonasova rehabilitacija humanističke i etičke biti. On brigu o ekološkom sustavu navodi kao dužnost kako individualca, tako i kolektiva. Priroda i okolina tako nisu samo sredstvo za unaprijeđenje ljudskoga života, nego je briga o njima naša svrha, a takva se etika nadovezuje na Kant-deološku etiku.

Valentina Dragičević, 4.g

Današnji bauk (strah) koji se širi svijetom je epidemija COVID 19. Ljudi su se prvo bojali nestašice hrane, pa su strahovali od karantene, a sada najnoviji strah gotovo godinu dana nakon pojave epidemije je osporavano cjepiva. Ljudi su u strahu od nus pojava, jer se smatra da je cjepivo prebrzo napravljeno i još se epidemija ne shavaća ozbiljno. Ljudi su mogli predpostaviti epidemiju, jer su brojni znanstvenici i stručnjaci za ekonimiju, gospodarstvo i politiku govorili o biološkom ratu nadolazečoj epidemiji kao što je Bill Gates. Samtram da su ljudi donekle bili pripremljeni što se tiče znanstvene strane jer se cjepivo jako brzo pojavilo i nadamo se da će funkcionirati i da ćemo svi ljudi ponovno normalno živjeti. Marx u svojoj 11. tezi o Feuerbachu govori da ključ budućnosti leži u revolucionarjno izmjeni svijeta. Marx vidi kao zadaću filozofa promjenu individualne i kolektivme svijesti ljudi tj. podizanju te svijesti na višu spoznajnu, humanu i etičku razinu. Pod Marxovom socijalističkom vizijom podrazumijevamo kao alternative kapitalističkoj ideji profita i akomulacije kapitala kao vrhunskome načelu. To je osobito važno zato što o biti marksizma vladaju najčesće pogrešna shvaćanja, ponajprije zbog njegove iskrivljene, dogmatske staljinističke interpreceocije i propalog pokušaja ostvarenja u Sovjetskom Savezu. Prema Jonasu rehabilitacija etničke i humanističke biti označava socijalističku viziju Karla Marxa. Jonasovu etiku povezujemo sa deontološkom etikom Immanuela Kanta, posebice drugom kategoričkom imperativu koji Jonas nastoji primjeniti na sva živa bića koja predstavljaju svrhe u sebi.

Za bauk današnjice možemo uzeti COVID-19 koji je definitvno utjecao na život svih nas. Osim same trenutne prijetnje našem zdravlju, on uspijeva poljuljati ekonomiju, politiku i gospodarstvo modernoga svijeta te time znatno utječe na trenutno stanje svijeta isto kao i na budućnost. Vjerujem da smo mi ljudi trebali biti spremni i da smo trebali predvidjeti ovaku situaciju. Trenutna situacija je samo plod čovjekova nemara, bahatosti i ljenosti te i plod čovjeka koji samo gleda na danas, a ne i ispred sebe. Po Marxu, ljudima bi trebalo biti u cilju stvari uzeti u svoje ruke te da razmišljaju za sebe, a ne da se prepuštaju sudbini. Pod njegovom socijalističkom vizijom podrazumijevamo prevladavanje egocentričnosti te a se ide u korist toleranciji i suosjećanju. Možemo spomenuti i H. Jonasa koji govori da bi trebali skrbiti za sve što je u našoj brizi, citiram: "Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti." Svojom etikom H. Jonas želi uspostaviti bolje odnose u društvu i bolje odnose s prirodom. H. Jonasovu etiku povezujemo s I. Kanntovom deontološkom etikom koja zastupa djelovanje iz dužnosti te koja govori da okolinu trebamo gledati kao svrhu, a ne kao sredstvo ili korist. David Budim 4.g

Trenutno se u svijetu širi jedan opasni bauk, a to je korona virus ili Covid-19. Izrazito je opasan za stariju populaciju te ljude sa kroničnim bolestima. Ovih dana mnoštvo ljudi se pita jesmo li mogli predvidjeti situaciju koja nas je zatekla nespremne. Odgovor je vrlo jednostavan, mogli smo. Sami znanstvenici/utjecajni ljudi kao na primjer Bill Gates su godinama prije pretpostavljali mogućnost nove epidemije i opasnosti koje ona nosi sa sobom, no unatoč svim upozorenjima i preporukama za pripreme, nikome nije to bilo na pameti.

Marx govori kako je ključ budućnosti u izmjeni individualne i kolektivne ljudske svijesti te uz to i u podizanju svijesti na višu spoznajnu, humanu i etičku razinu u korist toleranciji, zajedništvu i suosjećanju. Mislim kako je Marx potpuno u pravu te kako bi život među ljudima bio bolji kad bismo poslušali ovu njegovu tezu.

Marxova socijalistička vizija nam nalaže kako bi sva imovina trebala pripadati ljudima i ne bi smjela biti u privatnome vlasništvu. S time bismo morali stvoriti novo socijalističko društvo sa novim ekonomskim strukturama.

Rehabilitacija humanističke i etičke biti ima temelje u Marxovom socijalističkom pogledu na svijet, a govori o tome kako je čovjek zadužen za prirodu te o njoj mora brinuti, Tu njegovu etiku možemo povezati sa Immanuelom Kantom, to jest njegovom deontološkom etikom (etika dužnosti, dužnost brige o prirodi).

Osobno mislim kako društveni razvoj i zakoni prirode moraju biti u određenom balansu, razvoj ne smije nikada biti nadređen prirodi jer bi se tako vrlo lako mogla teško zagaditi priroda, no s druge strane bez razvoja čovjeku se život otežava i neke su mu mogućnosti neostvarive. Razvoj mora biti umjeren te ekološki prihvatljiv.

Patrik Hodak 4.g

Prije samo tri godine svijet je mučio problem klimatskog globalnog zatopljenja. Mladi, poput Grete Thundberg, širili su svijest o čovjekovom lošem utjecaju na prirodu. Činjenica je da je čovjek svojim radom i djelovanjem unaprjeđivao svoju kvalitetu života, ali je istovremeno stvorio kontraefekt na majku prirodu. Tada nas je mučilo pitanje kako ćemo smanjiti emisije CO2 u atmosferi, te može li se postići ravnoteža smanjenjem ljudske djelatnosti. Stečenim iskustvom primijetili smo da je to itekako moguće. Bauk koji se početkom prošle godine proširio Europom kao i ostatkom svijeta bila je pandemija koronavirusa koja je ostavila velik utjecaj na gospodarstvo, ali i okoliš.

Dosad su se pandemije u svijetu same pojavljivale i nestajale, stoga smatram kako ljudski rod nije mogao napraviti nešto kako do koronavirusa ne bi došlo,isto kao što ne može ništa napraviti ni u sprječavanju novih pandemija.U biološkom svijetu postoji konstantna borba za opstanak. Kao što mi stvaramo imunitet na viruse, jednako tako oni postaju otporniji na antibiotike. Ipak, čovjek se može izboriti kao pojedinac vođenjem računa o svojoj osobnoj higijeni i planetu na kojem živi. Možemo spriječiti puno trajnih posljedica i izbjeći odlazak voljenih osoba. Iako je korona odnijela brojne živote, također je gledajući dugotrajno spasila mnoge druge živote. Zbog prestanka rada mnogih tvrtki i smanjenog prometa smanjio se negativan utjecaj na okoliš. U Kini je emisija stakleničkih plinova smanjena otprilike za četvrtinu. Kvaliteta zraka u Kini također se privremeno poboljšala nakon što su zatvorene brojne tvornice. Smanjenje dušičnog dioksida iznad naše susjedne zemlje Italije vidljivo je čak i na satelitskim snimkama Europske svemirske agencije.Trebamo se osvijestiti da zemlja može bez nas, ali ne i mi bez nje. Prema Jonasovoj etici odgovornosti ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti. Zaključujemo da čovjek ima veliki utjecaj na prirodu, te da naša sloboda zahtjeva i odgovornost kako ne bismo snosili posljedice svojih djela. Želimo li promijeniti svijet mora se čuti naš glas. Društvo treba kapitalistički reformirati u smislu većeg uvažavanja etničkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. Trebamo mijenjati svijet, a ne samo interpretirati, treba kritizirati. Također mijenjajući same sebe promjenit ćemo i okolinu. Promjena počinje u nama.

Anita Subotić i Kristina Anđić

Bauk, nešto što stvara sveopći nemir i širi strah, u suvremenom svijetu nosi ime Covid-19. Spomenuti strah nastaje zbog ljudskog straha od nepoznatog, a Covid-19 pun je neodgovorenih pitanja i nepoznanica.

Kroz povijest smo bili svjedoci mnogim pandemijama i epidemijama pa ni suvremena nije došla kao preveliko iznenađenje. U samom početku, kao i kod svih pandemija, nismo mogli pretpostaviti u kojim će razmjerima biti nanesena šteta. Iako je postojalo malo poznatih načina na koje smo mogli spriječiti pandemiju, svakim danom radimo na "liječenju" njenih posljedica. Ulaganje u znanost uvelike bi pomoglo te se ni posljedice ne bi toliko osjetile u svakodnevnom životu. Unatoč mnogim epidemiološkim mjerama, ovaj je virus svoje korijenje pustio u sve kutke svijeta. Prema Marxu, filozofi bi trebali više uvažavati socijalne, ekološke i etičke zahtjeve, što bi značilo da filozofija sve više postaje praktična. Sustav treba biti zasnovan na temelju brige o prirodi, planetu, a ne samo utilitarističkim idejama prema kojim se maksimalno iskorištavaju zemaljske blagodati. Jonas, naime, alternativno rješenje nasuprot kapitalističkom društvu pronalazi u rehabilitaciji humanističke i etičke biti. Temelji spomenute rehabilitacije leže u Marxovoj doktrini vizije o socijalističkom preobražaju ljudskog društva, odnosno, čovjek mora i je odgovoran brinuti se o prirodi u kojoj živi. Njih se dvojica suprotstavljaju utilitarističkim idejama i daju nam argumente protiv teze.

Nasuprot njima dvojici, shvaćamo da je priroda puna neiskorištenih bogatstava koja na ovaj ili onaj način, možemo koristiti kao resurse. Ona nam je dana da ju koristimo prema svojim potrebama. Takvo stajalište glavna je ideja antropocentričke filozofije. Ovisni smo o prirodi i prirodna bogatstva pomažu nam u svakodnevnom životu. Npr. Medicina, koja je napredovala i većim se dijelom temelji na biljnom svijetu ili laboratorijski eksperimenti koji nam pomažu pri testiranju lijekova.

Jonasovu etiku povezujemo s Kant-deontološkom etikom. On se slaže s Kantovim drugim kategoričkim imperativom; okolinu gledamo kao svrhu, a ne kao sredstvo/korist.

-Viktoria Sambolić, Lucija Radovanović, Valentina Antunović, Lucija-Katarina Šanić, 4.d

Živimo u svijetu obuhvaćenim pandemijom Corona virusa koji luta svijetom već više od godinu dana. Ljudi su u početku strahovali što će sutra jesti i mogu li kupiti dovoljno namirnica za naredni tjedan, dok u ovoj fazi pandemije strahuju za svoje poslove i budućnost. No jesmo li mogli pretpostaviti ovu situaciju? Dobro nam je poznata izreka: "Povijest se ne ponavlja, ali se rimuje." (Mark Twain), a ova pandemija mogla je biti spriječena ili ublažena da smo naučili na našim greškama za vrijeme zadnje smrtonosne pandemije, Španjolske gripe. Nismo mogli znati kada, ni kako, ni zbog čega će nastati nova epidemija, no znali smo da je neizbježna te smo mogli biti pripremljeniji jer živimo u puno higijenski, zdravstveno i tehnološki naprednijem svijetu nego 1918. godine. Marxova filozofija je jedinstvena, a takvom ju čini upravo njegova XI. teza o Feuerbachu: "Filozofi su svijet samo različito interpretirali, radi se o tome da se on izmjeni." Zadaća filozofa je izmijeniti svijet. Naravno, ne misli na neprimjetne i sitne izmjene. Marx govori o revolucionarnim i radikalnim izmjenama koje će promijeniti svijet iz korijena. Uz to povezuje pojam društva slobode, jednakosti i harmonije. Međutim, ističe da to ne ovisi isključivo o radikalnoj izmjeni svijeta, prije svega ovisi o promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi, konkretno podizanje svijesti na višu razinu. Na razinu spoznaje, humanosti i etike te na taj način prevladati egocentričnost u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva. Marx traži da se kapitalistički sustav reformira u smislu većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva. Jonasova etika odgovornosti kritizira antropocentrične etičke teorije koje govore isključivo o moralnim dužnostima koje čovjek ima prema čovjeku. To se postavlja kao antiteza kapitalizma u kojem je najveći motiv i cilj upravo utilitarizam i materijalizam. Jonas smatra da smo mi moralno odgovorni za cjelokupnu prirodu jer smo nad njom stekli potpunu moć. "Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a onome što nam je povjereno moramo skrbiti." I ako se mi na taj način postavimo prema svijetu, onda, kao što smo ranije i spomenuli, možemo predvidjeti neke situacije poput ove pandemije i spremno ih dočekati. Jonasovu etiku možemo povezati i s deontološkom etikom filozofa Immanuela Kanta iz koje zaključujemo da su ljudi odgovorni za svoje ponašanje i posljedice koje ono donosi. Ljudi su darovani voljom i imaju zadaću djelovati koje može biti iz nagnuća i iz dužnosti. Pomoću obrazovanja ljude treba senzibilizirati i osvijestiti o njihovoj okolini. Ljudi kao misleća bića koja imaju svoj imperativ, nalog svijesti, svatko ponaosob mora shvatiti da svijet nije stvoren za njega, već on za svijet za kojeg je odgovoran. Zemlja je postojala i prije nas, a postojat će i nakon. Ona može bez nas. Pitanje je, možemo li mi bez nje?

Aida Rušiti, Barbara Vidoš 4.d

Bauk koji se trenutno širi ne samo Europom, nego i cijelim svijetom je epidemija koju smo mi ljudi mogli predvidjeti s obzirom da smo bića koja su sposobna predvidjeti posljedice svoga djelovanja te smo znali kako otprilike utjecati na nju. Marx je rekao da filozofi različito interpretiraju svijet sa ciljem da se on izmijeni u području ekoloških, etičkih i socijalnih aspekata. Naime, ključ budućnosti leži u nama te daljnji razvoj događaja i odnosa prema svijetu i okolini ovisi o našim postupcima i odlukama. Pod Marxovom socijalističkom vizijom podrazumijevamo besklasno društvo, to jest, društvo u kojemu su svi jednaki i ravnopravni. Prema Jonasu, rehabilitacija humanističke i etičke biti označava obnovu u smislu samog pojedinca i okoline. Smatra kako bi ljudi trebali biti sposobni samostalno donositi odluke koje neće štetiti okolišu kojim su okruženi. Jonasovu etiku povezujemo sa deontološkom etikom Immanuela Kanta koja nam govori da je sloboda osobe pretpostavka dužnosti, jer slijediti vlastiti moral možemo samo uz pretpostavku apsolutne slobode.

Ivona i Helena

1. Coronavirus bauk je koji se trenutno širi Europom.

2. Mi ljudi mogli smo pretpostaviti sadašnju situaciju, ali nitko nije mario za nju. Utjecatii smo mogli na način da se ranije nose maske te da se drži socijalna udaljenost, poboljšanje higijene i bolja upućenost na temu virusa.

3. Ključ budućnosti po Marxu leži u promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi, o podizanju svijesti na višu spoznajnu, humanu i etičku razinu u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva.

S ovom Marxovom teorijom se slažemo, te smatramo kako bi svijet bio bolje mjesto za život kada bi se po njoj živjelo.

4. Po Marxovom socijalističkom vizijom podrazumijevamo mijenjanje postojeće ekonomske strukture i stvaranje nekog novog društva u kojem imovina više neće biti u privatnom vlasništvu.

5. Rehabilitacija humanističke i etičke biti počinje s podsjećanjem na bitne elemente doktrine Karla Marxa, najvažnijeg teorijskog, ideološkog i političkog autora vizije o socijalističkom preobražaju ljudskog društva. To je važno zato što o biti marksizma vladaju najčešće pogrešna shvaćanja, ponajprije zbog njegove iskrivljene, dogmatske staljinističke interpretacije i propaloga pokušaja ostvarenja u SS.

6.Jonasovu etiku povezujemo s Kantovom, Kantdeontološkom etikom.

Mirna, Ivan, Karlo i Ivana

Ljudi nisu jedina vrsta na planetu Zemlji, te se nebi trebali ponašati kao da posjeduju planet, jer on pripada ostalim bićima isto kao i nama.Čovjek je samo povjeren Zemlji a o onome što mu je povjereno on treba skrbiti.

Na drugu stranu,čovjek je jedino biće koje ima sposobnost razmišljanja i ne bi trebao nositi se zakonima prirode već napredovati u ovom svijetu po pravilima kapitalizma.

Robija i Venčilo,diplomirani šumari

Protiv:

Čovjek je jedino razumno biće na Zemlji kojem je povjerena briga za prirodu. Ako nam razvoj bude bitniji od prirode, onda ćemo izgubiti prirodu, a time i mogućnost razvoja jer je izvor našeg napretka najprije bila priroda i njena bogatstva

Za:

Društveni i gospodarski razvoj izrazito je bitan u unapređenju čovječanstva i čovjek je stvorio stvari bez kojih ne bismo mogli zamisliti život te je to superiornije nad prirodom zbog činjenice da je ljudski opstanka oduvijek bio na prvom mjestu

"Povijest se ne ponavlja, ali se rimuje." (Mark Twain), a ova pandemija mogla je biti spriječena ili ublažena da smo naučili na našim greškama za vrijeme zadnje smrtonosne pandemije, Španjolske gripe. Nismo mogli znati kada, ni kako, ni zbog čega će nastati nova epidemija, no znali smo da je neizbježna te smo mogli biti pripremljeniji jer živimo u puno higijenski, zdravstveno i tehnološki naprednijem svijetu nego 1918. godine. Marxova filozofija je jedinstvena, a takvom ju čini upravo njegova XI. teza o Feuerbachu: "Filozofi su svijet samo različito interpretirali, radi se o tome da se on izmjeni." Zadaća filozofa je izmijeniti svijet. Naravno, ne misli na neprimjetne i sitne izmjene. Marx govori o revolucionarnim i radikalnim izmjenama koje će promijeniti svijet iz korijena. Uz to povezuje pojam društva slobode, jednakosti i harmonije. Međutim, ističe da to ne ovisi isključivo o radikalnoj izmjeni svijeta, prije svega ovisi o promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi, konkretno podizanje svijesti na višu razinu. Na razinu spoznaje, humanosti i etike te na taj način prevladati egocentričnost u korist suosjećanja, tolerancije i zajedništva. Marx traži da se kapitalistički sustav reformira u smislu većeg uvažavanja etičkih, socijalnih i ekoloških zahtjeva.

Društveni i gospodarski razvoj snažno su povezani sa zakonima prirode, stoga čovjek mora reformirati trenutni susatv kako bi mogao etički, socijalno i ekološki napredovati. Tako prema Marxu kapitalistički sustav koji je okrenut utilitarizmu treba odbaciti i novi sustav zasnovati na filozofiji humanizma. Također, Jonas tvrdi da smo moralno odgovorni za cjelokupnu prirodu, pa ponašanja koja štete prirodi ne smiju biti stavljena u prvi plan i nadređena zakonima prirode.

Trenutno se Europom širi bauk epidemije. Ovo stanje straha i paranoje moglo se prevladati kada bi ljudi odbacili egocentričnost i kao misleća bića postupali mudro i oprezno naspram nesagledivih ishoda vlastitog djelovanja. Hans Jonas povezuje odgovornost s pitanjima klimatskih promjena. Ljudska bića moraju se educirati o efektima svojih djelovanja i u skladu s time ispraviti ono što šteti prirodi jer bez nje ne može ostvariti dugoročni napredak niti u jednom polju djelovanja. Marta Bikić, 4.f

Bauk, nesto sto zastrasuje, siri se Europom u obliku pandemije zvanom koronavirus. Mi ljudi mogli smo pretpostaviti trenutnu situaciju, ali nitko nije utjecao na nju. Utjecati na trenutnu situaciju mogli smo uz poboljsanu higijenu. Kljuc buducnosti, po Karl Marxu, ovisi o promjeni individualne i kolektivne svijesti ljudi, tj. u podizanju te svijesti na visu spoznajnu humanu i eticku tazinu prevladavanjem egocentricnosti u korist suosjecanj, tolerancije i zajednistva. Rehabilitacija humanisticke i eticke biti oznacava alternativa kapitalistickoj ideji, profita i akumulacije kapitala kao vrhunskome nacelu.

-Helena i Laura

Bauk koji se trenutno ne siri samo Europom, vec i i cijelim svijetom je epidemija koju smo mi ljudi mogli predvidjeti te smo znali kako otprilike utjecati na nju. Po Marxovoj teoriji ljudi trebaju početi djelovati i također zahtjeva da se uvažavaju ekološke i etičke vrijednosti te među ljudima nebi trebale biti primjetne razlike.

Bruno Šarlija i Domink Čeple

Prije svega zdravlje planete treba biti na prvom mjestu, a to je upravo ono sto se zanemaruje zadnjih par desetljeca. Standardi ljudskog zivota nevjerovatno su porasli te svaki covjek zahtjeva veliku kolicinu hrane, vode, robe te ostalih neophodnih stvari za prezivljavanje. Upravo sva ta forsirana te ubrzana proizvodnja potice tvornice da rade vise, koristenje vise prometnih vozila zbog ubrzanog nacina zivota te zanemarivanje zdravlja okolisa. Doduse planeta je krenila poprilicno snazno patiti sto se primjecuje na topljenju ledenjaka, povisenju globalne temperature te ostalih posljedica drustvenog i gospodsrskog razvoja sto napokon dovodi do osvjescenja drustva i poduzimanju mjera o zastiti okolisa. Jedan covjek ne moze uciniti puno, ali kada bi svatko ulozio malo truda (npr. recikliranje), to bi imalo ogroman pozitivan utjecaj na planetu na kojoj cemo sigurno ostati jos generacijama.

Lolek i Bolek

Društveni i gospodarski razvoj ne trebaju biti nadredeni zakonima prirode jer bez prirode taj razvoj ne bi mogao ni postojati. Prema Jonasu, čovjek bi trebao biti odgovoran i za prirodu u kojoj živi. Da bi došlo do razvoja, prvo se treba brinuti o prirodi i zakonima prirode.

Silvija Paulić

Zadnjih godinu dana u Europi se širi pandemjja korona virusa koja za većinu ljudi predstavlja bauk. Time možemo uvidjeti koliko je priroda snažna i koliko problema moze izazvati, odnosno da je nadređena društvenom i gospodarskom razvoju koji je pao u drugi plan i tako se ostavio prostor za oporavak prirode. Zemlja jedina dokazano omogućava život ljudskoj vrsti što nam govori da kada zakoni prirode ne bi bili nadređeni i gospodarski rast i razvoj bi prevlada, došlo bi do unistenja Zemlje te ljudski rod bi bio gotov.

Priroda i Zemlja postoje za živa bića, odnosno ona ljudima pruža staništne i prostor da se društvrno i gospodarski razvijaju jer bez te funkcije Zemlja nema veliku svrhu. Ljudska priroda traži da se čovjek razvija i napreduje, a ne da stagnira. Kada bi bio ograničen samo razmišljanjem o zakonima prirode tako zanemarivajući svoju potrebu, ljudska vrsta bi zaostala.

Inducirani ili prirodan virus zahvatio je svijet koji otežava normalan život ljudske vrste ujedno i njihove egzistencije. Pitanje koje se nadmeće ljudima je; “Trebali se svijet prepustiti prirodnoj selekciji ili pak iskoristiti svoje intelektualne vrijednosti u svrhu prezivljavanja najugroženijih? “

Samim time, tijekom povijesti dalo se naslutiti dolazak još jedne pandemije. Razlog tome bila bi svrha koju čovjek oduzima prirodi te njena neadekvatna uporaba. Prema filozofu Karlu Marxu, zadaća svakoga filozofa je uputiti pojedinca prema kritičkom osvrtu na pojedini problem. Stoga pojedinac sam bira hoće li slijepo vjerovati masi ili će se oduprijeti okovima društva i izdvojiti svoje mišljenje kao individua.Ono što Marx zahtjeva od svakog pojedinca jest težnja odbacivanja materijalističkog te stvaranje zajednice koja će uvažavati etičke, socijalne i ekološke zahtjeve. Prema tome, etika odgovornosti više ne može biti usmjerena samo na čovjeka, potrebno je pobrinuti se za prirodu unutar koje čovjek postoji. Dakle, čovjek treba biti podređen prirodi s obzirom da je on tek maleni kotačić unutar njezinog stvaranja. Njemu je povjerena moć nad njome, ali i ne moć zlouporabe njezine svrhe. Priroda bez čovjeka će opstati, no upitno je hoće li se čovjek snaći bez nje. Argument koji predlažemo ovoj tezi jest pojava globalnih pandemija tijekom gospodarskih vrhunaca. U trenutku kada priroda postane ugrožena, brani se mehanizmom različitih bolesti, ali i štetnih pojava unutar mora, novih i otpornijih vrsta te povećanjem brojnosti onih najopasnijih. Uloga čovjeka koju bi trebao preuzeti na sebe jest da je on na Zemlji gost, koji svojim znanjem i vještinama treba olakšati i usmjeriti bolji razvoj prirode te potaknuti na stvaranje bolje okoline i ekološkog sustava.Jonas nas svojom etikom odgovornosti usmjerava da izmjenimo način na koji djelujemo. Govori kako etika ne smije biti usmjerena samo na čovjeka nego i na prirodu nad kojom imamo moć. No, ista ta moć ne smijemo koristiti isključivo za iskorištavanje prirode nego se o istoj trebamo i skrbiti. Jonasovu etiku povezujemo sa Marxovom etikom prema kojoj ljudi trebaju promjeniti kapitalistički sustav uzimajući u obzir i skrb o okolišu.

-Lucija Iživkić, Klara Guberac, Petra Cikač, Filipa Marta Šitum

Bauk, nešto što u čovjeku stvara osjećaj straha i nelagode. Strah koji je danas prisutan u cijelom svijetu je strah od nepoznatog, a izaziva ga epidemija koronavirusa.

Ljudi su po prirodi znatiželjna bića te zbog toga konstantno provode razne eksperimente u različitim područjima znanosti, umjetnosti itd., ali nemaju granicu. Ova epidemija je proizašla prvenstveno iz ljudske želje za istraživanjem. S obzirom na koje sve načine čovjek utječe (uništava) prirodu i eksperimentira na njoj, mislim kako su ljudi mogli pretpostaviti današnju situaciju, ali ne i kako utjecati na nju jer im je to nešto nepoznato. Taj manjak spreme je rezultirao širenje virusa u sva područja svijeta stvarajući probleme u zdravstevnon i gospodarskom području.

Prema Marxu, filozofi bi trebali veću pažnju posvetiti socijalnim, ekološkim i etičkim problemima, tj. shvaćati filozofiju na praktičan način. Današnji sustav se temelji isključivo na utilitarističkim idejama prema kojima je jedino bitno gospodarsko i ekonomsko stanje zemlje, a po strani se ostavlja briga o onome što nam, u doslovnom smislu riječi omogućava život (briga o planetu).

Jonaseva rehabilitacija humanističke i etičke biti se vodi prema Marxovoj viziji o socijalističkoj preobrazbi društva u kojoj čovjek postaje odgovoran pojedinac koji brine o svijetu u kojem živi i sposoban je donositi odluke koje neće štetiti prirodi. Tu njegovu etiku povezujemo s deontološkom etikom Immanuela Kanta prema kojoj vlastiti moral možemo slijediti samo uz postizanje apsolutne slobode.

Lucija Čačija, Tea Kujundžija 4.g

U ovome trenutku, kako čovječanstvo tako i Zemlju, zahvatilo je nekoliko bauka s kojima se nismo naučili nositi. Pojavljuje se problem korona krize, potresa, siromaštva i nezaposlenosti, ali kroz svoje prethodno djelovanje nismo pokazali spremnost u borbi protiv istih. Mogli smo pretpostaviti sadašnju situaciju, međutim praćenjem krivih moralnih vrijednosti nismo uspjeli stvoriti preduvjete za obranu od istih. Marx svojom filozofijom čovjeka uči i navodi ga da podizanjem svoje svijesti i većom brigom o prirodi i njezinim bogatstvima može izjednačiti društvene i gospodarske razvoje. U svojoj socijalističkoj viziji on tvrdi da se ne bismo trebali dijeliti po klasama, već bismo zajedno trebali ostvariti jedan uspijeh. Kroz rehabilitaciju humanističke i etičke biti, ostvarili bismo jednaku ljubav i pravila ponašanja, ne samo prema drugima i sebi, već i prema samoj prirodi. Kantovom etikom u sintezi s Jonasovom etikom bismo ostvarili savršenu ravnotežu djelovanja prema prirodi, prema drugima i prema nama samima.

Mislav Godanj i Andrea Doria Terzić, 4.b

Europom se trenutno širi bauk korone virusa. Mi smo mogli pretpostaviti sadašnju situaciju korone jer smo već u prošlosti prolazili kroz pandemije. Da se ulgalo više kapitola u istraživanje i medicinu, smatramo da bi trenutna situacija bila bolja. Usredotočenost na trenutno bogatsvo i novu tehnologiju ljude odvraca od brige za prirodu i sprjecavanje katastrofa. Na to nam i Marx ukazuje kada govori o revolucionarnoj promjeni svijeti za koju su zasluzni filozofi. Jonasova rehabilitiacija humanisticke i eticke biti oznacava usmjeravanje prema filozofiji humanizma umjesto na filozofiju utilitarizma. Jonas nas upozorava da ne trebamo biti egocentricni i fokusirani za kapitalizam, nego usredotoceni na odgovornost koju imamo prema ocuvanju onoga sto nam je povjereno, tj prirodu.

Sara i Laura

Danas se bilježi godina dana kako su se ljudi našli nespremni u suočavanju s pandemijom virusa. Ovo nije bio prvi bauk koji je pogodio svijet, ali ljudi i dalje ne odgovaraju pravodobno. Vršenje utjecaja trebalo bi biti nakon proučavanja i analize prošlih pandemija. Uzimanjem najvažnijih značajki koje su spriječile širenje prošlih virusa može se primijeniti na virus covida 19. Priroda je čovjeku dosta toga oduzela,ali čovjek od nje ima i mnogobrojne koristi. Kao što je H.Jonas rekao:" Ono nad čime imamo moć nam je povjereno , a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti." Ukupan razvoj čovječanstva mora biti u skladu sa zakonima prirode. Na taj način maksimalno čuvamo prirodu i samim time štitimo i sebe. Uzmimo za primjer današnju situaciju gdje se zabranjuju plastični proizvodi upravo zato što se priroda oglasila i da ljudi nisu poslušali prirodu, naš planet bio bi ugrožen.Nadalje, ako svoj društveni i gospodarski razvoj uskladimo s prirodom, bit ćemo u mogućnosti dulje živjeti na našoj Zemlji i mi sami ovisimo o prirodi i o njoj stoga skrbimo. S druge strane,postoji granica do koje ljudsko djelovanje treba utjecati na prirodu s obzirom da je ona sila koja je nepredvidiva i teče svojim tokom.

Antea Balind i Iva Begović

U prošlosti svi su aspekti čovjekova života bili usmjereni na njega samoga. Čovjek je bio fokusiran ne samo na napredak ljudi kao zajednice nego ponajprije na svoj vlastiti. Individua svoju utopiju stvara na temelju trenutnog zadovoljstva te ne razmišlja o dugoročnim posljedicama svojega djelovanja. Marx se fokusira na filozofiju koja je do tada također antropocentrična. Objašnjava nam kako je jedino načelo djelovanja u kapitalizmu utilitarizam. Marx zahtjeva da se osvijesti važnost kolektiva kao put do ostvarivanja viših vrijednosti. Jonasova filozofija nadovezuje se na tu misao i on tvrdi da ono što je kolektivu povjerenu da je to i njegova dužnost. Na to apelira ponajprije na prirodu i čovjekov odnos prema njoj.

Bauci koji se sire Europom su pandemija i klimatske promjene. Oni ne zahvacaju samo pojedinca nego utjece i na zivote ljudi u cijelom svijetu. Iako nam se cini kako da neke stvari ne mozemo pretpostaviti vremenom smo dobivali smo od prirode puno znakova koji su nam ukazivali da ce se nesto promijeniti.

Klimatske pomjene su se mogle pretpostaviti zato sto smo ih samo i prouzrocili. Razvojem industrije i tehnologije u svijetu dolazi do sve veceg zagadivanja okolisa, iako su mnogi ljudi nasli mnoga razlicita rijesenja kako bi se taj problem smanjio i dalje je omjer u kojem unistavamo svijet znatno veci od onog u kojem ga pokusavamo spasiti.

Kao sto je Bill Gates rekao ljudi su stvorili strah prema ratovina te su svu svoju pažnju okrenulu sprječavanju istih, a pri tome su zaboravili da postoje deugi načini, mnogo nezaustavljiji od rata. Jedan od znakova je taj da smo veliki period vremena zivjeli bez globalnih problema i samo je bilo pitanje vremena kada ce se nesto dogoditi (what goes up must go down). Problem je sto se zivot svihe svodi na odluke par osoba.

Marxova razmisljanja se temelje na promjenama. On smatra da treba promijeniti ljudska razmisljanja i njihovu svijest, trebaju vise djelovati a manje pasivno promatrati. Jonas smatra da smo mi moralno odgovorni za cijelokupnu prirodu jer smo nad njom stekli potpunu moc.

Mislim kako ljudi trebaju brinuti o prirodi kao sto brinu o sebi i drugima jer kvaliteta naseg zivota ovisi upravo o kvaliteti okolisa u kojem zivimo. Sve lose sto radimo ce nam se kad tad vratiti i vrijeme je da ljudi krenu razmisljati o svojim djelovanjima.

Tihana, Ana i Mirna 4.b

Živimo u svijetu u kojem strahujemo od pandemije korona virusa. Ljudima po cijelom svijetu se promijenio svakodnevni život. Na početku pandemije strahovalo se o tome što će se jesti sutra, dok su danas ljudi puno opušteniji. Ali i dalje strahuju za svojim izvorima prihoda, odnosno radnim mjestima. Ovakva situacija mogla se predviti jer i korz povijest su dolazile razne vrste bolesti i zaraza na koje ljudi nisu bili spremni i s kojima su se borili godinama. A danas je na svijetu više nego ikada ljudi i više nego ikada izvora zaraze. Ljudi nakon jedne završene katastrofe zaborave da postoji mogućnost nove i previše se opuste. S toga nismo bili spremni da može opet doći neki novi izvor koji će poremetiti naš svakodnevni život. Ovime se slažemo sa stavom Hansa Jonasa, koji tvrdi da ljudi zakašnjelo reagiraju na ekološke katastrofe. A time se i protivimo da društveni i gospodsrski razvoj trebaju biti nadređeni zakonima prirode. Jer da je tako sada bi nastavili život s minimalnim posljedicama. A kod nas nije takav slučaj. Prema Jonasovoj etici odgovornosti ljudi se ne bi trebali brinuti samo o sebi nego da moraju misliti i o prirodi oko sebe, jer je prirod a neophodna za čovjekov opstanak i jer smo s tehnologijom stekli nad njom potpunu moć.

Klara i Nives

U današnjem svijetu, razum čovjeka je sam nadišao prirodu i razmišljanje je samo umjereno ka antropološkom. Razmišljanje o određenom problemu se odvija samo kada se problem dogodi, ljudskost se vraća u prvobitni oblik prirode odnosno načini preživljavanja; naša snalažljivost otkriva nam koliko trebamo investirat znanja u prirodu i sve što obuhvaća. Čovjek ne može biti nadređen prirodi niti će ikada biti nego njegova prilagodba i napredak odnosno olakšanje životnog stila ne pridonosi mu grižnju savjesti i pitanja "Što ako?", i time se ne zamara zakonima prirode koja su iznenadna. Ulog novca i vremena u obrazovanje vezano za nauku o prirodi je samo jedan korak naprijed kako bismo se osvjestili i ujedno počeli razmišljati u skladu sa zakonima iz kojih smo nastali i u koje ćemo nestati ukoliko nas obuzme nemar.

Bruno Tominac 4.e

Bauk je pojava koja izaziva strah i strepnju od nepoznatog, vecinom kod velikog broja ljudi istodobno. U danasnje vrijeme to je bauk Covida-19.

Govor Bill Gatesa u kojem nas upozorava na sljedecu pandemiju i kako bismo trebali iskoristiti resurse da se to sprijeci, je nesto sto bi pomoglo u ovoj situaciji i postoji mogucnost da ovaj pandemija ne bi bila toliko globalna. Prijasnim pripremama i edukacijom smo mogli biti spremni na ono sto nas ceka.

Po Marxu, kljuc budućnosti leži u kolektivnoj promjeni zajednice, već sada bismo trebali početi mijenjati svoju okolicu, a ne se prepustiti sudbini. Spominje i podizanje svijesti na višu spoznajnu, humanu i etičku razinu u korist toleranciji, zajedništvu i suosjećanju.  Slažemo se s ovom tezom jer smatramo da bi trebali usmjeriti svoje sposobnosti i talente i pomoći kolektivnoj zajednici. Jonas nam objašnjava da smo mi ti koji smo odgovorni za prirodu i da naše potrebe koje njoj štete ne trebaju biti u prvom planu. Možemo povezati Marxovu i Jonasovu etiku te utvrditi da bismo trebali reformirati sustav bez štete okolišu.

Ružica i Leonarda

Bauk - sveopći strah, nešto što izaziva jezu u nama. Trenutno je cijeli svijet zahvaćen velikim, nepoznatim baukom pod imenom Koronavirus. Panika se stvara u drušvenom, ali i u gospodarskom svijetu jer su ljudi sami zbunjeni i uplašeni jer im je ova cijela situacija strana i nepoznata. Na početku same pandemije došlo je do gospodarskog sloma i masovne kupovine namirnica diljem svijeta upravo zbog ranije spomenute panike. Sada, nakon godinu dana, situacija se, što se tiče gospodarskog života, malo smirila, ali društveni život koji je osnovni dio ljudi je i dalje poremećen i takav novi, nametnuti, neprilagođeni način života utječe na samu ljudsku psihu.

Jonas tvrdi da naš fokus treba biti na prirodu jer smo stekli veliku moć nad njom i sada je naš zadatak brinuti se za nju jer je ona najbitnija za čovjekov opstanak što možemo povezati i sa Kantovom deontološkom etikom.

Ana Periškić, 4.e

treba li društveni i gospodarski razvoj biti podređen zakonima prirode? U današnje vrijeme susrećemo se s problemima kao što je pandemija u kojoj se trenutno nalazimo, ali i problemom globalnog zatopljenja, izumiranja pojedinih vrsta i onečišćenja voda i tla... prema tome, svatko od nas trebao bi osvijestiti probleme i prepoznati dio svoje odgovornosti u svakome od njih te djelovati na način da nastoji smanjiti ozbiljnost tih problema i da napravi Zemlju ponovno mjestom na kojem može živjeti bez ugrožavanja sebe i drugih organizama. Važno je imati na umu da Zemlja bez nas može napredovati, da se ona bez nas sama može oporaviti, kao što se pokazalo tijekom pandemije, ali mi bez nje ne mozemo ni napredovati niti se oporaviti. prema tome smatram da se nas gospodarski i društveni razvoj temelji na prirodi i njezinim zakonima, kao što se temeljio i do sada, a i tako će biti još dugo vremena,

Klara Šimić

H. Jonas : „Ono nad čime imamo moć nam je povjereno, a o onome što nam je povjereno moramo skrbiti.“ Priroda nije nešto što mi možemo oblikovati kako želimo, čovjekova nadređenost prirodi uzrokovala joj je brojne neprilike, na što je priroda uzvratila ovom epidemijom. Kao što je Bill Gates rekao, postoji mogućnost da se pripremimo na to, ali nismo u stanju učiniti to zbog nedovoljno razvijenih sustava. Ništa u našim životima poput društvenog i gospodarskog razvoja ne bi trebalo biti nadređeno prirodi. Bauk je definiran kao prikaza, tj. sablast koja izaziva strah. Trenutno se jedan bauk širi Europom, nama nevidljiva sablast koje se ljudi boje, a to je pandemija koronavirusa. Zadaća filozofa općenito je izmijeniti svijet, ali tu se ne misli na sitne i neprimjetne promjene, nego na neke radikalne i revolucionarne izmjene koje ce promijeniti stvari iz korijena. Karl Marx smatra da ključ za budućnost leži u podizanju svijesti ljudi u korist suosjećanja i zajedništva. Njegova socijalistička vizija obuhvaća ideju o preobraženju te stvaranju tolerantnog i naprednog ljudskog društva. U potpunosti se slažem s Hansovim razmišljanjima o nužnosti odgovornosti pojedinca jer se jedino tako možemo izboriti protiv današnjeg zla; čovjek tj. pojedinac se ne bi trebao voditi za većinom, nego ako i kada uvidi problem treba djelovati.

Tena Čačija, Mateja Jokić 4.e